PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 9.-15. SVIBNJA

Najvažniji događaji prošloga tjedna u regiji dogodili su se u Siriji i Turskoj. Proces liberalizacije viznog sustava između Turske i Europske unije zaustavljen je zbog Ankarinog odbacivanja zahtijeva Bruxellessa za izmjene turskog protuterorističkog zakona. S druge strane, 9. svibnja Rusija i SAD usvojile su zajedničku izjavu o Siriji, u kojoj su naznačeni glavni koraci koje je nužno poduzeti za uspješan završetak pregovaračkog procesa o političkom riješenju sirijskog sukoba.

Sirija:

U zajedničkoj izjavi dviju najvećih svjetskih sila stoji, kako Damask i sirijska oporba moraju zaustaviti napade na civilne ciljeve, a poziva se i na obnovu pregovora u Ženevi temeljem dokumenta posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Steffana de Misture od 27. travnja. Rusi i Amerikanci primjećuju napredak u poštivanju prekida vatre ali istodobno ukazuju na „složeno stanje u nizu lokacija“. Za njihovo riješavanje Rusija će djelovati sa sirijskim vlastima „s ciljem minimizacije korištenja zrakoplovstva u zonama s civilnim stanovništvom i grupacijama orijentiranih k primirju“. Rusija i SAD usvojit će mjere za određivanje teritorija koje zauzimaju terorističke organizacije „Islamska država“ i „Jabhat al-Nusra“ u Siriji, a također razmatraju varijante odlučnog djelovanja protiv ugroza s njihove strane. Istodobno Moskva i Washington pozivaju sve strane da ne dopuste bilo kakvu pomoć teroristima. Izjava poziva sve sudionike Međunarodne grupe prijatelji Sirije, kao i druge članove međunarodne zajednice „osigurati potporu političkom riješenju sukoba u Siriji putom pune implementacije rezolucija VS UN-a broj 2254, 2268, Munchenske izjave iz 2016. g. Bečke suglasnosti Međunarodne grupe prijatelji Sirije iz 2015. g., Ženevske izjave iz 2012. godine“. Humanitarna pomoć sirijskom stanovništvu uključivat će punu količinu medicinske i druge opreme, prehrambenih i drugih osnovnih svakodnevnih proizvoda. Moskva i Washington pozvali su UN proširiti teritorij za dostavu humanitarne pomoći, u gradove Nubol, Zahru, Haseke. Američko-ruska izjava mora odaslati nedvosmislen signal o tome, da alternative političkom riješenju rata u Siriji nema, izjavilo je 10. svibnja rusko Ministarstvo obrane.

Stanje u Siriji je teško ali je važno izgraditi uvjete za političko riješenje sukoba, izjavio je istog dana i ruski predsjednik Putin, izražavajući nadu kako će instrument za riješenje sukoba koji je utvrđen s ruskim partnerima, uključno i SAD, dovesti do konstruktivne i kardinalne promjene stanja u toj zemlji.

Američki državni tajnik John Kerry je 10. svibnja potvrdio, kako će se Međunarodna grupa prijatelji Sirije sastati 17. ovog mjeseca u Beču, izrazivši nadu, kako će unutarsirijski pregovori u Ženevi započeti odmah nakon toga. Državni tajnik je pozitivno ocijenio ulogu Rusije u uspostavi prekida vatre, kazavši, kako bez napora Moskve u Siriji ne bi bilo dostignuto prvotno primirje.

Sirijska oporba „ne smatra u bliže vrijeme mogućim povratak mirovnim pregovorima u Ženevi“, izjavio je 11. svibnja šef delegacije Visokog pregovaračkog vijeća (prosaudijski dio oporbe, op. ZM) A. Az-Zoubi. Prema njegovim riječima, zajednička američko-ruska izjava od 9. svibnja o potpori primirju i skorom otpočinjanju pregovora, „razočarala“ je prosaudijsku oporbu. U isto vrijeme glavni koordinator toga Vijeća R. Hijab je 13.svibnja izjavio, kako sirijska oporba „ne bojkotira mirovne pregovore i spremna je vratiti se u Ženevu na razmatranje prijelaznog razdoblja“. Dodao je kako je „zastoj u pregovorima nastao krivnjom režima u Damasku, koji je odbacio razmatranje procesa predaje vlasti“. Pritom je naglasio kako „oporba, kao i ranije, smatra nerealnim postizanje bilo kakvog dogovora s Asadom“.

