PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI (od 2. do 8. svibnja)

Geopolitika.news nastavlja s redovitim tjednim izvješćima o vojno-političkim promjenama na području Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

Najvažniji događaji prošloga tjedna zabilježeni su u Turskoj i Saudijskoj Arabiji. U prvoj je to, svakako, 5. svibnja objavljena vijest od strane turskog šefa vlade Ahmeta Davutoglua, o napuštanju svoje premijerske dužnosti i funkcije šefa vodeće političke stranke – Stranke pravde i razvoja (hrv. SPR). S druge strane, saudijski kralj Salman je 7. svibnja izvršio velike promjene unutar vlade, rekonstruiravši niz ministarstava.

Turska:

Turski premijer Davutoglu na ostavku se odlučio nakon spoznaje o neuspjehu njegovih pregovora s predsjednikom Erdoganom. Njihov susret je pokazao kako Erdogan (neovisno o tome što službeno zauzima formalnu figuru) u zbilji, u svojim rukama drži sve poluge vlasti. Na taj način ima nadzor nad ukupnim vodstvom države, a ostavka Davutoglua, kako smatraju analitičari, otvara Erdoganu put za uspostavu još oštrije kontrole vlasti.

Mediji primjećuju kako je Davutoglua već odavno ljutila činjenica, da Erdogan ne želi samo formalnu vlast koju mu po sadašnjem ustavu daje njegov predsjednički položaj, već želi imati stvarnu vlast u svojim rukama. „Njega je to ljutilo čak i u trenutku kada je i sam javno podržao planove o provedbi referenduma o povećavanju uloge predsjednika zemlje“. Također se u medijima navodi, kako je kriza unutar vladajuće stranke „povezana s nizom ozbiljnih razmimoilaženja između predsjednika i premijera, a također i s tim, da je središnjica stranke Davutogluu oduzela punomoći za odabir stranačkih regionalnih rukovoditelja“. Očekuje se, da se na izvanrednom zasjedanju SPR, koje će se održati 22. svibnja, izabere novi stranački predsjednik koji će, po svemu sudeći, postati i novi turski premijer. Davutoglu je već izjavio kako će nastaviti svoj rad unutar turskog parlamenta.

Kao svoje moguće nasljednike Davutoglu spominje ministra transporta i veza Binalija Yıldırıma, čije je ime bilo povezano s prekidom istrage o koruptivnim aktivnostima 2013. godine; ministra energetike i zeta predsjednika Erdogana Berata Albayraka; a također i ministra pravosuđa Bekira Bozdağa. Sva trojica se smatraju vjernim pristašama predsjednika Erdogana.

U svom govoru od 6. svibnja, predsjednik Erdogan iznova je kazao kako inzistira na tome, da je državi nužan novi ustav koji će promjeniti parlamentarni, a uspostaviti predsjednički sustav upravljanja zemljom. Prema njegovim riječima, „to nije njegov osobni interes, nego surova potreba“.

Ostavku premijera Davutoglua komentirao je i službeni Washington, izjavivši, kako njegova ostavka ni u čemu neće utjecati na suradnju SAD-a i Turske.

3. svibnja u Turskoj je na snagu stupio zakon o promjeni viznog režima za državljane 28 članica EU. Pritom će se ukinuti postojeća ograničenja koja će u praksi početi funkcionirati tek nakon što države EU ukinu vize za turske državljane, sukladno dogovoru s Bruxellessom koji Turska namjerava potpisati. Sa svoje strane, Europska komisija je 4. svibnja dala preporuku o ukidanju viza turskim građanima za kratkotrajni boravak (do 90 dana) „uz uvjet pune realizacije od strane Ankare preostalih 5 od 72 uvjeta plana djelovanja EU-Turska po pitanju viza“. Praktičnu odluku o ukidanju viza s Turskom treba donjeti Vijeće EU na temelju preporuke Europske komisije.

Turska neće mijenjati svoj protuteroristički zakon radi ukidanja viznog režima s EU, izjavio je 6. svibnja predsjednik Erdogan. Sadašnje strogo protuterorističko zakonodavstvo nužno je za borbu s kurdskim borcima, a također i zbog ugroze od strane „Islamske države“ u Siriji, izjavio je turski predsjednik. „Mi ćemo ići svojim putom, a vi idite svojim“, rekao je Erdogan, komentirajući naredbe EU o nužnosti turske izmjene navedenog zakona, kao jednog od uvjeta za ukidanje viza njegovoj zemlji.

