Netanjahu: izraelsko-američki savez još čvršći

Nakon povratka iz SAD-a i u srijedu održanog sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom, izraelski premijer Benjamin Netanjahu predsjedao je sjednicom izraelske vlade, prvom nakon njegovog susreta s američkim čelnikom.

Premijer Netanjahu je tom prigodom izjavio, kako je savez između Izraela i SAD-a uvjek bio čvrst ali je sada postao još snažniji. Govoreći o susretu s američkim vođom Donaldom Trumpom, Netanjahu je pričao o početku „novog dana“ u uzajamnim odnosima dviju država, a citat njegovih riječi prenio je BBC: „Želim reći, kako je na kraju našeg susreta on meni pružio ruku i rekao, da je u odnosima Izraela i SAD-a započeo novi dan. Moram vam reći kako je novi dan uistinu počeo, i to dobar dan.“

Dalje je izjavio kako su on i predsjednik Trump našli zajednički jezik po nizu bliskoistočnih pitanja, poglavito onom o obuzdavanju Irana, kao i to, da su se Izrael i SAD dogovorili o osnutku zajedničkih vijeća koja će se baviti odnosima dviju država u raznim sferama. Također su, kazao je dalje premijer Netanjahu, osnovali zajedničku grupu po pitanju oko kojeg se ranije nisu slagali – „izgradnji naselja u Judeji i Samariji“ (ili Zapadnoj obali, po arapskoj terminologiji, op. GN.).

Geopolitika.News je prošli tjedan, nedugo nakon sastanka dvojice državnih dužnosnika, izvjestila o detaljima njihovog razgovora i sačinila analizu poteza koji slijede sa strane nove američke administracije (https://geopolitika.news/vijesti/nikad-snaznije-americko-izraelsko-prijateljstvo-detalji-sastanka-trump-netanjahu/).

Tada smo posebno istaknuli rečenicu američkog čelnika Trumpa, u kojoj je kazao, kako on želi postići mir između izraelske države i Arapa ali da ga osnivanje palestinske države ne interesira. Potom je taj tvrdi stav malo ublažio riječima, prema kojima će njega zadovoljiti bilo kakvo riješenje oko kojeg se usuglase dvije strane – i dvije države i jedna država. Međutim, jasna poruka već je bila odaslana, a ta je, da Izrael de facto ima razriješene ruke o načinima političkog riješenja palestinskog pitanja. Posve je druga stvar hoće li se s njima usuglasiti predstavnici palestinskog naroda, iako te „razriješene ruke“, da se odmah razumijemo, a priori ne znače kako će Izrael poduzimati neke radikalne poteze kojima bi ugrozio i američke interese na Bliskom istoku. Upravo suprotno. Jer, iako osnažen američkim snažnim zaleđem, Tel Aviv će voditi politiku sukladno nedavno proklamiranim tezama nove američke administracije kada je u pitanju buduća američka vanjska politika. One se svode na frazu intenzivnih diplomatskih aktivnosti s pozicije sile (što, naravno, ne uključuje automatsku uporabu vojne sile ukoliko se ne ostvaruju zacrtani ciljevi). Jer bez obzira na snažnu potporu Izraelu, američka vanjska politika itekako mora voditi računa i o interesima svojih regionalnih arapskih saveznika, kao i Turske, za koje je palestinsko pitanje vrlo bitna sastavnica ne samo njihovih odnosa s Izraelom (neke od njih zbog tog pitanja niti nemaju diplomatske odnose s Izraelom) već i samim SAD-om. Zato pretpostavljamo kako će Izrael, umjesto prema Palestincima, vjerojatno puno više radikalizirati svoju politiku prema Iranu, kao zajedničkom neprijatelju i njega i glavnih arapskih monarhija, a što je, opet, i primarni interes američke bliskoistočne politike.