Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini u petak je oštro upozorilo čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i sve političare koji ga slijede da su na opasnom putu kada zagovaraju “mirno razdruživanje” poručivši im kako SAD neće mirno promatrati postupke koji ugrožavaju BiH kao državu, javlja Hina.
Na Dodikov poticaj vlada Republike Srpske u četvrtak je uoči rasprave na općoj skupštini Ujedinjenih naroda donijela odluku kako će u roku od 30 dana izraditi dokument kojim će Federaciji BiH predložiti “razdruživanje” odnosno okončanje postojanja BiH kakva je utemeljena Daytonskim sporazumom.
“Mirno razdruživanje nije secesija”, tumačenje je što ga je nakon sjednice na kojoj je donesen takav zaključak iznio entitetski premijer Radovan Višković ponavljajući teze koje je danima prije toga iznosio Dodik i koji tvrdi kako je opstanak BiH nemoguć nakon usvajanja rezolucije kojom UN podsjećaju na genocid na Bošnjacima počinjen u Srebrenici 1995. godine.
Dodik najavio odcjepljenje Republike Srpske ako UN usvoji rezoluciju o Srebrenici
“Ne postoji međunarodna urota da se ukine RS”
SAD je bio među najsnažnijim zagovornicima donošenja rezolucije u UN-u o srebreničkom genocidu a iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu u petak su poručili kako su Dodik i vlada RS-a teze o nemogućnosti opstanka RS-a pokušali objasniti “skupinom laži i dezinformacija” smišljenih da zastraše javnost u RS-u kako bi krenula za njima ovim opasnim putem.
“Činjenice su jednostavne i jasne. Ne postoji međunarodna urota da se ukine RS, a Dodik ne može izdvojiti niti jednu jedinu izjavu bilo kojeg američkog dužnosnika kojom se poziva na ukidanje RS-a”, stoji u izjavi.
Iz američkog su veleposlanstva podsjetili i kako BiH nije unija dva entiteta kako to opetovano tumači Dodik nego je država-sljednica nekadašnje Republike BiH. Ustav BiH, kako su istaknuli, ne daje pravo na secesiju ili “razdruživanje” ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH pa secesija ili “razdruživanje” RS ne znači neovisnost tog entiteta niti kraj BiH, nego znači kraj RS-a.
“To je opasno, neodgovorno, antidejtonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. A to su ključni interesi SAD-a. Sjedinjene Države branit će ih i štititi, između ostalog, i pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku”, stoji u izjavi veleposlanstva SAD.
Srbi nakon usvajanja rezolucije o Srebrenici: ‘Poraz Zapada, moralna pobjeda Srbije’
Grlić Radman nakon rezolucije o Srebrenici: Srbija daleko od suočavanja s prošlošću
Reakcija srbijanskog vodstva na rezoluciju o genocidu u Srebrenici pokazuje da je Srbija daleko od suočavanja sa svojom prošlošću, rekao je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, prenosi Hina.
Opća skupština UN-a usvojila je u četvrtak rezoluciju kojom je podsjetila na genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice 1995. i pozvala na uspostavu 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve tog zločina. Na sjednici je, zaogrnut zastavom Srbije, bio i predsjednik Aleksandar Vučić, tvrdeći da je cilj rezolucije bilo poniziti Srbiju. U tom dokumentu za koji su glasale 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 država suzdržano, uopće se ne spominju Srbi niti Srbija.
UN prihvatio rezoluciju o genocidu u Srebrenici, 11. srpnja proglašen danom sjećanja
Pritužbe unatoč amandmanu
UN je prihvatio i amandman Crne Gore, koja je glasala ‘za’, kojim je naglašeno da se krivnja za taj genocid ne može pripisati „etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini” te da su krivi pojedinci. To nije spriječilo čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da kaže da je namjera rezolucije, za koju on smatra da je „propala” jer nije dobila „natpolovičnu većinu”, bila da se „Srbima zalijepi etiketa genocidnog naroda”.
Grlić Radman u petak je ocijenio da takve reakcije pokazuju da je „dalek put od suočavanja Srbije s prošlošću i njenom ulogom u ratovima devedesetih”. Šef hrvatske diplomacije naglasio je da se rezolucijom nijedan narod ne proglašava genocidnim, jer se njome pravno nije „ništa dogodilo” osim što se UN obvezao komemorirati taj zločin.
„Ova rezolucija nastoji pridonijeti da se zločin genocida više nikad i nigdje ne ponovi”, rekao je Grlić Radman i podsjetio na odluke međunarodnih sudova da se u Srebrenici dogodio genocid te da Srbija nije spriječila da se taj zločin dogodi niti je kaznila njegove počinitelje.
Žigmanov lojalan Srbiji
Članovi srbijanske vlade pratili su sjednicu Opće skupštine obavijeni zastavom Srbije a među njima je bio i čelnik tamošnjih Hrvata, ministar ljudskih i manjinskih prava Tomislav Žigmanov. Grlić Radman je rekao kako to „treba promatrati isključivo iz perspektive Srbije i srbijanske vlade” te da je riječ o protokolu i dogovoru.
„On jest predstavnik Hrvata u Vojvodini, ali je isto tako lojalan građanin Republike Srbije i kao član vlade on poštuje načela i dogovore koji tamo vladaju”, rekao je ministar. Kazao je kako se Žigmanov „na svoj način bori za interese hrvatske manjinske zajednice” u Srbiji i pridonosi daljnjoj afirmaciji dijaloga te da tako treba tumačiti i njegovo praćenje UN-ove sjednice.
BiH: Schmidt pozdravlja rezoluciju o Srebrenici, Rusi tvrde da je ugrozila pomirenje
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt pozdravio je u petak usvajanje rezolucije kojom je Opća skupština UN uvela 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici dok je rusko veleposlanstvo u Sarajevu poručilo da je to “poraz za BiH” jer će otežati proces pomirenja, izvještava Hina.
Nakon što je Opća skupština UN uz potporu 86 država-članica izglasala rezoluciju kojom se podsjeća na srebreničke žrtve te uvodi 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u tom mjestu 1995. godine Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je naveo kako pozdravlja taj dokument kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni.
“Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran”, izjavio je Schmidt.
M. Stefanov: Rusija preko Srbije pokušava Balkan uvući u krvavi rat
Zapad “progurao” rezoluciju
Protivljenje usvajanju rezolucije o Srebrenici na općoj skupštini UN uz Srbiju je predvodila Rusija a iz veleposlanstva te zemlje u Sarajevu u petak su objavili komentar u kojemu su tvrdili kako je to opasno za mirovni proces u BiH ali i za stabilnost regije. Zapad su optužili da je rezoluciju “progurao” na isti način na koji je, po njihovu sudu, Schmidt protupravno postavljen za visokog predstavnika u BiH pa je to, kako tvrde, dodatno produbilo podjele u međunarodnoj zajednici.
Ruska diplomacija operira tezom kako je zbroj država koje su glasale protiv rezolucije zajedno s onima koje su bile suzdržane ili uopće nisu glasale u konačnici veći od od broja država koje su podržale rezoluciju pa to smatraju dokazom kako je većina zemalja zapravo bila protiv usvajanja ovog dokumenta.
Te teze uporno ponavljaju i političari iz reda bosanskih Srba kao i oni u Srbiji tvrdeći kako je na taj način zapravo poražena inicijativa skupine od 40 država koje su predložile rezoluciju a među njima je bila i Hrvatska. Države koje su glasale protiv rezolucije su pretežito iz ruske sfere utjecaja a među njima je bila i Kina.
Mogući odgovor Vučića i Putina na rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici
