KINA UVLAČI TURSKU U SVOJ „PUT SVILE“

Turska novina „Milliyet“ u komentaru Öndera Yılmaza donosi zanimljiv osvrt o daljnjoj gospodarskoj penetraciji Kine u smjeru zapada, u sklopu čega joj se na putu „ispriječila“ i Turska, koju nova globalna velesila s lakoćom „okreće“ na svoju stranu.

Podsjetimo, Kina želi uspostaviti Veliki put svile u sklopu svog mega-projekta „Pojas i put“ koji se sastoji od tri komponente (koridora): „Sjeverni koridor“, koji ide kroz Rusiju prema sjevernoj i istočnoj Europi, „“Središnji (ili Centralni) koridor, koji ide kroz Afganistan, Pakistan, države Srednje Azije i Tursku i dalje prema Europi, i „Južni koridor“ – ide kroz Iran. Projekt je vrijedan 21 trilijun dolara i uključuje 65 država.

U „Središnji koridor“ Kina namjerava investirati 8 trilijuna dolara. Turski medij navodi kako je Veliko nacionalno vijeće Turske učinilo dva gigantska koraka u smjeru Velikog puta svile, koji otvara mnoštvo važnih perspektiva u gospodarskoj, socijalnoj, kulturnoj i turističkoj sferi.

Radi se o odobrenju (od strane parlamentarne komisije) zakonskih prijedloga o tursko-kineskim dogovorima u okviru Velikog puta svile i „željezničke suradnje“, koji pretpostavljaju proračunska sredstva na razini 40 milijardi dolara i investicije u visini 750 milijuna dolara godišnje. Turska i Kina potpisale su „Memorandum o koordinaciji namjera u okviru Gospodarskog pojasa put svile, Pomorskog puta svile XXI. stoljeća i Središnjeg koridora“, i „Suglasnost o tursko-kineskoj suradnji u željezničkom transportu“. Prijedlozi zakona bili su odobreni od strane Komisije za vanjske poslove.

„Središnji koridor je jedna od najvažnijih sastavnica projekta za izgradnju povijesnog Velikog puta svile“, izjavio je turski zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Naci Koru. Najvažnija prednost Turske bit će to, što će smjer Središnjeg koridora predstavljati alternativu Sjevernom koridoru u kojem sudjeluje Rusija, i Južnom koridoru u kojem sudjeluje Iran, kazao je Koru.

Predstavnik Glavne uprave za vanjske veze Ministarstva transporta, pomorstva i komunikacija Mert Işık smatra, kako se proračun Središnjeg koridora, pomoću kojeg Kina planira osigurati integraciju s Europom, planira u iznosu od 8 trilijuna dolara, a samo na transportne smjerova namjerava se prvih godina utrošiti 40 milijardi dolara.

Spajanje željeznica

Zakoni povezani sa „suglasnošću o željezničkoj suradnji“, također su bili odobreni od strane parlamentarne komisije. Duljina željezničke pruge koja će biti izgrađena u sklopu tog kineskog projekta iznosit će oko 2 000 kilometara, a dio Središnjeg koridora postat će i pruga „Baku-Tbilisi-Kars“ i brza pruga „Edirne-Kars“.

Do Velike Britanije

U planovima kineske vlade stoji i povezivanje europske i kineske željezničke mreže. Kina planira izgraditi brzu željezničku prugu između Kine i Velike Britanije, koja će povezati Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Iran, Tursku, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Austriju, Njemačku, Belgiju i Francusku.

Cijena tog projekta iznosi 150 milijardi dolara, a planira se završiti između 2020. i 2025. godine.

Dogovor oko plaćanja u turskim lirama i juanima

Zakonski prijedlog (a svi se namjeravaju usvojiti u narednim danima, op.ZM.) „O ratifikaciji memoranduma o razumijevanju između Turske i Kine u sferi koordinacija namjera u okviru Gospodarskog pojasa put svile, Pomorskog pojasa svile XXI. stoljeća i Središnjeg koridora“ uključuje sljedeće:

-Politička koordinacija. Države (Kina i Turska) će postojano održavati dijalog i razmjenjivati informacije glede temelja strateškog razvoja, planova i politike. Strane će učvršćivati komunikaciju i koordinaciju u sferi reguliranja makroekonomije.

-Suradnja u komunikaciji. Države će surađivati u okviru dvostranih infrastrukturnih projekata u Turskoj, Kini i trećim zemljama, uključno, kako cestovnih prometnica, željezničkih pruga, civilnog zrakoplovstva, pomorskih luka, tako i naftovoda, plinovoda, elektroenergetske infrastrukture, telekomunikacija. Države će učvršćivati suradnju između pomorskih luka u svezi prijevoza tereta, povećanja pretovarnih kapaciteta… Surađivat će i u projektima za osiguranje pitke vode, borbi protiv poplava i drugih stihija, tehnologijama vezanim uz gospodarenje vodom i drugim projektima vezanim za očuvanje vodnih resursa. Također će se osigurati prometna dostupnost i sigurnost prometne infrastrukture, kao i pojednostavljene prekogranične prometne veze.

-Financijska integracija. Države će proširiti sferu korištenja svojih nacionalnih valuta u trgovini i investicijama, u okviru dogovora o valutnim poslovima: turska lira-juan. Turske i kineske banke aktivno će stimulirati investicije. Financijske institucije pružat će potporu razvoju investicijske i trgovinske suradnje.

-Kulturna i javna suradnja. Osnovat će se srednjoročni i dugoročni model za kulturnu razmjenu. Uspostavit će se pobratimske veze između gradova dviju država te potpisati suglasnosti o suradnji u sferi medija, ekologije, obrazovanja, zdravstvene zaštite, kulture, kulturnih centara, umjetnosti, turizma, osiguranja šteta, socijalne sigurnosti, mladeži.

Suradnja fondova. Za sve navedene programe osigurat će se investicijska i financijska potpora s učešćem državnog i korporativnog kapitala. Suradnju će prije svega podupirati „kineska“ Azijska banka za infrastrukturne investicije (AIIB), Fond Velikog puta svile i drugi vladini fondovi s pomoću tržišnih operacja, fondova za pomoć, međunarodnih i socijalnih fondova i td.