Istodobno, u Turskoj se nastavlja žestoka represija u odnosu na medijske djelatnike. Sud u Istambulu je 6. svibnja, na pet godina zatvora osudio glavnog urednika oporbene novine „Cumhuriyet“ J. Dundara i dopisnika te novine E. Gulla, koji su pisali i fotodokumentirali vijest o dostavi oružja islamistima iz Turske u Siriju.

Saudijska Arabija:

Saudijski kralj Salman je 7. svibnja izvršio velike rekonstrukciju vlade, a jedna od glavnih ticala se i onog najvažnijeg – Ministarstva za naftu i mineralne resurse. Umjesto njega formirano je novo ministarstvo, Ministarstvo energetike, industrije i mineralnih resursa. Pritom je smjenjen dosadašnji ministar nafte Ali bin Ibrahim Al-Naimi, a za novog ministra imenovan je bivši ministar zdravstva i predsjednik uprave državne naftne tvrtke „Saudi Aramco“ al-Faleh, koji je 8. svibnja izjavio, kako će Saudijska Arabija „i dalje provoditi svoju stabilnu naftnu politiku“, a kraljevstvu je „nužno učvrstiti svoje pozicije izvoznika energoresursa, kao najvažnije u svijetu“.

Osim toga, promjene su se odnosile i na ministre socijalnih pitanja, transporta, kao i vjerskih pitanja. Fotelja za čelni položaj u Ministarstvu za vodne resurse i elektroenergiju ostala je upražnjena.

Politički komentatori su jednodušni u ocjeni, kako je najvažniji događaj u rekonstrukciji vlade ipak smjena ministra nafte, koji je tu funkciju obnašao od 1995. godine, a smatran je i jednom od najautoritativnijih osoba u organizaciji zemalja izvoznica nafte OPEC, gdje je utjecao na formiranje politike i cijena unutar kartela.

Saudijski monarh također je izdao ukaz o osnivanju dvaju savjetodavnih tijela pri vladi: po pitanju iz sfere politike i sigurnosti, i po pitanju gospodarstva i razvoja države. U ukazu je navedeno kako su „izmjene u vladi zasnovane na temelju plana o strateškom razvoju kraljevstva“ do 2030. godine. Šef gospodarskog savjeta postao je sin kralja Salmana, nasljedni princ i ministar obrane Muhammed ben Salman, koji, kako navode analitičari, „centralizira vlast“.

Sirija:

Stanje u Siriji ostalo je vrlo složeno i napeto. Prošlog tjedna, sukladno američko-ruskom dogovoru, uspostavljen je prekid vatre u zoni Istočna Guta pokraj Damaska, i na sjeveru regije Latakija, kao i 5. svibnja u gradu Aleppu (7.svibnja produženo je na još 72 sata). Vojna djelovanja nastavila je teroristička organizacija „Jabhat al-Nusra“ koja je, skupa s njoj odanim grupacijama (uključno i pojedine iz sastava tzv. umjerene sirijske oporbe) 5.svibnja zauzela grad Han Tuman, 8 kilometara jugo-zapadno od Aleppa. Sirijske snage su 8.svibnja, uz potporu zrakoplovstva, počele akciju za oslobađanje toga grada. Na sjevero-zapadu regije Homs vladine snage su sa promjenjivim uspjehom vodile žestoke borbe s postrojbama „Islamske države“, u zoni najvećih plinskih nalazišta u državi Ash-Shaar. Turski vojnici su više puta vršili topničku paljbu po borcima „IS“ u regiji Aleppo, a nakon što su ovi napali turski teritorij.

Ruski mineri iz Inžinjerijske vojske OS RF, u potpunosti su izvršili razminiravanje drevnog grada Palmira.

Rusija i SAD postigle su „puno razumijevanje“ po pitanjima organizacije letova zrakoplova iznad Sirije, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane. Rusko-američka središnjica za operativno reagiranje na narušavanje primirja u Siriji, počela je s radom 4. svibnja u Ženevi.

Washington je izjavio kako „radi“ sa sirijskom oporbom, kako bi se ona udaljila od terorista „Jabhat al-Nusre“, pričemu Amerikanci priznaju kako se oporba „miješa“ s onima koji ne sudjeluju u uspostavljenom primirju („Jabhat al-Nusra i „Islamska država“, op. ZM.).

Zapovjedništvo zračnih snaga sirijske vojske odbacuje optužbe, da su njihovi zrakoplovi izvršili udare po izbjegličkom kampu kraj Sarmade, u regiji Idlib. Ruski ili drugi zrakoplovi nisu letjeli 4.-5. svibnja u toj zoni, po kojoj je, navodno, izvršen zračni napad, izjavilo je rusko MO, smatrajući kako je kamp mogao biti cilj raketnog napada (VBR-ovima) od strane boraca „Jabhat al-Nusre“.

