‘IZGUBI’ NADZOR NAD VIRUSOM TERORIZMA, PA TRAŽI LIJEK

U svijetu geopolitike, intriga tajnih službi, prikrivene diplomacije i zakulisnog nadmudrivanja najvećih igrača u stilu šahovskih velemajstora, uvijek je važno i zanimljivo pratiti ono što govore ponajveći protagonisti takvih predstava, obično skriveni iza kulisa i slave koju donose svjetla pozornice. Naravno da njihove izjave i prosudbe objavljene u javnosti, često imaju sasvim drugo značenje i svrhu, u odnosu na one koje se dostavljaju primarnim korisnicima informacija i oblikuju smjer aktualne i buduće politike samih država.
Jedan od tih „prikrivenih“ igrača svakako je i direktor američke Središnje obavještajne agencije (CIA) John Brennan. On je u srijedu, 24. veljače, dao intervju američkom Nacionalnom javnom Radiju (National Public Radio-NPR), u svom uredu u Langleyu – država Virginia.

Govorio je o mnogim temama koje proteklih godina dominiraju svjetskom politikom (a kojima je u mnogome kumovala i sama Amerika) i koje iznova oblikuju zastarjeli posljeratni ustroj svijeta do te mjere, da se mnogi s pravom pitaju, ide li svijet u smjeru nove kataklizme ili „samo“ klizi u novu fazu nikad završenog i kontroliranog Hladnog rata?
Za našu javnost najzanimljivije teme intervjua svakako su one, koje se odnose na međunarodni terorizam, poglavito „Islamsku državu“, sirijski sukob i ulogu Rusije u njemu i u ukrajinskoj krizi, ali, nedvojbeno je zanimljiv i onaj dio Brennanovog intervjua koji govori o trenutačnoj suradnji CIA-e i ruskih tajnih službi, kao i odnosima dviju svjetskih velesila.
Šezdesetogodišnji John Brennan je stručnjak – arabist, dobro se služi arapskim jezikom i svojedobno je rukovodio CIA-inim uredom u saudijskom glavnom gradu Rijadu. Tijekom 2004. i 2005. g. bio je i direktor američkog Nacionalnog protuterorističkog središta, a od 2009. do 2013. g. radio je kao glavni savjetnik predsjednika Baraka Obame za borbu protiv terorizma.
Zbog svega toga, a u svjetlu aktualne američke vanjske politike vođene u kontekstu bliskoistočnih previranja započetih tzv. arapskim proljećem, kao i s njima povezanim brzorastućim islamističkim terorizmom, izbor Johna Brennana za direktora CIA-e 2013. godine nikoga nije previše iznenadio. Široj američkoj javnosti poznat je i kao nalogodavac likvidacija pojedinih terorista uporabom bespilotnih letjelica – dronova, koje su i kod kuće i u inozemstvu izazivale valove kritika jer su u tim udarima gotovo redovito stradavali i posve nedužni ljudi. Brennan je poznat kao autor ideje suvremenog supertehnološkog državnog terora protiv terorista.

Što se tiče Brennanovih europskih aktivnosti, svakako je najznačajnija njegova posjeta Kijevu u travnju 2014. godine, kada je novim ukrajinskim vlastima dao „mig“ za otpočinjanje tzv. protuterorističke akcije protiv separatističkog pokreta u Donbassu. Brennanu mandat završava 2017. godine ali još nije posve jasno hoće li tada i napustiti svoju dužnost ili će ona biti produžena.

„Islamska država“

Jedan od najaktualnijih svjetskih fenomena uopće svakako je famozni teroristički pseudo-kalifat „Islamska država“. Ne ulazeći u etimologiju njezinog nastajanja, direktor CIA-e kaže kako je ona izgubila svega 10-20 % svog okupiranog teritorija u regijama Iraka i Sirije, ali se zato proširila u Libiji, Nigeriji i Jemenu. ISIL-ove ideje rasprostranile su se i u Južnoj i Jugo-istočnoj Aziji, čime je on postao „veliki globalni problem“. Ta organizacija ima puno širi spektar zadaća negoli je to imala „Al-Qaida“ poslje 9/11., kada je ona bila usredotočena na SAD i druge Zapadne države. ISIL, osim toga, kaže Brennan, ima vrlo snažan protu-šijtski aspekt kao pokretač terora. „Islamska država“ je puno veća ugroza od „Al-Qaide“ i u smislu gospodarskih, trgovinskih i drugih djelatnosti diljem svijeta.

ISIL je više nego fenomen. „Al-Qaida“ je bila strukturirana, hijerarhijska organizacija, vrlo disciplinirana kada je bila riječ o organizaciji terorističkih napada. A ISIL je više pokret koji zahvaća duše i srca ljudi, um pojedinaca. Djeluje kao pseudo-kalifat i tako privlači tisuće ljudi. Brennan kaže kako je osobno zabrinut načinom na koji ISIL širi svoju djelatnost podrivajući javni ustroj država, vlade, iskorištavajući neke nekontrolirane države koje su se na Bliskom istoku pojavile nakon „arapskog proljeća“.
Koncentracija na borbu protiv „IS“ ne znači kako se zanemaruju druge terorističke organizacije, poput spomenute „Al-Qaide“, koja trpi velike gubitke ali je i dalje „vrlo sposobna organizacija“ , što dokazuje u Jemenu, na Arapskom poluotoku i u Siriji gdje djeluje kao „Jabhat al-Nusra“. Osim toga, postoji i njezina jezgra u pakistansko-afganistanskoj zoni.