Istodobno, vojno stanje u Siriji ostaje teško. Borci „Jabhat al-Nusre“ i njoj privržene radikalne islamističke grupacije postojano narušavaju primirje u Aleppu. Sjeverno od toga grada, na teritoriju pod nadzorom „Jabhat al-Nusre“, dostavljeni su bojevi elementi koji sadrže klor, priopćeno je u ruskom Ministarstvu obrane. U zoni Aleppa dovoze se i popune borcima iz Turske. Narušavanje prekida vatre prošlog tjedna zabilježeno je, također, u predgrađu Damaska, regijama Latakija i Hama. Borci „Islamske države“ prošli su tjedan aktivizirali napade na položaje vladinih snaga u regiji Homs i gradu Deir ez-Zouru na sjevero-istoku zemlje.

Kao odgovor na napade „IS“ s teritorija Sirije, turska vojska provodi pripremu za čišćenje pograničnog sirijskog teritorija od boraca te organizacije, u zoni grada Kilisa, izjavio je 12.svibnja turski predsjednik Erdogan.

Prošli tjedan je u VS UN-a blokiran ruski prijedlog za uvrštavanje grupacija „Jeish al-islam“ i „Ahrar ash-Sham“ u spisak terorističkih organizacija. Ruski prijedlog blokirale su delegacije SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Ukrajine.

11.svibnja Bijela kuća je izjavila, kako SAD, kao i ranije, ne namjerava uspostavljati vojnu protuterorističku suradnju s Rusijom na sirijskom tlu, između ostalog, u zoni grada Palmire.

Šef Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije A. Al-Jubeir, potvrdio je 11.svibnja, kako Rijad ubuduće namjerava dostavljati vojnu pomoć sirijskoj oporbi.

Turska:

Turska neće prihvaćati instrukcije EU po pitanju promjene njezinog protuterorističkog zakona, izjavio je 10.svibnja predsjednik Erdogan, napominjući kako su te izmjene jedan od uvjeta liberalizacije viznog režima između dviju strana. Pritom je kazao, kako je EU i samoj nužno jasno se opredijeliti po pitanju terorizma i promijeniti vlastito zakonodavstvo. Europski parlament je, sa svoje strane, 11.svibnja zaustavio razmatranje pitanja o uspostavi bezviznog sustava s Turskom, do ispunjenja sva 72 zahtijeva koja su uputili Ankari kao uvjet za ukidanje viza. Turska je upozorila kako će, ukoliko Europski parlament i dalje bude blokirao dogovor o promjeni viznog sustava, Ankara prekinuti ispunjavati dogovor o prijamu na turski teritorij migranata iz EU i „otvoriti izbjeglicama put u Europu“.

Turske oružane snage produžuju provedbu vojnih operacija protiv članova separatističke Radničke stranke Kurdistana u jugo-istočnoj turskoj regiji Shirnak. Priopćeno je, kako su u tim operacijama sudjelovale kopnene snage i vojno zrakoplovstvo, uključno i lovački zrakoplovi, jurišni helikopteri i bespilotne letjelice. Turske zračne snage 13.svibnja izvele su seriju napada po kurdskim ciljevima u regiji Hakkari na jugo-istoku zemlje i na sjeveru Iraka.

Glavni predstavnik UN-a za ljudska prava Z.R. al-Husein, zatražio je od turskih vlasti dozvolu pristupa neovisnim promatračima na jugo-istok Turske, jer je „UN polučio zabrinjavajuća priopćenja o zločinima izvršenih od strane turskih vojnika u gradu Džizri, od prosinca 2015. godine do ožujka 2016.godine“. Suglasno dobivenim svjedočanstvima, turski snajperisti i tenkisti odgovorni su za pogibiju civila, između ostalih, žena i djece. Također pristižu i priopćenja o mučenjima, protuzakonitim uhićenjima i uništavanju gradske infrastrukture.

Libija:

Složeno i nestabilno stanje prošlog tjedna bilo je i u Libiji, gdje se produžuje borba između različitih, međusobno neprijateljski nastrojenih oružanih organizacija. Libijska vojska (dio oko generala H. Haftara) započela je 11.svibnja napad na položaje boraca terorističkih organizacija koje nadziru grad Derna na istoku zemlje. Informacije o teškim borbama pristižu i iz Bengazija.

Misuratska brigada“, odana proislamističkoj vladi u Tripoliju, odbila je napad boraca „Islamske države“ istočno od glavnog grada.

10.svibnja libijska vlada nacionalnog jedinstva (uživa potporu UN-a) obznanila je informaciju o osnutku specijalne vojne postrojbe –predsjedničke garde. Nova struktura bavit će se poslovima osiguranja zaštite vladinih institucija, kontrolnih točaka (graničnih prijelaza) na državnim granicama i zaštite glavnih državnih dužnosnika. U isto vrijeme Zapadni analitičari naglašavaju, kako vlada nacionalnog jedinstva „još nije u stanju učinkovito koordinirati vojne akcije za borbu protiv boraca „Islamske države“.

