Predložena je razrada novih načina vođenja britanske bliskoistočne politike i distanciranje od američke politike predvođene D. Trumpom.
Geopolitika.News nastavlja s prijevodima i analizama svega onog što smatra dostojnim analitičke profesije i što može biti od interesa privatnim i poslovnim korisnicima našeg portala.
Za danas smo izabrali interesantno izvješće britanskog parlamenta, objavljeno 2. svibnja u Domu lordova (gornji dom) britanskog parlamenta, pod nazivom – „Bliski istok: vrijeme novog realizma“. U njemu Gornji dom parlamenta poziva britansku vladu na distanciranje od „nepredvidive“ politike američkog predsjednika Donalda Trumpa na Bliskom istoku. S tim u svezi predložena je razrada novih načina vođenja bliskoistočne politike i distanciranje od američke politike predvođene Donaldom Trumpom.
Sugerira se ozbiljna revizija britanske politike u spomenutoj regiji, u razdoblju političke neopredjeljenosti iznikle između Velike Britanije i SAD-a. Također se upozorava na izgradnju novih savezništava na bliskoistočnom prostoru, a lordovi kritiziraju i pristupe prema sirijskoj problematici, „arapskom proljeću“ i prodaji oružja Saudijskoj Arabiji.
Britanski šef diplomacije Boris Johnson je 2. svibnja istupio pred Vijećem sigurnosti UN-a, u New Yorku, slijedećim riječima: „Velika Britanija mora na korjeniti način iznova razmotriti svoj pristup problematici bliskoistočne regije i eventualno se distancirati od „nepredvidljivog“ vodstva Donalda Trumpa“. U izvješću vijeća lordova za međunarodne odnose bilo je navedeno, kako politika Sjedinjenih Američkih Država pod vodstvom Donalda Trumpa nije bila konstruktivna i predstavljala je izazov vanjskoj politici Ujedinjenog Kraljevstva.
Lordovi, dalje, pozivaju Veliku Britaniju na izgradnju novih savezništava u regiji Perzijskog zaljeva, pričemu britansku politiku prema Siriji nazivaju „zbrkanom i neuredom“ i predlažu smanjivanje isporuka naoružanja Iranu i Saudijskoj Arabiji. Konkretno se predlaže, da Boris Johnson mora poduprijeti nuklearni sporazum s Iranom, kojim je nezadovoljna Trumpova administracija, i priznati Palestinu kao državu radi ubrzanja postizanja izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma.
Vijeće lordova navodi kako je perspektiva izraelsko-palestinskog mirovnog procesa prošle godine „značajno oslabila“, što je rezultat zauzetih stavova SAD-a i Izraela. Pritom se u negativnom kontekstu iznose argumenti koji govore o namjeri SAD-a da svoje veleposlanstvo prebaci iz Tel Aviva u Jeruzalem, kao i Trumpovo imenovanje za veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana, zaštitnika izraelskih doseljenika. To ukazuje i na „problematičnu“ politiku Izraela i povećanje izgradnje židovskih naselja na palestinskoj zmlji u vrijeme premijera Benjamina Netanjahua.Ta izgradnja stavlja pod ugrozu teritorijalnu cjelovitost potencijalne palestinske države.
U izvješću se navodi kako Ujedinjeno Kraljevstvo nije pokazalo „čvrstoću“ u pristupu prema takvim aktivnostima izraelske države, što je oslabilo potporu diplomatskim naporima EU glede suradnje unutar pokrenutog novog pregovaračkog procesa pod vodstvom Francuske. U izvješću Doma lordova navedena je i rečenica, da je „politika SAD-a u bliskoistočnoj regiji divlja“ i da Velika Britanija treba ići svojim vlastitim političkim putom.
Vlada se, stoji dalje u izvješću, ozbiljno oslanjala na saudijska uvjerenja koja se odnose na njihovu uporabu kupljenog britanskog naoružanja u ratu u Jemenu. Ali ta vladina vjerovanja ne predstavljaju adekvatan način ispunjavanja obveza Ujedinjenog Kraljevstva koje se tiču ugovora o trgovini oružjem.
Izvješće sadrži i poziv za obustavom pojedinih isporuka naoružanja, ukoliko Saudijci ne budu više transparentni u odnosu iskorištavanja britanskog naoružanja, a također poziva i na potpunu vladinu reviziju pitanja – tko donosi odluke o licenciranju na izvoz oružja. Izvješće navodi kako su britansko oružje Saudijska Arabija i njezini saveznici višekratno iskorištavali protiv civila u jemenskom sukobu.
