Predstavništvo Venecuele pri Organizaciji američkih država (Organization of American States – OAS) službeno je izvjestilo tu Organizaciju o izlasku iz njezinog članstva, navedeno je u priopćenju te misije, objavljenom na njihovoj službenoj Twitter stranici.
„Diplomatsko predstavništvo pri Organizaciji američkih država uručilo je glavnom tajniku L. Almagru pismo potpisano od predsjednika Nicolasa Madura o iniciranju procedure izlaska“, kaže se u priopćenju.
U srijedu je stalno vijeće OAS-a odlučilo sazvati izvanrednu sjednicu šefova diplomacija zemalja članica, s ciljem rasprave o stanju u Venecueli. S tim u svezi venecuelanska ministrica vanjskih poslova Delcy Rodriguez je izjavila, kako će, sukladno naputcima predsjednika Madura, pokrenuti proceduru izlaska Venecuele iz OAS.
Predsjednik Maduro je zatražio žurni izlazak zemlje iz te organizacije, iako sama procedura za taj postupak traje dvije godine. Nešto ranije, venecuelanska ministrica je izjavila kako narod Venecuele slavi odluku o izlasku iz OAS. Pritom je pojasnila kako je ta odluka donešena zbog zlouporaba od strane glavnog tajnika i niza vlada zemalja članica OAS, koje mrze venecuelanski model razvoja.
Geopolitika.News podsjeća kako Venecuelu potresaju brojni prosvjedi i sukobi između protivnika i pobornika predsjednika Nicolasa Madura – nasljednika legendarnog vođe Huga Chaveza koji je u zemlju uveo socijalistički model vlasti i u potpunosti okrenuo leđa Sjedninjenim Američkim Državama.
Od prosinca 2015. godine vlast u Venecueli je razjedinjena. Tada su pobjedu na parlamentarnim izborima izborile oporbene snage ujedinjene u „Veliki stol demokratskog jedinstva“ – konglomerat stranaka – protivnika predsjednika Madura. Provladin savez „Veliki domoljubni pol Simona Bolivara“, na čelu s „čavistima“ iz socijalističke stranke, zauzeo je drugo mjesto. Pritom je Maduro i dalje ostao predsjednik države, s ovlastima koje mu daju nadzor nad vladom. Na taj način je došlo do podjele vlasti između izvršne i zakonodavne, a obje su jedna drugoj blokirale djelovanje, što je zemlji onemogućavalo izlazak iz gospodarske krize. Istovremeno, Maduro i „Veliki stol“ su izvodili na ulice svoje pobornike, a prosvjedi su često završavali sukobima s protivničkom stranom.
Konačno, u ožujku 2017. godine, Vrhovni sud zemlje preuzeo je na sebe zakonodavne ovlasti parlamenta, kazavši, kako će se „funkcije parlamenta vršiti neposredno od strane ustavne palače suda“. Vrhovni sud je odan predsjedniku Maduru i oporba je takvu odluku odmah ocijenila „prevratom“. Nakon nekoliko dana sud je ukinuo svoju odluku ali je povod za prosvjede već bio pronađen i oporba je iznova pozvala ljude na ulice. Policija i vojska ostale su odane predsjedniku Venecuele. Prosvjedi su nastavljeni čitav travanj, a u dosadašnjim uličnim sukobima poginulo je 26 osoba, a ranjeno više od 300. Pritom je više od tisuću ljudi uhićeno.
Također želimo podsjetiti kako Venecuelu potresa i velika gospodarska kriza još od 2014. godine i drastičnog pada cijena nafte na svjetskom tržištu. Nafta je glavni izvozni proizvod te zemlje, a pad cijena je urušio njezino gospodarstvo. Državu je zapljusnuo val korupcije i uličnog nasilja, kao i deficit potrošačkih proizvoda u trgovinama. Nakon smrti predsjednika Huga Chaveza 2013. godine, njega je na dužnosti naslijedio sindikalist Nicolas Maduro, koji nije imao ni približan autoritet svog prethodnika niti unutar svoje političke opcije, a kamoli izvan nje. Taj nedostatak nastojao je umanjiti snažnom retorikom i impulzivnim stilom vladavine Huga Chaveza. Primjerice, 2016. godine Maduro je šefa Organizacije američkih država Luisa Almagra nazvao „agentom CIA-e“ i „starim izdajnikom“. To je izazvalo oštru reakciju bivšeg urugvajskog predsjednika Josea Muice (također radikalnog ljevičara i davnog pristaše Chaveza, pa čak i Madura osobno), koji je Madura prozvao „ludim, kao jarac“, ali i dodao, kako „Venecuelanci moraju svoje probleme riješiti među sobom“. Maduro mu je tada odgovorio kako je on (Maduro) „uistinu sišao s uma ali od ljubavi prema Venecueli“.
0 komentara