Sirija i sudbina Bashara al-Assada

Kao rezultat ruske vojne potpore, kaže Brennan, predsjednik Assad se osjeća sigurniji, pričemu je sasvim jasno kako je Assadov ostanak na vlasti jedan od razloga zašto se sukob u Siriji produžava. Brennan, naravno, nije pojasnio, bi li po njega osobno bilo bolje (a kako to očito izgleda), da su islamisti iz ISIL-a i „Al-Nusre“ uspjeli svrgnuti Assada (jer tzv. umjerena sirijska oporba za to nema niti organizacijske niti vojne sposobnosti), a što je tijekom prošlog ljeta bilo samo pitanje vremena i tako proširiti svoj pseudo-kalifat od Tigrisa do Sredozemnog mora?
Assad je „razlog“ zbog kojeg je puno inozemnih islamista došlo u Siriju podržati ISIL i druge slične grupacije te je on „izgubio pravo legitimiteta“ upravljanja Sirijom i „postati dio njezine budućnosti“. Čim prije ode s vlasti, a što je neizbježno, tim će se prije u Siriji uspostaviti red i stabilnost, smatra čelnik CIA-e, kojemu, očito, ne smetaju puno okrutniji i radikalniji despoti monarhija Perzijskog zaljeva.

Na pitanje voditelja intervjua o CIA-inoj ulozi u problemu oko pomoći sirijskoj umjerenoj oporbi, direktor Agencije nije želio davati komentare. Izjavio je samo to, kako američka vlada nastavlja podupirati „umjerenu oporbu unutar Sirije“ i da je o tome vrlo jasno dala do znanja. Ali priznao je kako je oporba satkana od umjerenih snaga kao i ekstremista i terorista, a za SAD je važno, da sve države podupru umjerene elemente sirijske oporbe, a ne ekstremiste i teroriste.
Šef CIA-e je napomenuo kako Agencija proteklih 5 godina, neovisno što SAD nema svoje diplomatsko predstavništvo u Damasku, nastoji pratiti i dobivati informacije o unutarnjim stvarima Sirije, pri čemu ta služba i pojačava svoju aktivnost u toj zemlji.





CIA i njezina suradnja s ruskim obavještajnim službama

John Brennan izrazio je mišljenje i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je nazvao političarem „koji nastoji proširiti interese Rusije na svjetskoj areni“. Putin smatra Rusiju „velesilom“ koja mora imati utjecaj, i ne samo u svom bližem okružju već i daleko od njezinih granica. „Vrlo agresivni potezi“ Putina u Ukrajini povezani su s njegovim strahom o otklonu Ukrajine k Zapadu, i upravo je zato on „poduzeo mjere“. „Ja mislim, kako je on shvatio da se sada našao u pomalo teškom položaju u Ukrajini glede realizacije svojih ideja“, izjavio je Brennan za američki radio NPR.

Glede Sirije je rekao, kako je Rusija odnose s tom državom imala posljednjih pola stoljeća i da je u nju uložila puno novca i vojne potpore, i da sadašnjim ruskim aktivnostima Putin jednostavno želi zaštititi svoje interese u „državi-klijentu“. „Zato je Putin vrlo naprasit, vrlo agresivan. On ispunjava dnevni raspored Moskve (u Siriji, op.a.) različitim sredstvima kada hoće sakriti svoje ruke, ali radi to i dovoljno otvoreno upravo sada, uvođenjem tisuća ruskih vojnika sa suvremenim naoružanjem u Siriju.“

Na pitanje o kontaktima direktora CIA-e s njegovim „ruskim kolegama“ glede razvijanja suradnje, Brennan je rekao, kako su upravo tada (u trenutku intervjua, op.a.), vođeni aktivni pregovori između tajnih službi vezano uz završetak vojnih sukoba u Siriji. „Postoji aktivna suradnja između SAD-a i Rusije po mnogim različitim kanalima“. I SAD i Rusija zabrinute su problemom širenja ISIL-a. „Postoji nekoliko tisuća državljana Rusije koji su pronašli svoj put u Siriju i Irak, kako bi poduprli terorističke snage. Mi vrlo tijesno surađujemo s Rusima tijekom mnogih godina …“, kaže Brennan.

Zanimljivo, s obzirom na brojne kritike ruske politike, Brennan nastavlja: „Ja vidim kako našu suradnju u borbi s terorizmom treba ne samo nastaviti već i pojačati u budućnosti jer se mi susrećemo s vrlo sličnim problemima. Sada je vrlo žalosno što Moskva i Putin produžuju potporu Basharu Assadu. Mislim kako će oni razblokirati mirnu sirijsku budućnost ukoliko budu sposobni raditi s nama i drugima, kako bismo pronašli način uspostave novog rukovodstva u Damasku“.

Borba s terorizmom se zasniva na temelju „zajedničkih napora“ s ruskim sigurnosnim službama, a CIA i ruske službe imaju „vrlo sadržajnu informativnu razmjenu“. „Ali, u isto vrijeme postoje značajne razlike u politici koje mogu ohladiti tu razmjenu, čak i kroz obavještajne kanale“. Međutim, na samom kraju intervjua Brennan ipak kaže kako, neovisno o političkim razlikama, on misli kako bi dvije države mogle imati neke „točke“ koje bi povezivale njihove obavještajne stručnjake i profesionalce iz sektora sigurnosti.
Iz navedenog intervjua mogu se izvlačiti brojni zaključci i sačiniti sveobuhvatna analiza, koju, za sada, prepuštam samim čitateljima.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like