Kissinger: samit Trump-Putin bio je nužan, živimo u teškim vremenima

Uvijek je zanimljivo pratiti izjave starog „geopolitičkog lisca“ i barda svjetske diplomacije Henryja Kissingera, koji, poglavito nakon prestanka obnašanja službenih dužnosti u  državnom aparatu SAD-a, sasvim otvoreno iznosi svoje poglede i vizije aktualnih događaja u svijetu i njihovih mogućih posljedica.  Podsjetimo: iskusni 95-ogodišnji bivši američki političar i ikona svjetske diplomacije, obnašao je dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a (1969.-1975.) i državnog tajnika SAD-a (1973.-1977.).

Naravno, pri tom se ne smije ignorirati i mogućnost da Kissinger i sada, kao „neovisna persona“  istupa u ime interesa ukupnog američkog političkog establišmenta. Ali neovisno o tome (ili upravo zato) njegovi stavovi i promišljanja uvijek iznova pobuđuju interes i medija i političko-analitičkih krugova ključnih zemalja svijeta.  Zato Geopolitika News ovom prigodom čitateljima ukazuje na najnoviji Kissingerov intervju za ugledni Financial Times, prije svega iz razloga što u njemu, čini se, Kissinger, sada posve jasno priznaje novi realitet unutar svjetskog poretka, kraj globalne dominacije SAD-a i završetak dosadašnje epohe i početak nečeg potpuno novog. Dakle, upravo ono što je Geopolitika News u svojim analizama najavljivala još prije nekoliko godina. Evo našeg komentara najznačajnijih dijelova Kissingerova intervjua za FT:

Američko-ruski samit na visokoj razini u Helsinkiju postao je „izgubljena prilika“ zbog unutarnjih problema u SAD-u. Ali, neovisno o tome, susret Vladimira Putina i Donalda Trumpa bio je nužan.

„To je bio susret koji se morao održati. Ja sam se zalagao za provedbu tog susreta tijekom nekoliko godina.Ali on je oskvrnjen unutarnjopolitičkim problemima SAD-a. To je definitivno propuštana prilika“, izjavo je Kissinger.

Također je više puta kazao, kako se u svijetu događaju ozbiljne promjene, a pojava na političkoj areni takve proturječne figure, kakva je Donald Trump, jest predznak kraja epohe: „Čini mi se, Trump je jedna od onih figura, koje se od vremena do vremena pojavljuju u povijesti, obilježavaju kraj epoha… To moguće znači kako Trump to shvaća  ili razmatra neku grandioznu alternativu. Moguće je i da je to samo slučajnost.“

Američki diplomat izjavio je kako u nastojanjima za neprestanim širenjem NATO saveza nisu bili uključeni i interesi Rusije i da je to „bila greška“ za NATO.
„NATO je učinio pogrešku, kada su mislili da postoji neka povijesna evolucija koja će proći kroz čitavu Euroaziju, i nisu shvaćali, kako će im na tom putu stajati nešto posve drukćije od westfalske države. Za Rusiju je to izazov po njezin identitet“.





Ovdje je važno naglasiti kako Henry Kissinger nikada nije bio prijatelj Rusije. On je, jednostavno, nakon završetka svoje političke karijere u državnim strukturama SAD-a, neovisno o svojoj pozamašnoj životnoj dobi, aktivno nastavio, makar i indirektno, sudjelovati u međunarodnoj politici i službeno se sastajati sa svjetskim vođama, uključno i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i gostovati na različitim forumima.

On, poput mnogih bivših zapadnih političara, procjenjuje sadašnje promjene s pozicije „pragmatičnog globalizma“, pri tom učitavajući  jačanje geopolitičkih pozicija Rusije i Kine, i govori o perspektivama očuvanja prijašnjeg međunarodnog poretka. Treba podsjetiti kako je Kissinger, svojedobno, u svojim pojedinim autorskim djelima navodio kako SAD u očuvanju svoje strategije i koncepta  globalnog ustroja svijeta (pod svojom dominacijom), u krajnjoj nuždi treba uporabiti i vojnu silu u odnosu na rastuće države-konkurente.
Sadašnji Kissingerovi komentari o Rusiji, NATO savezu i Donaldu Trumpu ukazuju kako on vidi sve manje mogućnosti za scenarij očuvanja dosadašnjeg svjetskog poretka. Njegove riječi o „kraju epohe“ znače konstataciju kraja koncepta „Pax Americana“ i završetak dosadašnjeg međunarodnog poretka pod kontrolom SAD-a. A kada se događaju tektonske promjene ovakvog tipa, nužna nuspojava su i potresi koje je nemoguće izbjeći. Za nadati se samo da će ih se u određenoj mjeri moći kontrolirati i tako lakše sanirati njihove posljedice. Jer povratka na staro više nema. Vjerojatno zato u naslovu ovog intervjua za FT i stoji Kissingerova  ključna fraza o „vrlo, vrlo teškom razdoblju za cijeli svijet“.

Komentari

komentar





0 komentara

You may also like