Prijedlozi izvješća „Bliski istok: vrijeme novog realizma
Britanska politika „u sadašnjem obliku nije se uvjek prilagođavala novim uvjetima“ za osiguranje kritično važnih britanskih interesa u bliskoistočnoj regiji. Između prijedloga, može se isčitati središnja uloga vanjskih država poput SAD-a, Kine i Rusije, a također i transformacija tradicionalnih državnih granica bliskoistočne regije, „iscrtanih stoljeće ranije“, koje su sada razrušene i oslabljene. Izvodi se zaključak kako se „strateška važnost Bliskog istoka“ sve češće razmatra s točke „globalnih ugroza sigurnosti“, premiještaja stanovništva iz država poput Sirije, Iraka i Jemena, a također „širenja terorizma i sektaškog nasilja“.
„Arapsko proljeće“
U izvješću se navodi i kako Egipat danas proživljava gospodarsku krizu i pobunjenički metež, što svjedoči o teškoćama u primjeni britanske politike usmjerene na razvoj demokracije i njezinog prodora u autoritarne strukture vlasti.
Citirajući riječi direktora odjela Bliskog istoka i Sjeverne Afrike Ministarstva vanjskih poslova po poslovima Suradnje, Neila Cromptona, izvješće navodi, kako su mnogi teški socijalni i gospodarski uvjeti , koji su i doveli do „arapskog proljeća“, i dalje ostali prisutni i da „oni nisu bili pravilno uočeni od strane niti jedne vlade u regiji“.
Sirija
Vijeće Doma lordova odobrilo je nedavni američki raketni napad na sirijsku zračnu bazu kao „opravdani i srazmjerni“ čin i odgovor na primjenu kemijskog oružja od strane vladinih snaga u regiji Idlib. Međutim, u izvješću se ne propagira konkretan stav po pitanju riješenja sirijskog sukoba, već se govori, kako je „proturječja u međunarodnoj politici“ u odnosu na predsjednika Bashara al-Asada bez odlaganja „potrebno iznova razmotriti“, u najskorije vrijeme. Velika Britanija mora preuzeti na sebe obvezu za postizanje „usuglašenog riješenja“. U širem smislu, u izvješću se navodi kako vojna umješanost u Siriji „može postati neizbježna“ ako sva diplomacija doživi neuspjeh. Međutim, preporučuje se iskorištavanje u punoj mjeri britanskih „intelektualnih, diplomatskih i mekih energetskih resursa“.
Regionalna (pre)vlast
Irak, Bahrein, Jemen i Sirija destabilizirani su „borbom za regionalnu hegemoniju između Irana i Saudijske Arabije“. Potpora Teherana šijtskim pobunjenicima u Iraku i njegova neposredna umješanost u Siriju, kao i potpora njegovim pristašama u Jemenu, proturječi potpori koju Saudijci pružaju „salafističkim džihadističkim pobunjenicima“ u Siriji. Lordovi priznaju kako taj sukob, rasprostranjen na regionalnoj razini, u načelu nosi politički karakter i da „interesi međunarodne zajednice sebe slabo pozicioniraju u tom suparništvu“
Velika Britanija se sada „ne može oslanjati samo na svoje tradicionalne saveznike“, ali je suglasna da treba poduprijeti svoje „produktivne“ odnose s regionalnim državama, neovisno o „zabrinutosti glede svog unutarnjeg političkog smjera“. Slijedi razraditi modus vivendi, koji će spriječiti eskalaciju suparništva između Saudijske Arabije i Irana.
Izvoz naoružanja
Trgovina robama i uslugama između Velike Britanije i država članica Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, u 2015. godini iznosila je oko 18,9 milijardi funti. Važan dio te trgovine odnosi se na izvoz oružja. Tijekom 2015. godine Velika Britanija je na Bliski istok izvezla više od 60% svog ukupnog izvoza naoružanja u iznosu od 7,7 milijardi dolara.
Izvori:
The Middle East Time for New Realism. Electronic recourse: https://www.publications.parliament.uk/pa/ld201617/ldselect/ldintrel/159/159.pdf
UK warned it needs new Middle East policy that does not rely on Trump. Electronic recourse: https://www.theguardian.com/politics/2017/may/02/uk-warned-needs-new-middle-east-policy-not-rely-donald-trump
Summary of House of Lords Report, The Middle East: Time for New Realism. Electronic resource: http://www.caabu.org/news/news/summary-house-lords-report-middle-east-time-new-realism
0 komentara