„Sjeverni tok 2“ izgradit će se i bez dozvole Danske

Gradnja plinovoda „Sjeverni tok 2“ planira se početi u ljeto 2018. godine, prije dobivanja dozvole od strane Danske, na čiji se teritorij odnosi svega 10% trase podmorskog plinovoda. Postoji alternativni put, izjavio je financijski direktor tvrtke Nord Stream 2AG (koja je operativni izvršitelj projekta) Paul Corcoran na Svjetskoj konferenciji o plinu održanoj u Washingtonu.

Danska vlada protivi se gradnji tog plinovoda kroz svoj akvatorij Baltičkog mora i njezin parlament ima ovlasti staviti veto na njegovu gradnju. O tome  jučer izjavio danski premijer Lars Rasmussen, izjavivši, kako želi da se to pitanje temeljito razmotri na „stolu Europske unije“ ali i dodao da Danska ne želi biti jedina zemlja koja će blokirati izgradnju „Sjevernog toka 2“.

Paul Corcoran u Washingtonu je izjavio slijedeće: „Mi planiramo početi (gradnju, op. GN.) u ljeto. Počeli smo pripremne radove i na obalnom dijelu (plinovoda, op. GN.) i na dnu, mobilizirali brodove-cijevopolagače i oni mogu početi polaganje cijevi tijekom idućih tjedana.“ Također je izjavio: „Ukoliko danska vlada ne odobri polaganje cijevi u svojim teritorijalnim vodama, mi ćemo promijeniti trasu i najvjerojatnija varijanta je ona u međunarodnim vodama sjeverno od Danske.“ Dodao je kako tvrtka do sada još nije dala zahtjev za prolaz cjevovoda u međunarodnim vodama, očekujući prije toga dozvolu o gradnji u danskom isključivom gospodarskom pojasu.

Corcoran je utočnio kako promjena trase ne bi značajnije utjecala na rokove i cijenu realizacije projekta. „Moguće je da zadržavanja uopće neće ni biti. To je 10% trase. Mi ga možemo (taj dio) izgraditi i nakon dobivanja dozvole. Imamo mogućnost elastičnosti u izboru, kada i gdje graditi, zahvaljujući angažiranju pet brodova. Možemo promijeniti shemu izgradnje u očekivanju danske dozvole, a nakon toga završiti tu sekciju. To može oduzeti nekoliko mijeseci, jer cjevopolagači postavljaju 3 do 3,5 kilometara cijevi na dan. Iz tog razloga to nije glavno zadržavanje i gubitak za projekt“, izjavio je Corcoran.

Podsjećamo: Plinovod „Sjeverni tok 2“ spaja rusku i njemačku obalu bez posrednika, dnom Baltičkog mora, paralelno s već postojećim plinovodom „Sjeverni tok“. Kapacitet će iznositi 55 milijardi m3 plina godišnje. Dozvole za njegovu izgradnju dale su Njemačka, Finska, Švedska i Rusija, a još se očekuje jedino dozvola od strane Danske. Sve bi dozvole trebale biti prikupljene do kolovoza ove godine, kada se i planira početak izgradnje. Protiv ovog projekta najviše se zalažu Ukrajina (zbog očekivanog gubitka velikog dijela sadašnjh tranzitnih usluga za ruski plin namjenjen europskom tržištu), Poljska, Litva i Latvija, a naravno, i Sjedinjene Države, koje u sklopu svoje geopolitičke i geoekonomske borbe s Rusijom žele potisnuti ruski plin iz Europe i zamijeniti ga svojim ukapljenim (LNG) plinom. Također treba naglasiti kako Njemačka u ovoj priči nije usamljena unutar EU, kako se to često može čuti kroz interpretacije brojnih medija, već projekt „Sjeverni tok 2“ podupiru i pojedine druge zemlje iz njezinog okružja koje na ruski plin iz tog plinovoda itekako računaju, poput Francuske i Austrije. Ali neovisno o tome, taj projekt ipak snažno udara na unutareuroposko jedinstvo iako mu to sigurno nije bila intencija. On je, stjecajem okolnosti, jednostavno postao „žrtva“ globalnog geopolitičkog obračuna SAD-Rusija i ne svojom voljom prerastao iz tržišne u geopolitičku sferu. Zato će biti zanimljivo pratiti daljnji razvoj stanja o ovom pitanju, kojeg brojni analitičari sada svrstavaju u red onih o kojima ovisi budućnost EU u smislu njezine (ne)samostalnosti kao globalnog igrača.

 

Danska nastoji onemogućiti izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“