PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 18. DO 24. SRPNJA

I prošlog tjedna događajima je dominirala Turska vezano uz njezine unutarnje političke procese nakon neuspješnog pokušaja vojnog puča u noći 15./16. srpnja. Dominirala su masovna privođenja, uhićenja i čistke svih onih koji su od strane vlasti osumnjičeni ili kao neposredno povezani s pučem, ili kao simpatizeri turskog disidenta, islamskog propovjednika i „turskog Sorosa“ Fetullaha Gulena.

Zapovjedništvo turskih OS izjavilo je 19. srpnja kako se čitav državni teritorij nalazi pod kontrolom vlasti. Istodobno je pokrenuta široka kampanja uhićenja i privođenja osumnjičenih za organizaciju ili potporu državnom udaru. Vlada je za puč osumnjičila F. Gulena koji u SAD-u ima politički azil. U državi je uvedeno tromjesečno izvanredno stanje s mogućnošću njegovog produljenja. Prema službenim informacijama od 24. srpnja, u Turskoj je iz državnog aparata odstranjeno tj. otkaze dobilo oko 45 tisuća državnih službenika iz različitih struktura, a istog dana predsjednik Eredogan je izjavio kako broj uhićenih vojnih i civilnih osoba iznosi 13 156, uključno i 126 generala. Predsjednik je također kazao kako obavještajna služba nije do kraja odradila zadaću i nije mogla spriječiti pokušaj puča, a premijer B. Yildirim je 24. srpnja najavio raspuštanje predsjedničke garde. Također je otkaz dobio i zapovjednik Žandarmerije. Ministarstvo obrane provodi istragu nad svim vojnim sucima i tužiteljima, pričemu su svi odstranjeni s dužnosti.

Osim vojske, čistkom je obuhvaćen cjelokupni vladin aparat, MUP, Nacionalna obavještajna agencija, Visoko vijeće za obrazovanje, Ministarstvo obrazovanja, Glavna uprava za vjerske poslove, Ministarstvo obitelji i socijalne skrbi, Ministarstvo financija, Department za nadzor energetskog tržišta i td. Uhićeno je 113 sudaca i tužitelja, između kojih i dva člana Ustavnog suda. Vlada oduzima licence radio i televizijskih postaja povezanih s F. Gulenom. Otkaz su dobili djelatnici glavnog regulativnog tijela za medije – Visokog vijeća za radio i televiziju. Visoko vijeće za obrazovanje pozvalo je na otkaze 1577 dekana i profesora državnih i privatnih sveučilišta, a Ministarstvo obrazovanja oduzelo je licence 21-oj tisući predavača u privatnim učilištima. Turski državni službenici privremeno ne mogu putovati izvan Turske, a godišnji odmori također su privremeno obustavljeni. Isto se odnosi i na profesore i predavače na sveučilištima. 23. srpnja na snagu je stupio i prvi zakon u okviru režima izvanrednog stanja, o zatvaranju oko 2300 škola, sveučilišta, građanskih organizacija u vlasništvu F. Gulena, od čijeg je utjecaja predsjednik Erdogan obećao očistiti sve turske državne strukture.

Turska vlada razmatra uvođenje smrtne kazne prema sudionicima puča. Za vrijeme trajanja izvanrednog stanja ukinuto je djelovanje Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, pričemu je potpredsjednik vlade M. Shimshek 23. srpnja izjavio kako će se Turska strogo pridržavati načela demokracije i vladavine zakona.

