Ured glavnog tužitelja Ukrajine otkrio je da se otprilike polovica sjevernokorejskih projektila koje je Rusija ispalila prema Ukrajini od prosinca do veljače 2024. detonirala u zraku. Istraga, koju je provela Ukrajina, analizirala je ostatke 21 od 50 sjevernokorejskih balističkih projektila koje je Rusija lansirala u razdoblju od dva mjeseca, s ciljem procjene prijetnje koju predstavlja suradnja Moskve s Pjongjangom.
“Otprilike polovica sjevernokorejskih projektila skrenula je sa svojih programiranih putanja i eksplodirala u zraku; u takvim slučajevima krhotine nisu izvađene”,piše u objavi tužitelja. Posljednja zabilježena uporaba ruskih projektila KN-23 (Hwasong-11) bila je 27. veljače.
Ipak, ured glavnog tužitelja nije precizirao jesu li neki od projektila presreli sustavi protuzračne obrane. Dana 1. svibnja, Centar za strateške komunikacije i informacijsku sigurnost pri Ministarstvu kulturu ustvrdio da je Rusija u Ukrajini izvodila testove raketa koje je proizvela Sjeverna Koreja. “Rusija testira sjevernokorejske projektile u Ukrajini baš kao što je testirala rakete Shahab za Iran prije nego što su korištene protiv Izraela”, stoji u priopćenju.
Ukrajinski glavni tužitelj, Andrij Kostin, objavio je 11. siječnja da imaju prve dokaze o ruskoj uporabi sjevernokorejskih projektila. Također, početkom siječnja, John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavilo je da je Rusija započela napade na Ukrajinu koristeći sjevernokorejske balističke rakete. Predstavnik Južne Koreje pri UN-u, Hwang Joon-kook, ustvrdio je da Sjeverna Koreja koristi Ukrajinu kao “poligon” za testiranje balističkih projektila koji mogu nositi nuklearne bojeve glave.
Pošiljke iz Sjeverne Koreje
SAD je još u listopadu prošle godine objavio da je Sjeverna Koreja kroz nekoliko tjedana isporučila “više od tisuću kontejnera” vojnog materijala i streljiva Rusiji. Sjeverna Koreja zauzvrat nastoji nabaviti rusku vojnu opremu i “sofisticiranu tehnologiju”, osobito zrakoplove, projektile, oklopna vozila i materijal za proizvodnju balističkih projektila, dodali su.
Po infografici Bijele kuće, pošiljka kontejnera poslana je morskim putem iz Najina u Sjevernoj Koreji u Dunaj u Rusiji između 1. rujna i 1. listopada. Potom su vlakovima prebačeni u skladište strjeljiva oko 290 kilometara od ukrajinske granice.
Zbilja, u listopadu prošle godine je ruski ministar Lavrov zahvatio Pjongjangu: “Jako cijenimo vašu načelnu i nedvosmislenu potporu ruskim djelovanjima u sklopu posebne vojne operacije u Ukrajini”, iako nije izričito spominjao transfer oružja, prenijela ga je tada RIA. Sjeverna Koreja odbacila američke optužbe o opskrbi Rusije balističkim projektilima kao “neutemeljene”.
Raketa KN-23
KN-23 je sjevernokorejska balistička raketa kratkog dometa. Izrađen je po uzoru na ruski raketni sustav Iskander, s pogonskim sustavom na kruto gorivo koji omogućuje bržu pripremu za lansiranje u odnosu na rakete na tekuće gorivo. Projektil je sposoban nositi različite bojeve glave, uključujući konvencionalne i potencijalno nuklearne bojeve glave.
Njegov dizajn omogućuje kvazi-balističku putanju, zbog čega navodno projektil može manevrirati tijekom leta, što otežava presretanje tradicionalnim sustavima proturaketne obrane. Ima procijenjeni domet od otprilike 400 do 600 kilometara, što stavlja značajan dio Korejskog poluotoka i dijelove Japana unutar njegovog dosega.
Sustav za navođenje projektila je navodno napredniji, pružajući poboljšanu preciznost u usporedbi sa starijim sjevernokorejskim balističkim projektilima.
Odnos Rusije i Sjeverne Koreje
Vojna suradnja između Sjeverne Koreje i Rusije ima složenu povijest, oblikovanu geopolitičkim promjenama i strateškim interesima. Povijesno gledano, tijekom Hladnog rata, Sovjetski Savez je bio ključni saveznik i dobavljač oružja Sjevernoj Koreji, pružajući znatnu vojnu pomoć i stručnost. Ovaj odnos značajno je pridonio razvoju vojnih sposobnosti Sjeverne Koreje. Međutim, s raspadom Sovjetskog Saveza, ovo je savezništvo oslabilo, a Rusija se, pod novom političkom klimom, distancirala od Sjeverne Koreje.
Unatoč tome, bilo je povremenih interakcija i sporazuma, prvenstveno usmjerenih na prodaju oružja i razmjenu vojne tehnologije, odražavajući odnos vođen više pogodnošću i uzajamnom koristi nego ideološkom usklađenošću. Posljednjih godina priroda obrambene suradnje između Sjeverne Koreje i Rusije bila je predmet nagađanja i kontroverzi, osobito u kontekstu međunarodnih sankcija i diplomatske izolacije s kojima su obje zemlje suočene.
Strateški interes Rusije u održavanju odnosa sa Sjevernom Korejom vjerojatno je pod utjecajem njezine želje da ostvari utjecaj u istočnoj Aziji i bude protuteža prisutnosti SAD-a, dok Sjeverna Koreja nastoji ojačati svoje obrambene sposobnosti i steći političku moć. Odnos je otvorenije prijateljski nakon početka šireg rata u Ukrajini, a prošle godine je Kim Jong-un i posjetio Putina.
