Erdogan objavio početak turske vojne operacije u sirijskom Afrinu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio ju u subotu, kako je turska vojska praktički počela kopnenu vojnu operaciju u sirijskom Afrinu (regija na krajnjem sjevero-zapadu zemlje, koju nadziru kurdske snage YPG, op. GN.), priopćila je turska novina Hurriyet.

Mjesto provođenja slijedeće vojne operacije bit će sirijska regija Manbij, izjavio je turski vođa.

Erdogan je već ranije kazao kako je Afrin nužno očistiti od snaga samozaštite sirijskih Kurda (YPG), koje Turska smatra terorističkom organizacijom, usko povezanom sa zabranjenom Radničkom strankom Kurdistana. Prošli tjedan turski je predsjednik obećao da će turska vojska „odrubiti glave“ YPG, ukoliko se ne preda.

Posljednjih dana Turska je gomilala svoje vojne snage na granici sa Sirijom i stavila ih u stanje povišene bojeve spremnosti. Osim toga, turska vojska je permanentno vršila i snažne topniočke napade na položaje YPG na sirijskom teritoriju. Paralelno su pristizale izjave kako turska strana vodi konzultacije s Moskvom i Washingtonom glede operacije u Afrinu. Tako je prije dva dana u Rusiju otputovao zapovjednik Glavnog stožera turskih oružanih snaga i direktor turske obavještajne službe MIT. Podsjećamo, jučer je State Department pozvao Tursku da se suzdrži od pokretanja bilo kakve vojne intervencije u kantonu Afrin. Slično je reagiralo i sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova kroz priopćenje, da će bilo kakvo pokretanje turske vojne intervencije na sirijski teritorij Damask smatrati činom agresije.

Kako je Geopolitika.News ovih dana pisala, uopće nije isključeno da je Rusija po ovom pitanju zauzela „neutralan stav“ i time, zapravo, Turskoj dala „zeleno svjetlo“ za start vojne operacije. Naime, kurdske postrojbe u Siriji (YPG i SDF) ionako usko surađuju sa Sjedinjenim Državama (prije svega istočno od rijeke Eufrat), a Amerikanci imaju i svojevrsne vojne baze na sjeveru Sirije pod nadzorom kurdskih snaga, kao i pokraj Rakke koju su od ISIL-a oslobodile upravo pretežito kurdske snage SDF. Glede toga Moskva i nema pretjeranih razloga dodatno komplicirati svoje odnose s Turskom glede kurdskog pitanja u Siriji. Osim toga, sa strateške točke gledišta, vrlo nizak stupanj trenutačnih odnosa između SAD-a i Turske, dviju vojnih saveznica u NATO-u, Moskvi itekako odgovara. Međutim, Rusija od Turske zahtjeva određene ustupke glede predstojećeg Kongresa unutarsirijskog nacionalnog dijaloga, koji se krajem siječnja treba održati u Sočiju i na koji Rusija i Iran namjeravaju pozvati i predstavnike kurdskog naroda čiji je budući status u Siriji također potrebno definirati. Ankara se pozivu kurdskih predstavnika do sada oštro protivila. Također, Turska mora ispuniti preuzete obveze i po pitanju pacifikacije regije Idlib neutralizacijom islamističkih snaga „Jabhat al-Nusre“, koje proizlaze iz sporazuma Ankare s Moskvom i Teheranom u sklopu Astanskih pregovora o Siriji. Turska po tom pitanju do sada, praktički, još ništa nije poduzela, što je izazivalo nervozu ruske i iranske strane i, zapravo, bilo glavni uzrok pokretanja ofanzive sirijske vojske na ključne strateške točke i objekte na jugu i jugo-istoku regije Idlib.