Uvođenje izvanrednog stanja i represije u odnosu na desetke tisuća ljudi govori o odlučnosti predsjednika Erdogana za učvršćenje svoje vlasti bez obzira na upozorenja koja stižu sa strane Zapada. Pritom i Erdogan i drugi visoki državni dužnosnici održavaju aktivne kontakte s inozemnim dužnosnicima. 18. srpnja g. Erdogan je telefonski razgovarao s iranskim predsjednikom H. Rohanijem koji je Turskoj i njezinoj legalnoj vladi pružio punu potporu. Turski predsjednik je tom prigodom izjavio, kako je Turska u potpunosti spremna da „s rukom za ruku“ s Iranom i Rusijom uloži sve napore za uspostavu mira i stabilnosti u regiji. Rusija „je bila jedna od država koje su pružile najveću potporu turskoj demokraciji u vrijeme pokušaja vojnog prevrata“, izjavio je 23. srpnja turski ministar vanjskih poslova M. Chavushoglu.

19. srpnja obavljen je telefonski razgovor predsjednika Erdogana i američkog predsjednika Obame na temu turske istrage vezane uz pokušaj puča. G. Obama predložio je sveobuhvatnu pomoć u istrazi i potvrdio američku potporu „demokratski izabranoj turskoj vladi“, ali i naglasio, kako istraga mora biti vođena u skladu s demokratskim procedurama. Već 22. srpnja g. Obama je izjavio kako SAD nije imao bilo kakvu vezu s pokušajem prevrata u Turskoj, a sve izjave u suprotnom smjeru negativno se odražavaju na bilateralne odnose. Washington „će nastaviti raditi s Turskom želeći stabilizirati stanje“, između ostalog i u borbi protiv terorizma, izjavio je čelnik Bijele kuće. Turska se suglasila sudjelovati u radu komisije koju će predložiti SAD glede razmatranja pitanja oko izručenja F. Gulena Ankari.





Europska unija izrazila je duboku zabrinutost uvođenjem izvanrednog stanja u Turskoj i neprihvatljivim smatra djelovanja Ankare „u sferi obrazovanja, sudbene vlasti i odnosima prema medijima“. Rusko MVP izjavilo je kako su usvojene mjere od strane turskih vlasti nakon pokušaja prevrata nužne, pričemu treba djelovati unutar ustavnih okvira. Čelnik ruske diplomacije S. Lavrov je 22. srpnja izjavio kako će odnosi s Turskom ovisiti o uzajamnom djelovanju u sirijskom sukobu, pričemu Rusija smatra kako će Turska donjeti odluke koje će spriječiti da se njezin teritorij iskorištava za pomoć teroristima u susjednoj državi.

Sirija:

Bojeve aktivnosti prošlog tjedna vodile su se uglavnom u zoni oko grada Aleppa. Tu se u okruženju nalaze borci „Jabhat al-Nusre“, koji bezuspješno pokušavaju izići iz obruča vladinih snaga. Sjevero-istočno od Aleppa borci pretežito kurdskih snaga unutar „Sirijskih demokratskih snaga“ (SDS), uz veliku potporu zračnih snaga Zapadne koalicije, potiskuju borce „Islamske države“ iz grada Manbija. Kao posljedica tih zračnih napada tamo je poginulo više od 120 civila. Američki predsjednik Obama donio je odluku o slanju 3 tisuće vojnih specijalaca za sudjelovanje u borbama za oslobođenje grada Rakke na sjevero-istoku Sirije, poznatog još i kao samoproglašene prijestolnice „Islamske države“. Borbe su se također vodile i u predgrađima Damaska, kao i na krajnjem sjeveru regije Latakija. Šest ruskih strateških bombardera Ty-22M3 je 21. srpnja izvelo novi napad na objekte „Islamske države“ na istoku središnje regije Homs. Razmatra se i mogućnost povećanja ruskog vojnog kontingenta u toj zemlji, izjavio je 22. srpnja glasnogovornik ruskog predsjednika D. Peskov.





Rusko Ministarstvo obrane izjavilo je, kako odgovornost za dovođenje u opasnost unutar zone djelovanja ruskih zračnih snaga u Siriji kojima se podvrgavaju snage međunarodne koalicije, isključivo leži na njihovom vojnom zapovjedništvu. „Mi postojano i po svim dostupnim kanalima pozivamo naše partnere za dostavu informacija o položajima „umjerene oporbe“ koja je pod njihovom kontrolom.“, kaže se u priopćenju ruskog MO. Istodobno šef Pentagona A. Carter smatra kako je, trenutačno, američko-ruska suradnja u borbi protiv terorističkih organizacija na teritoriju Sirije malo vjerojatna.

