Rusija i Kina sporazumom o valutnom swapu udaraju po dolaru

Ruska i kineska središnja banke rade na produljenju sporazuma o valutnom swapu na još tri godine, prenose ruski mediji izjave iz vlade u Moskvi.

Taj sporazum potpisan je 13. listopada 2014. godine na tri godine. Sukladno njemu, niz velikih ruskih banaka priključio se kineskom sustavu novčanih transakcija u juanima China International Payments System (CIPS). Ruske banke dobivaju kredite u juanima, kupuju obveznice u juanima, a Središnja banka Rusije otvorila je svoj ured u Pekingu.

Valutni swap ugovara se zbog pojednostavljenja financijskih operacija u svjetskim regijama. Sklopivši ga, vlade se mogu koristiti stranom valutom i emitirati je na unutarnje tržište, odmah je mijenjajući. Tj., središne banke s kojima je Kina potpisala valutni swap, mogu izdavati kredite svojim bankama u juanima. Kina često prakticira ovu mjeru, poglavito s državama u razvoju ali i velikim trgovinskim partnerima, prije svega u Azijsko-tihooceanskoj regiji. Tako, osim Rusije, valutni swap Kina ima i s Australijom, Novim Zelandom, Tajlandom, Singapurom, Hong Kongom, Malezijom, ali i s Brazilom, Argentinom i nizom drugih zemalja. Radi se o jednom od planova kineskog jačanja uloge juana na globalnoj razini.

Valutna swap-linija s Rusijom je prije tri godine dogovorena u iznosu od 150 milijardi juana (25 mlrd dolara). Njom se, također, želi utjecati na jačanje čvrstoće juana i rublja i stvaranja pozitivnog utjecaja na učvršćenje svjetskog financijskog sustava zbog njegovog velikog oslanjanja tj. ovisnosti o dolaru, za čije se smanjenje utjecaja u međunarodnoj trgovini Peking i Moskva zalažu već dugi niz godina. To je posebno važno za Kinu čijih se više od trećine deviznih rezervi nalazi u američkim obveznicama, što je čini osjetljivom na bilo kakve promjene deviznog smjera.

Što se tiče kinesko-ruske trgovinske razmjene, Kina je u međuvremenu potisnula Njemačku kao vodećeg ruskog trgovinskog partnera, s trgovinskom razmjenom od 100 milijardi dolara godišnje. U razdoblju siječanj-kolovoz 2017.g. vrijednost trgovinske razmjene između dviju država iznosila je 54,4 milijarde dolara (135,3% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine), na drugom mjestu kao ruski trgovinski partner  je Njemačka s 31,3 milijarde dolara (124,7%), Nizozemska – 26,4 milijarde (128,5%), Italija – 15,1 milijardi (120,1%), SAD – 14,5 milijardi (118,8%), Južna Koreja – 13,2 mlrd (135,3%), Turska – 12,9 mlrd (131,4%), Japan – 11,9 mlrd (117,3%), Poljska – 10,1 mlrd (129%), Francuska – 9,4 mlrd.

S druge strane, Rusija je za Kinu puno manje važan trgovinski partner, gotovo na istoj razini kao i susjedni joj Vijetnam. Međutim, 2016. godine Rusija je po prvi put zauzela prvo mjesto među zemljama izvoznicama nafte u Kinu, potisnuvši s njega dosadašnjeg stalnog lidera Saudijsku Arabiju.

Ali, sveukupno gledano, kinesko financijsko tržište još je uvjek ostalo zatvoreno,  što i jest jedna od glavnih kritika Zapadnih financijskih i poslovnih krugova.