Imenovanjem svog zeta za ministra financija, Erdogan šokirao investitore

Turski problemi na deviznom tržištu ponovo jačaju, a glavni razlog opet je nitko drugi doli predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Investitori i trejderi s velikom pozornošću promatraju najnovije poteze nedavno ponovo izabranog turskog predsjednika Erdogana oko formiranja nove vlade tj. iščekuju, kojim će se ljudima okružiti turski čelnik koji će od sada imati glavnu riječ i u izvršnoj vlasti te zemlje.

Jedno Erdoganovo imenovanje izazvalo je, u doslovnom smislu te riječi, šok investitora i sudionika na tržištu: predsjednik je na položaj ministra financija imenovao Berata Albayraka, bivšeg ministra energetike, koji je, k tome, i njegov zet.

Albayrak je postao poznat 2015.g., kada ga je jedan od predstavnika izvršne vlasti optužio za sudjelovanje u švercu ISIL-ove nafte iz Iraka i Sirije.

Ali to nije sve. Tržišta su dobila dvostruko iznenađenje, jer Erdogan, neočekivano, u kabinet ministara nije uključio bivšeg zamjenika premijera Mehmeta Simseka, kojeg su u zemlji nazivali „vladinim ekonomskim carem“.

Time je predsjednik Erdogan, čini se, iz financijskog bloka odstranio posljednjeg čovjeka koji je uživao barem kakvo-takvo povjerenje tržišta, skupa s bivšim ministrom financija Naciem Agbalom.





Novu tursku vladu činit će 16 ministara, što je čak za 10 manje od prijašnje. Prvi potpredsjednik bit će Fuat Oktay, bivši savjetnik bivšeg premijera Binalia Yildirima, dok će ministar obrane biti bivši zapovjednik Glavnog stožera turske vojske Hulusi Akar. Ministar vanjskih poslova ostat će i dalje Mevlut Cavushoglu.

Sukladno promjenama turskog Ustava, više ne postoji položaj predsjednika vlade, koju će od sada predvoditi predsjednik države.

Ovdje također navodimo i najnovije promjene koje se odnose na tursku Središnju banku. Njezin predsjednik više neće biti biran na 5 godina od strane ministarskog kabineta, a također je promjenjen onaj dio koji je direktoru SB omogućavao  glasovanje za imenovanje osoba u vijeće za monetarno-kreditnu politiku.





Sve ove promjene tržište nije dobro prihvatilo, i one su, zapravo, shvaćene kao „kumovska“ i protutržišna politika. Turska lira znatno je pojeftinila, a radi se o najvećem padu turske valute od 2016. godine, kada je u zemlji bio izvršen pokušaj državnog udara. Također je pao i turski burzovni indeks ETF za gotovo 4%. Na taj su način investitori izrazili svoje razočarenje time, da će Erdogan ne samo učvrstiti svoju vlast, nego i sebi podčiniti tursku ekonomiju.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like