Jedini način završetka građanskog rata u Siriji je politički dijalog suprostavljenih strana uz posredništvo UN-a, kaže se u izjavi nakon prvog zajedničkog sastanka šefova vanjskopolitičkih i vojnih institucija država-članica koje sudjeluju u ratu protiv „IS“ u Iraku i Siriji pod vodstvom SAD-a, održanom u Washingtonu 21. srpnja. Predmet dijaloga mora biti „politički prijelaz“ prema novoj vladi u Damasku, kaže se u priopćenju. U isto vrijeme šef ruske delegacije S. Lavrov smatra, kako „nitko ne može sa sigurnošću jamčiti da u slučaju odlaska B. Asada Sirija neće doživjeti sudbinu Libije“. Sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova je 24. srpnja izrazilo spremnost za obnovu unutarsirijskih pregovra bez postavljanja prethodnih uvjeta.

Rusija može dobiti pristup na tržišta država članica Vijeća za suradnju arapskih država Perzijskog zaljeva, koji će nadvisiti kineska ulaganja, izjavio je 22. srpnja ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije A. al-Jubeir. On navodi kako bi „sa strane Rusije bilo razumno kazati, evo s kim treba razvijati naše odnose u našim interesima, a ne s Asadom“. Naglasio je kako saudijski državni vrh zna da se ruski predsjednik Putin iznova hoće učvrstiti na Bliskom istoku. „Mi smo spremni Rusiji dati ulogu na Bliskom istoku koja će Rusiju učiniti puno jačom nego što je bio Sovjetski Savez“, kazao je saudijski šef diplomacije i nastavio, kako Moskva i Rijad imaju suprostavljene stavove po pitanju Sirije, ali oni se ne tiču toliko interesa u toj državi koliko sposobnosti njihove realizacije. On smatra kako su Asadovi dani odbrojani te poziva „sklopiti posao dok je još moguće“.

Libija:

VS UN-a je 22. srpnja dozvolilo članicama VS otpočinjanje izvoza kemijskog oružja iz Libije i njegovo uništenje, kako ono ne bi palo u ruke terorističkim organizacijama. Rezolucija „dopušta državama članicama dobivati, transportirati, predavati i uništavati kemijsko oružje“ po ukazu Organizacije za zabranu kemijskog naoružanja, kako bi osigurala likvidaciju zaliha libijskog kemijskog oružja „čim je moguće brže i najviše sigurnim putom, poslje konzultacija s vladom nacionalnog jedinstva“ te države. Libijsko kemijsko oružje već je preveženo s mjesta prijašnje lokacije na sigurno mjesto na obali Sredozemnog mora, odakle će morskim putom biti odveženo sljedećih dana, a nakon toga i uništeno. Međuitm, stalni ruski predstavnik u VS V. Ćurkin je izjavio, kako se količina prethodno uskladištenog libijskog kemijskog oružja smanjila za 220 tona i da „moramo biti čvrsto sigurni kako se opasnih otrovnih sredstava nisu domogli teroristi“.

Afganistan:

Veliki teroristički napad izvršen je 23. srpnja u glavnom gradu Kabulu, pričemu je poginulo 80, a 231 osoba je ranjena. Napad je izvršen u vrijeme velikog prosvjeda afganistanskog naroda Hazara – šijta, koji su izražavali nezadovoljstvo vladinim planovima za obustavu elektrifikacije sjeverne regije Bamian. Odgovornost za napad preuzela je „Islamska država“, a radikalni pokret „Talibani“ napad je osudio, kazavši kako s njim nema nikakve veze.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like