Die Welt: Cilj američkih proturuskih sankcija ide na račun EU interesa

Veliki njemački koncerni i politički krugovi zabrinuti su američkim planiranim proširenjem sankcija prema Rusiji. Oni optužuju Washington da nastoji zaštititi vlastite gospodarske interese na račun Europe,  piše njemački medij Die Welt.

Stanje između SAD-a i EU se usložnjava i stvar nije samo u tome da Donalda Trumpa u Starom Svijetu ne vole. Američka sankcijska politika prema Rusiji izaziva sve više sumnji u to, kako Sjedinjene Države promoviraju, prije svega, interese vlastitog energetskog sektora, kojeg na taj način žele zaštititi.

Zato nema ništa čudnog u sadašnjoj oštroj reakciji Njemačke na planirane nove američke sankcije, navodi se dalje u članku njemačkog medija. Njemačka ministrica gospodarstva Brigitte Zypries prijeti trgovinskim ratom u slučaju da njemačke tvrtke počmu imati gubitke. „Postoji mogućnost protusankcija, WTO to razmatra“, navela je njemačka političarka.

Die Welt dalje navodi kako se radi o oštrom tonu za razgovor između saveznika, a krivac za to je američki prijedlog zakona o pooštravanju sankcija protiv Rusije zbog njezine aneksije Krima, potpore predsjedniku Basharu Al-Asadu u sirijskom građanskom ratu i hipotetskom miješanju u američke izbore.

Međutim, navodi se dalje, kaznene mjere usmjerene su prije svega protiv ruske energetike, a konkurencija između Rusije i SAD-a u toj sferi je visoka, pa se zato u europljana i pojavila sumnja kako SAD-u nije zadnji interes iz tih sankcija izvući gospodarsku korist za sebe.

Čak i promatrači u SAD-u ukazuju kako sankcijski planovi u prvom redu izazivaju takav dojam, kao i da kongresmeni namjeravaju ograničiti predsjednika Trumpa u njegovoj druželjubivoj politici u odnosu prema Moskvi. Istodobno se čini kako oni također podržavaju interese vlastite naftne i plinske industrije – „na račun europskih tvrtki“.

„Njemački industrijalci i političari su prestrašeni“, navodi Die Welt. Oni optužuju SAD za korištenje sankcija s ciljem povećanja izvoza američke nafte i plina u Europu. Koordinator za transatlantske odnose u njemačkoj vladi Jürgen Hardt te je sankcije čak nazvao „kršenjem međunarodnog prava“. Njemačka se ne može pomiriti s američkim nastojanjem da posredstvom sankcija utječe na energetsku politiku Europe i same Njemačke.

Zbog planiranih kaznenih mjera u odnosu na Rusiju, njemačke tvrtke se plaše za svoje investicije. U stvarnosti, taj zakon može negativno utjecati na izgradnju plinovoda „Sjeverni tok-2“, kojeg Gazprom namjerava oživotvoriti u suradnji s europskim korporacijama.

„Planirane sankcije protiv projekata plinovoda moraju poslužiti aktivizaciji američkog energetskog eksporta u Europu, otvaranju radnih mjesta u SAD-u i učvrstiti američku vanjsku politiku“, izjavio je predsjednik Njemačko-istočno vanjskotrgovinske komore Michael Harms. On je također izjavio kako će zakon o proširenju sankcija nanesti štetu međunarodnim tvrtkama koje sudjeluju u izgradnji, modernizaciji i osiguranju rada ruskih plinovoda i naftovoda. „Taj zakon visi kao Damaklov mač nad europskim tvrtkama koje rade u energetskom sektoru“, izjavio je Harms.

Predsjednik uprave njemačkog kemijskog koncerna BASF Kurt Bock, također je izjavio kako će sankcije djelovati na račun treće strane, upravo Europe. Međutim, on se nada kako do primjene tog zakona neće doći. O spremnosti za kompromis sada, u uvjetima napetih odnosa između SAD-a i Njemačke, ne može se govoriti, zaključuje Die Welt.