Prošli tjedan u regiji obilježile su turske pripreme za referendum o ustavnim promjenama i stanje u Siriji, koje postaje vrlo složeno i napeto nakon američkih raketnih napada na zrakoplovnu bazu sirijske vojske 7. travnja.
Turska:
55 milijuna turskih birača s pravom glasa izišlo je 16. travnja na referendum o ustavnim promjenama, koje se odnose na 18 amandmana koji bi morali promijeniti ustroj vlasti iz parlamentarnog u predsjednički, pričemu bi se snažno povećale ovlasti predsjednika države. Referendum je podržala vladajuća turska Stranka pravde i razvoja, kao i ultrakonzervativna Nacionalistička stranka. Protiv referenduma snažno su istupale Narodna Republikanska stranka i prokurdska Stranka demokracija naroda, disidenti iz Nacionalističke stranke i prodemokratskih organizacija i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Glavni argument oponenata bio je, da će ustavne promjene dovesti do jačanja autoritarnog režima čija je moć iteako vidljiva nakon prošloljetnog propalog pokušaja puča, kroz brojne represivne poteze vlasti. Vladajući su vodili agresivnu propagandističku kampanju i u državama u kojima živi brojna turska dijaspora, računajući na potencijal tamošnjeg tromilijunskog biračkog tijela kao na vrlo bitan. Podsjećamo, turski referendum podržalo je 51,4%, a protiv je bilo 48.6% birača, uz izlaznost od 85%.
Sirija:
Američki napad krstarećim raketama „Tomahawk“ po sirijskoj vojnoj bazi dodatno je usložnio ionako teško stanje u toj zemlji. Ruski predsjednik V. Putin 11.4. je izjavio kako se radi o američkoj agresiji na suverenu zemlju, koja narušava međunarodno pravo i koja je izvršena bez dokaza da je kemijski napad izvršen od strane Danaska. Kazao je kako Rusija ima informaciju kako se napadi, slični onom u Idlibu, mogu izvršiti i u drugim sirijskim regijama. Rusija je 12.4. uložila veto na prijedlog rezolucije VS UN-a vezano uz napad kemijskim oružjem u Siriji, uz obrazloženje, da Moskva neće podržati nova nastojanja za osudom predsjednika Asada bez istrage samog incidenta u Idlibu, pričemu je Rusija podržala inicijativu Damaska o slanju u Siriju misije Organizacije za zabranu kemijskog oružja. Rusija pritom postavlja pitanje, zašto predstavnici te organizacije ne odlaze na teritorije pod nadzorom oporbenih snaga za istragu incidenata u toj zemlji. Zato će Moskva inzistirati i na slanju inspektora iz UN-a na sirijski teritorij jer istraga mora biri transparentna, a ne „daljinski urađena od strane stručnjaka Organizacije za zabranu kemijskog oružja“.
Moskvu je 12.4. posjetio američki državni tajnik R. Tillerson, a glavna tema njegovih razgovora s ruskim kolegom S. Lavrovom i predsjednikom Putinom bila je sirijska problematika, poglavito kemijski incident u Idlibu i američki raketni napad. Putin je potvrdio rusku spremnost za obnovu suradnje u okviru Memoranduma o sigurnosti letova nad Sirijom, kao i to, da Rusija u Siriji „ne stavlja svoje uloge ni na Asada niti na bilo koga drugog“, a da će otezanje istrage oko kemijskog napada značiti nezainteresiranost Organizacije za zabranu kemijskog oružja. Istodobno Tillerson nije bio spreman prihvatiti ruski prijedlog o zajedničkoj inicijativi za formiranje specijalne grupe za istragu tog incidenta, koja bi uključivala stručnjake iz spomenute organizacije, Rusije, SAD-a i zemalja regije. Tillerson je i dalje inzistirao na tome, da predsjednik Asad mora otići s vlasti i da Moskva mora razumjeti takav stav Washingtona. SAD ima dokaze da je Asad odgovoran za primjenu kemijskog oružja u Idlibu, kazao je Tillerson. Prema riječima Lavrova, obje strane su shvatile kako se raketni napadi na Siriju ne bi smjeli ponoviti.
Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja G7, 11.4., u Italiji, potvrđeno je kako riješenje sirijskog sukoba može biti samo političko i da Rusija barata potencijalom za pomoć u pronalasku riješenja i uspostavi stabilnosti u toj državi, kao i u borbi protiv terorizma. Oni su iznova pozvali Moskvu da iskoristi svoj utjecaj na Asada i učini izbor između suradnje s demokratskim državama Zapada i potpore Asadu.
Washington ne namjerava značajnije proširiti svoje sudjelovanje u sirijskom sukobu, izjavio je američki predsjednik D. Trump, pričemu neće zahtjevati odstranjanje Asada s vlasti kao obvezan uvjet za mirno riješenje sukoba. „Ali ja mislim kako će se to dogoditi u određenoj etapi“, kazao je Trump.