Dana 3. svibnja, u Moskvi su se sastali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za Siriju Steffan de Mistura. Ministar je tom prigodom izjavio kako Rusija i SAD koncentriraju napore na učvršćenju i proširenju primirja. Također smatra, kako su SAD obvezne ispuniti svoja obećanja o razdjeljivanju terorista od oporbenih snaga. Pritom je naglasio kako je ultimativno i nadmeno ponašanje oporbenog Visokog pregovaračkog vijeća na pregovorima u Ženevi neprihvatljivo. Naglasio je i sljedeće: „Asad nije saveznik Rusije u tom smislu u kojem je Turska saveznik SAD. Da, mi njega podupiremo u borbi protiv terorizma i očuvanja sirijske države“, ali pritom Moskva podupire bilo koju formu državnog ustroja Sirije o kojoj će se dogovoriti sami Sirijci.

Mediji najavljuju, kako bi se unutar-sirijski pregovori mogli nastaviti u Ženevi, ne prije 20. svibnja, nakon susreta Međunarodne grupe prijatelja Sirije, u Beču, 17. svibnja.

Izrael:

Prošlog tjedna zaoštrili su se odnosi u zoni izraelsko-palestinskog sukoba u sektoru Gaza. Kao odgovor na granatiranje i raketne napade na izraelske vojnike od strane palestinskih boraca, koji su iskopali tunel u pograničnom pojasu, zrakoplovi i tenkovi izraelskih sigurnosnih snaga (CAHAL) izvršili su napade na ciljeve radikalne palestinske organizacije HAMAS. Promatrači navode, kako je sadašnje zaoštravanje stanja oko sektora Gaza najozbiljnije od kraja kolovoza 2014. godine, kada je među sukobljenim stranama postignut dogovor o prekidu vatre.

Krajem prošlog tjedna Izrael i HAMAS, uz potporu međunarodnih predstavnika, postigli su dogovor o stabilizaciji stanja na granici sektora Gaza. Izrael je pozicionirao svoje postrojbe unutar perimetra od 100 m od granice, unutar sektora Gaza, a HAMAS je dao obećanje sačuvati dogovor o prekidu vatre iz 2014. godine. Kao posrednici u dogovoru sudjelovali su djelatnici obavještajnih službi Egipta, Katara i Turske, kao i predstavnik UN-a za Bliski istok. Izraelski promatrači smatraju, kako se vojno krilo HAMAS-a i njegov vođa M. Deif neće pomiriti s rušenjem njihove podzemne infrastrukture i da će obnoviti napade kada osjete ugrozu. Sa svoje strane, zapovjedništvo sigurnosnih snaga – Vojske obrane Izraela (CAHAL), izjavilo je kako „inžinjerija i pješačke postrojbe, a također i oklopna vozila produžuju aktivnost u pograničnoj zoni sektora Gaza, kako bi uništili sve tunele terorista“ na granici, a zrakoplovne snage CAHAL-a nastavit će nanositi udare po objektima terorista u toj palestinskoj enklavi, u slučaju da se raketiranje i granatiranje ponovi.

Libija:

U Libiji se nastavlja borba između oružanih postrojbi različitih, međusobno suprostavljenih oružanih grupacija. Vojska libijske vlade sa sjedištem u Torbuku (pod vodstvom generala H. Haftara) prošli je tjedan izbacila postrojbe proislamističkog saveza iz velike zone središnjeg dijela zemlje, zauzevši nadzor nad prostorom od oko 150 kilometara, između gradova Marada i Zalya. Istodobno, vojska generala Haftara produžuje operacije za likvidaciju boraca terorističkih organizacija, uključno i „IS“, u zoni gradova Bengazi i Derna na istoku Libije.

Borci „Islamske države“ su 5. svibnja proglasili opću mobilizaciju u njihovom glavnom libijskom uporištu, gradu Sirtu, na sredozemnoj obali. Time se pripremaju za obranu od predstojećeg napada vladinih snaga. Istodobno, dio lokacija istočno od glavnog grad Tripolija, 5. svibnja zauzeto je od strane boraca „Islamske države“.

Vlada nacionalnog jedinstva Libije je 6.svibnja izvjestila, o osnivanju zapovjedništva vojnih operacija zbog učinkovitijeg vođenja borbe s bocima „IS“, a prije svega, kako bi se „koordinirala provedba različitih operacija protiv „IS“ na teritoriju od Misurata do Sirta“.

Iran:

Iranski medžlis (parlament) je 2. svibnja odobrio zakonski prijedlog, kojim se rukovodstvo države obvezuje dodijeliti najmanje 5 posto proračunskih rashoda za obrambene potrebe Islamske Republike Irana.