The Financial Times: uvođenje novih proturuskih sankcija može naškoditi SAD-u i energetskom sektoru u čitavom svijetu

Uvođenje novih proturuskih sankcija koje se odnose na njezin energetski sektor, a koje je sredinom lipnja izglasao gornji dom američkog Kongresa – Senat i koje su izazvale buru reakcija u tamošnjim poslovnim krugovima i političkim krugovima Europske unije, ne prestaje biti temom ozbiljnih rasprava u SAD-u.

Tako ugledni poslovni medij The Financial Times piše, kako uvođenje novh proturuskih sankcija može naštetiti radnim mjestima u SAD-u i naftnom i plinskom sektoru u čitavom svijetu.

Kako su priopćili predstavnici naftnog sektora, predložene sankcijske mjere protiv ruske strane naštetit će konkurentnosti američkih tvrtki i otežati proizvodnju nafte i plina u čitavom svijetu. Direktor udruge Petroleum Equipment & Services Association  (PESA) Lasley Bayer napisao je vođi republikanske većine u Kongresu, kako će proširenje sankcija izazvati teškoće američkim tvrtkama na svjetskim tržištima na račun smanjivanja radnih mjesta.

Istodobno, šef  American Petroleum Institute (API) Jack Gerard podržao je uvođenje sankcija ali je pritom zamolio kongresmene za kardinalnu izmjenu ili ponovno razmatranje prijedloga zakona o sankcijama radi izbjegavanja „nepredviđenih posljedica“.

Niz republikanaca je s tim suglasan, a demokrati žele usvajanje zakona upravo u sadašnjem obliku kako ga je Senat i usvojio.

Podsjećamo kako je Geopolitika.News već ranije pisala o ovoj tematici, kako u smislu vrlo oštrih reakcija njemačkog i austrijskog državnog vrha i poslovnih krugova na dio ovog zakonskog prijedloga koji se odnosi na europske energetske tvrtke koje surađuju s ruskim tvrtkama po pitanju projekata koji se tiču izvoza ruskih energenata u EU, tako i u smislu ozbiljne zabrinutosti  američkih naftnih divova poput ExxonMobila i Chevrona za svoje više milijardi dolara vrjedne projekte u Rusiji, kojima već tri godine nemaju pristupa zbog američkih sankcija.

Podsjećamo, američki Senat je 15. lipnja usvojio zakon o novim sankcijama protiv Rusije i Irana, kojeg je Bijela kuća odbila i poslala na novo čitanje zbog određenih nepravilnosti koje nisu u skladu s američkim Ustavom. Senat je nakon toga izvršio korekcije i uskladio prethodne propuste ali je srž zakona ostao nepromijenjen. On zahtjeva smanjenje maksimalnog roka financiranja ruskih banaka koje se nalaze pod sankcijama na 14 dana, a tvrtke iz energetskog sektora do 30 dana. Dakle, bilo kakva dugoročna kreditiranja ovim zakonom su isključena. Također, sankcije se mogu uvesti prema osobama ili tvrtkama koje namjeravaju uložiti 1 milijun  ili pet milijuna dolara godišnje u izgradnju ruskih izvoznih plinovoda ili naftovoda.