13. travnja u Moskvi su se susreli ruski i sirijski šefovi diplomacije Lavrov i V. Muallema, a razgovarali su o vojno-političkom stanju u Siriji „u kontekstu raketnog napada SAD-a“. Lavrov je potvrdio nepromjenjeni ruski stav o potpori suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Sirije. Već idućeg dana spomenutoj dvojici dužnosnika pridružio se i iranski ministar vanjskih poslova J.Zarif. Objavljeno je kako tri strane ustrajavaju na tome, da SAD mora uvažavati sirijski suverenitet, da se tri zemlje nastavljaju zajednički boriti protiv terorizma u Siriji i da ustrajavaju na objektivnoj istrazi primjene kemijskog oružja u regiji Idlib.
13.4. telefonski su razgovarali ruski i turski predsjednici Putin i R.T. Erdogan i dogovorili se o produljenju zajedničkih aktivnosti vezano uz učvršćenje primirja u Siriji i založili se za objektivnu međunarodnu istragu kemijskog incidenta u Idlibu.
15.4. u Moskvi su se sastali ruski i katarski šefovi diplomacije Lavrov i M. Al-Tani. Objavljeno je kako obje strane, neovisno o njihovim raznoglasjima o načinima uspostave stabilnosti u Siriji, imaju zajednički stav o nužnosti potpunog prekida vatre između sirijske vlade i oporbe.
Prošli tjedan nastavljena je evakuacija stanovništva i boraca iz četiri opkoljena sirijska grada, o čemu je dogovor postignut između Irana i Katara. Oporbeni borci i članovi njihovih obitelji odvoženi su iz predgrađa Damaska – Madae i Zabadania, a stanovništvo (šijti) iz gradova Fua i Kafraya u rgiji Idlib razmješteno je na teritorije pod nadzorom vladinih snaga. 15.4. u blizini Aleppa, na teritoriju pod nadzorom pobunjeničkih skupina, izvršen je teroristički napad bombaša-samoubojice na evakuirane stanovnike, pričemu je poginulo 112 osoba, a ranjeno njih 200. Evakuacija iz spomenutih gradova u regiji Idlib je i pored toga dalje nastavljena.
Postrojbe Sirijskih demokratskih snaga, čiju okosnicu čine kurdski borci, uz intenzivnu američku potporu iz zraka, 15.4. počele su napad na grad Tabka na sirijskom sjevero-istoku, koji je pod nadzorom snaga „Islamske države“. Sirijska vojska vodila je borbe s islamističkim organizacijama u regijama Hama, Homs, Aleppo, Damask i Deir az-Zour.
Egipat:
Nakon krvavih terorističkih napada na kršćanske crkve egipatskih Kopta na blagdan Cvjetnice, 9. travnja, već idući dan egipatski predsjednik Al-Sisi proglasio je tromjesečno izvanredno stanje u čitavoj zemlji.
Iran:
Europska unija je 11.4. usvojila odluku o produljenju sankcija protiv Irana, uvedenih 2011. godine zbog nepoštivanja ljudskih prava. Tog istog dana šefovi diplomacija država G7 podržale su dogovor o iranskom nuklearnom programu, kazavši, kako je „njegova potpuna primjena nužna za uspostavu povjerenja u odnosu na miroljubivi karakter iranskog nuklearnog programa“.
Afganistan:
Pentagon je 13.4. objavio informaciju o svojoj prvoj primjeni najmoćnije američke konvencionalne zrakoplovne bombe u bojevim uvjetima, na teritoriju istočnog Afganistana. Cilj napada bilo je uništenje podzemnih tunela kojma se koriste borci „Islamske države“. Masa bombe iznosi 9,5 tona, a u napadu je poginulo, prema afganistanskim izvorima, oko 90 džihadista. S duge strane, džihadisti tvrde kako nisu pretrpjeli niti jedan ljudski gubitak.
U Moskvi je 14.4. održan novi sastanak (Moskovske konzultacije) o afganistanskoj krizi, na kojem su sudjelovali predstavnici Rusije, Afganistana, Kine, Pakistana, Irana, Indije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana,Tadžikistana i Kirgistana. SAD nije poslao svog predstavnika iako je bio pozvan. Na sastanku je data potpora vladi u Kabulu i političkim snagama u zemlji glede njihovih nastojanja za političkim riješenjem dugogodišnjeg sukoba. Talibanskom vodstvu je poslana poruka o odbacivanju politike vojnog riješenja unutarafganistanskog sukoba, u korist uspostave neposrednog dijaloga s vladom u Kabulu. Afganistansko MVP izjavilo je kako namjerava na sljedeći krug afganistanskih konzultacija, koje će se održati u Kabulu, pozvati i predstavnike SAD-a i EU, zajedno sa sudionicima Moskovskih konzultacija. Pritom Kbul još ne smatra nužnim na sastanak pozvati i predstavnike talibana, a također i smatra, kako se unutarafganistanski pregovori između tamošnjih političkih snaga moraju voditi na afganistanskom teritoriju.
I za kraj ovog izvješća, vrijedi spomenuti i posjet predsjednice ruskog gornjeg doma parlamenta (Vijeća Federacije) Valentine. Matvienko Saudijskoj Arabiji. Ona se 16. travnja u Rijadu susrela sa saudijskim kraljem Salmanom, koji se založio za daljnji razvoj odnosa između dviju država u svim smjerovima, a oboje dužnosnika iskazali su nužnost zajedničke borbe protiv terorizma.
0 komentara