Odgovor EU na nove američke sankcije protiv Rusije

U subotu su republikanski i demokratski zastupnici američkog Kongresa usuglasili tekst prijedloga novog zakona o proširenju  sankcija protiv Rusije i Irana, a glasovanje o njemu trebalo bi se održati kroz nekoliko idućih tjedana. Nakon toga zakon ide na potpis predsjedniku Donaldu Trumpu.

Ugledni medij The Financial Times, u svezi te tematike jučer piše https://www.ft.com/content/211de800-6fbc-11e7-aca6-c6bd07df1a3c kako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker  pozvao na žurnu raspravu o mogućem odgovoru Europske unije u slučaju uvođenja novih proturuskih sankcija. Taj je medij došao u posjed dokumenta, o kojem će, u srijedu, na svom zasjedanju raspravljati Europske komisija. U njemu se predlaže nekoliko varjanti suradnje sa SAD-om.

Financial Times piše kako je Juncker pozvao na žurno razmatranje poteza EU u slučaju da se europske energetske i druge tvrtke nađu pod udarom sankcija koje se dogovaraju u Kongresu. U pripremljenom dokumentu se navodi kako Europska unija „mora biti spremna za djelovanje u nadolazećim danima.“

FT također navodi kako Bruxelless namjerava od Washingtona zatražiti „javnu ili pismenu izjavu“ o tome, kako se nove sankcije neće ticati europskih interesa. Druga varjanta koja se navodi u dokumentu predlaže mogućnost proglašenja američkih sankcija nedjelotvornim na teritoriju Europske unije. Osim toga, Europska komisija ne isključuje niti mogućnost uvođenja protumjera, sukladno pravilima WTO-a, piše FT.

Podsjećamo, Europska unija je prijedlog novih američkih sankcija nazvala jednostranim i upozorila Washington o njegovim negativnim posljedicama. U novom prijedlogu sankcija, između ostalog, nalaze se i točke o sankcijama u ruskom energetskom sektoru, a koji bi se odnosio i na tvrtke  iz EU koje bi sudjelovale u projektima izvoza ruskog plina na teritorij Europske unije. Konkretno, nove američke sankcije usmjerene su protiv izgradnje plinovoda „Sjeverni tok-2“, kojim bi se plinom iz Rusije opskrbljivala Njemačka (protezao bi se paralelno s već postojećim, operativnim plinovodom „Sjeverni tok“ koji prolazi dnom Baltičkog mora), a čemu se najoštrije protive Ukrajina i Poljska.