Zoran Meter: PEKING OSUĐUJE NOVA PRAVILA O TRGOVINI S EU, KOJA KINU VIŠE NE SMATRA TRŽIŠNIM GOSPODARSTVOM

Zaoštravaju li se trgovinski odnosi između Kine i Europske unije? Po svemu sudeći – da!

Geopolitika.News je 4. listopada objavila vijest o uvođenju novih pravilia EU glede zaštite od nekontroliranog uvoza kineske robe, a čijoj najavi se još od ranije oštro protivio službeni Peking   (vidi link ispod teksta).

U četvrtak, 12. listopada,  Reuters je prenio priopćenje kineskog Ministarstva trgovine vezano uz tu temu. U njemu se navodi, kako nova trgovinska pravila Europske unije, usmjerena protiv kineskog izvoza, ne uvažavaju stavove Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Glasnogovornik kineskog Ministarstva je na medijskoj konferenciji pozvao europske partnere na primjenu pravila WTO-a.

Podsjećamo: prošlotjednim uvođenjem novih pravila trgovanja s Kinom EU se nastoji zaštititi od jeftinijeg uvoza kineskih roba. Nova pravila uvedena su nakon 18-omjesečne rasprave i unutareuropskih sporova oko tog pitanja. EU i mnogi drugi kineski trgovinski partneri razmatrali su pitanje, treba li Kinu smatrati „tržišnom ekonomijom“ ili ne, zbog navodnog utjecaja države na tamošnje tvrtke i ukupne poslovne odnose. Peking s druge strane smatra, kako je on status tržišnog gospodarstva zaslužio temeljem prava završetkom 2016. godine, nakon 15 godina članstva u WTO-u.

Nakon pregovora s vladama članica EU, Europskim parlamentom i Europskom komisijom, odlučeno je kako će se nova pravila EU od sada jednako primjenjivati na sve članice WTO-a, ali će postojati iznimke u slučaju „“tržišnih deformacija“, poput  prevelikog miješanja država u gospodarstvo – uvjet donešen isključivo zbog Kine.

Odgovarajući na pitanje, da su Sjedinjene Države odložile odluku o anti-dampinškim carinskim tarifama na uvoz kineskog aluminija i statusu Kine kao države  s netržišnim gospodarstvom, glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine je izjavio, kako izjavama o kineskom netržišnom gospodarstvu američka strana uvodi terminologiju iz doba Hladnog rata. Koncepcija država, koje ne uvažavaju tržišno gospodarstvo, ne postoji u pravilima WTO-a i bila je usvojena tek od strane ponekih članica te organizacije, kazao je kineski glasnogovornik.





Američko Ministarstvo trgovine u kolovozu je uvelo prethodne kompenzacijske carine u razmjeru od 17-81%  na uvoz kineskog aluminija. To će Ministarstvo 30. studenog regulirati antidampinške tarife i objaviti, može li se Kinu smatrati netržišnim gospodarstvom.

Kina će prve podatke o rujanskom izvozu aluminija objaviti u slijedeći petak. Analitičari smatraju, kako se posljednjih mjeseci izvoz aluminija smanjio zbog uvedenih američkih mjera.

Geopolitika.News iz ovoga izvodi slijedeći zaključak:





Činjenica je kako se nastavljaja oštra retorika vezana uz  američko-kineske trgovinske odnose, koji su od strane pojedinih medija ali i političkih krugova već determinirani  kao svojevrsni početak trgovinskog rata dviju gospodarski najmoćnijih država svijeta, ili barem kao trasiranje puta prema njemu. Međutim, treba imati u vidu kako dvije strane po tom složenom i važnom pitanju (koje se u osnovi ne tiče samo tih dviju država već ima i globalno značenje) vode  i pregovore daleko izvan vidokruga javnosti, potpuno neovisne o javnim i službenim priopćenjima iz njihovih vlada i nadležnih institucija, koja se mraju shvatiti isključivo kao sredstvo pritiska na suprotnu stranu. Pritom je potpuno jasno kako u ovoj priči Washington ima glavnu riječ i da on vrši pritisak na Peking, a da je ovaj primoran na obranu svojih pozicija ukoliko želi ostati ravnopravan gospodarski partner sa Zapadnim svijetom, čija pravila i poluge njihove provedbe u svojim rukama drži Washington. U tom smislu od Pekinga će američka strana sasvim sigurno tražiti, osim tržišnih (bolje uvjete za američke tvrtke koje posluju s Kinom ili u Kini) i pojedine političke ustupke. Hoće li to biti vezano uz sjevernokorejsku krizu (možda je zbog toga upravo i pokrenuta i radikalizirana!) ili nešto drugo, za sada možemo samo nagađati.

S druge strane Peking se može odlučiti na prihvaćanje „bačene rukavice“ i zapravo pristati na ograničenje svoje globalne trgovine, zadovoljavanjem i zadržavanjem pozicija na kojima ionako dominira, u prvom redu u azijskoj i tihooceanskoj  regiji, a onda isto tako i na tržištima Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike, uz pojačavanje svojih ograničenja prema američkim tvrtkama i investicijama, zbog čega SAD-u ne bi morao davati bilo kakve ustupke političkog sadržaja.

Ta varijanta zapravo bi značila klasičnu podjelu sfera utjecaja (političkih, gospodarskih i vojnih) i novu bipolarizaciju svijeta na relaciji Istok-Zapad.

Međutim, zbog složenosti i visokog stupnja međuuvjetovanosti američko-kineskih gospodarskih i financijskih odnosa, kao i položaja dviju država koje imaju  kroz status političkih, gospodarskih i vojnih velesila  odgovornih za ukupno stanje u svijetu (i od kojih taj isti svijet traži njihovu odgovornost!), ali i visokog rizičnog potencijala koji u sebi nosi njihov međusobni trgovinski sukob, uz potpunu nepoznanicu čime on na kraju može rezultirati, ipak nije za odbaciti mogućnost da Washington i Peking na kraju sklope po sebe zadovoljavajući sporazum, prema kojem će SAD Kinu i dalje smatrati tržišnim gospodarstvom i time joj omogućiti neometanu trgovinu kako je to bilo i do sada.

U tom slučaju postavlja se pitanje, nije li se EU prerano odlučila  na ovako oštar i, u biti, s pravne točke gledišta kontroverzan protukineski potez  i koje posljedice iz toga mogu proizići s obzirom na globalne trgovinske odnose i EU konkurentnost u njima?

EU utvrdila nova pravila trgovine s Kinom

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like