Prema informacijama medija, Amerikanci su razmjestili dvije postrojbe specijalaca na teritoriju Libije, u zonama gradova Misurata i Bengazi, za pripremu napada na vođe lokalne filijale „Islamske države“.

5.svibnja Velika Britanija je izvjestila o svojoj spremnosti otpraviti u Libiju svoju vojsku, u brojnosti od 1000 vojnika. Postrojba bi se priključila tamošnjoj talijanskoj misiji, a za svoj cilj imala bi obuku i pripremu libijske vojske (ukoliko se o njezinom postojanju uopće može i govoriti). Sada London iščekuje službenu molbu nedavno formirane vlade nacionalnig jedinstva za razmještaj njegovog kontingenta. O namjerama Britanije na vojnu intervenciju u Libiji uskoro ćemo izvjestiti u zasebnoj analizi.

Irak:

U Iraku je prošlog tjedna oštro porasla teroristička aktivnost „Islamske države“. Teroristički napadi, koji su doveli do velikog broja poginulih i ranjenih osoba, izvršeni su 9., 11., 12., 13. i 15.svibnja, a najveća serija napada zbila se 11.svibnja u Bagdadu. Tada su poginule čak 94 osobe, a ranjeno je njih više od 150.

Općenito, stanje u Iraku ostalo je vrlo složeno. Neovisno o tome što su u Bagdadu i drugim velikim gradovima završeni masovni prosvjedi kojima su tražene političke reforme i snažnija borba protiv korupcije, „zadaća osiguranja stabilnosti i razvoja države i dalje stoji pred iračkim državnim vodstvom. Pregovori između vodećih iračkih suprostavljenih političkih frakcija nisu dali rezultata. Parlament je toliko razjedinjen da se ne može osigurati niti kvorum po najvažnijim pitanjima. Iračani sve češće govore o nužnosti smjene vlade“. Bivši savjetnik po pitanju nacionalne sigurnosti Iraka, a sadašnji član parlamenta M. al-Rubay smatra, kako „političko stanje u zemlji danas predstavlja apsolutni kaos“.

Jemen:

U Kuvajtu se nastavljaju pregovori između delegacija jemenske vlade i ustanika-huta po pitanju riješenja ratnog sukoba u zemlji. Prošlog tjedna strane su se dogovorile o načinu razmjene zarobljenika. Osim toga, razmatrana su i pitanja sigurnosti, izvlačenja oružanih postrojbi huta iz zauzetih gradova i uspostava funkcioniranja državnih institucija. Istodobno, u južnim regijama države, koje se formalno nalaze pod nadzorom vladinih snaga, prošli tjedan izvršeno je nekoliko velikih terorističkih napada koji su doveli do velikih ljudskih žrtava.

Jordan:

15. svibnja u Jordanu će početi zajedničke američko-jordanske vojne vježbe „Eager Lion – 16“. U njima će sudjelovati 6 tisuća vojnika, a uvježbavat će se djelovanja u uvjetima „tradicionalnih i netradicionalnih ugroza“. Priopćeno je, kako će „scenarij vježbe uključivati i osiguranje granica, upravljanje i nadzor, cyber-zaštitu i izvođenje bojevih akcija“. S američke strane sudjelovat će kopnene snage iz sastava Združenog središnjeg zapovjedništva OS SAD-a. Vježba će trajati do 24.svibnja. Inače, one se provode redovito od 2011. godine.

Iran:

Količina dobivene nafte u Iranu dosegnula je razinu koja je bila do trenutka uvođenja međunarodnih sankcija. U travnju je razina proizvedene nafte iznosila 3,56 milijuna barela dnevno, a što je maksimalni pokazatelj od studenog 2011. godine. U isto vrijeme izvoz nafte dosegnuo je 2 milijuna barela dnevno. Najveći uvoznik iranske nafte u travnju bila je Kina, koja je uvozila 800 tisuća barela dnevno.

Ove godine iranski državljani neće moći otići na hadž u Meku jer je, prema izjavi Teherana, Saudijska Arabija „sabotirala izgradnju uvjeta za hodočasnike“ iz Islamske Republike Iran. Kao odgovor, Rijad je izjavio kako je „Iran – jedina država koja je otkazala potpisivanje dogovora o hadžu“.

Egipat:

U Egiptu je 15.svibnja sud u Kairu izrekao osuđujuću presudu 152-ojici sudionika prosvjednih akcija u egipatskom glavnom gradu, održanih 25.travnja i za koje nije bilo službenog odobrenja, a vezani su uz reakcije na predaju suvereniteta nad dva otoka u Crvenom moru Saudijskoj Arabiji. Svi osumnjičeni osuđeni su na dvije do pet godina zatvora zbog narušavanja zakona o zabrani prosvjedovanja bez prethodne dozvole sa strane Ministarstva unutarnjih poslova.