BLISKI ISTOK I SJEVERNA AFRIKA: Promjene vojno-političkih elemenata od 25. 4. do 1. 5.

Geopolitika.news nastavlja s redovitim tjednim prikazom vojnog i političkog stanja u regijama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

Kao što je već i uobičajeno, najznačajniji događaji odvijaju se u Siriji i Iraku ali važnih zbivanja ima i u drugim državama navedenih regija, pa krenimo redom.

Sirija:

U Ženevi je 27. travnja završio novi krug pregovora o mirnom rješenju sirijske krize, na kojima su sudjelovali predstavnici sirijske vlade i triju oporbenih grupacija: prosaudijskog Visokog vijeća za pregovore, grupacije „Moskva-Kairo“ i grupacije „Hmeymim“, a razgovore je predvodio UN-ov posrednik Steffan de Mistura. Delegacija Visokog vijeća za pregovore Ženevu je napustila prije završetka samih pregovora. De Mistura je pripremio dokument koji je predstavio pozicije svih delegacija za političko riješenje krize, a u kojima je navedeno 15 „točaka dodira“ sviju strana. Općenito, svi su suglasni oko nužnosti osnivanja prijelazne vlade i pripreme novog sirijskog ustava, koji mora biti odobren na referendumu. Sudionici pregovora također izražavaju razumijevanje za moguće uključenje u prijelazno tijelo i predstavnika sadašnje vlade. Istodobno, ozbiljna raznoglasja nastavljaju se po nizu pitanja o političkom prijelazu (tranziciji), a pregovori još nisu ušli u fazu razmatranja kandidatura za prijelazna tijela uprave. Također se nije razmatralo pitanje budućnosti predsjednika Bashara Asada. Steffan de Mistura namjerava do srpnja provesti još jedan ili dva kruga pregovora, ali ipak prije toga poziva na organizaciju sastanka Međunarodne grupe za potporu Siriji. Prema de Misturinim riječima, ranije napuštanje Ženeve od strane predstavnika Visokog vijeća nije utjecalo na pregovore, a njihovo odsustvo kompenzirano je sadržajnim idejama drugih sudionika. U svom izvješću VS UN-a upozorio je, kako se primirje u Siriji „jedva održava“. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u VS je upozorio kako „nastojanja pojedinih oporbenjaka i njihovih vanjskih pokrovitelja za izdavanja ultimatuma moraju odmah prestati“. Napominjemo, kako je Visoko vijeće pregovore nastupilo nakon neusvajanja njihovog ultimativnog zahtjeva, da se razgovara o sudbini predsjednika Asada koji, prema njihovom stavu, odmah mora napustiti vlast.

Stanje na sirijskim bojišnicama prošlog tjedna se drastično zakompliciralo, uglavnom zbog neprestanih provokacija od strane ekstremističkih i terorističkih grupacija. Najsloženije stanje je u gradu Aleppu i njegovoj prigradskoj zoni, gdje borci terorističke organizacije „Jabhat al-Nusra“ i njoj privržene islamističke postrojbe napadaju položaje vladinih snaga u djelovima grada pod njihovim nadzorom. Za narušavanje primirja Washington optužuje režim Bashara Asada i poziva Moskvu da izvrši pritisak na Damask kako bi ovaj izvršavao preuzete obveze iz dogovora o primirju. Istodobno, u američkom State Departmentu priznaju kako je „stanje u Siriji kaotičnog i složenog karaktera. Mogu se pojaviti situacije u kojima se takve snage, kao „Jabhat al-Nusra“, koje nisu sudionice potpisanog primirja, mogu pomiješati s grupama koje su njegove sudionice. To ometa jasno ispunjenje obveza prekida vatre“. Glede toga Rusija smatra, kako „SAD moraju ispuniti obećanje i povući sirijsku oporbu iz zona u kojima se nalaze teroristi. Sirijska oporba mora se fizički povući s položaja terorista, odmaknuti se od njih, ukoliko želi sudjelovati u političkom procesu“. Moskva je VS UN-a predložila uključenje u spisak terorističkih organizacija i grupacije „Ahrar ash-Sham“ i „Jeish al-islam“. Sergey Lavrov je 28. travnja izjavio kako SAD ne odbacuju planove o vojnoj smjeni političkog režima u Siriji.

Prošli tjedan Washington je u djelove Sirije pod nadzorom kurdskih postrojbi prebacio svoje dodatne vojne specijalce – instruktore, a njihov broj u toj zemlji sada se procjenjuje na 300-tinjak. Damask je taj čin nazvao „intervencijom“, a Moskva „protuzakonitim“.

Krajem prošlog tjedna Moskva i Washington dogovorili su se o prekidu vatre od 30. travnja, u trajanju od 72 sata u sjevernim dijelovima regije Latakija, i od 24 sata u prigradu Damaska Istočnoj Guti (produljeno je na još 24 sata). Vode se razgovori i o prekidu vatre u zoni Aleppa.

Irak:

O zaoštravanju političke krize u Iraku Geopolitika.news je 30. travnja detaljno izvijestila (poveznica). U međuvremenu se nastavlja politička destabilizacija zemlje. Nastojanja premijera al-Abadija za formiranjem vlade „tehnokrata“ s ciljem provedbe gospodarskih i političkih reformi i borbe protiv korupcije, nailazi na žestoko protivljenje njegovih političkih oponenata i unutar samog parlamenta. Abadi je 26. travnja s velikim naporom uspio ishodovati potporu parlamenta za šestoricu novih ministara, ali već 30. travnja nije uspio dobiti potporu zastupnika za preostalih pet kandidata za ministarske fotelje, zbog nedostatka kvoruma. Zasjedanje je zato zakazano za 3. svibnja (danas), a tog istog dana (30. travnja) u Bagdadu su, zbog neizbora novih ministara, započeli masovni prosvjedi simpatizera radikalnog šijtskog vođe Muqtade al-Sadra, usmjereni protiv korupcije i nefunkcioniranja parlamenta. Saznavši o spomenutoj propasti glasovanja, dio prosvjednika probio se u strogo čuvanu rezidencijalnu četvrt Bagdada – „Zelenu zonu“, u kojoj se nalaze vladine i državne institucije, strana diplomatska predstavništva i stambeni objekti iračke političke i društvene elite, te zauzeo zgradu Predstavničkog doma iračkog parlamenta, izbacivši iz nje zastupnike. Kasnije su prosvjednici napustili parlament, a dio njih je u „Zelenoj zoni“ podigao „šatorski grad“ s ciljem nastavka prosvjeda. Vlada je, kao reakciju na prosvjede, u Bagdadu proglasila izvanredno stanje, a premijer Abadi je priopćio kako je stanje u gradu pod nadzorom. 1. svibnja premijer je izdao nalog o kažnjavanju osoba koje su sudjelovale u zauzimanju zgrade parlamenta ali policija ne poduzima nikakve konkretne mjere. Tog istog dana prosvjednici su počeli napuštati područje gradske „Zelene zone“.

Iran:

U Iranu je 29. travnja održan drugi krug izbora za Medžlis (parlament), na kojem se od 136 kandidata koji su u prvom krugu dobili većinu (ne probivši cenzus od 25 posto), biralo 68 zastupnika. Prema neslužbenim podatcima, pristaše umjerenih reformatora polučili su 38 mandata, konzervativci 20, a nezavisni kandidati 13 mandata. Tako su na kraju izbornog procesa reformatori predsjednika Rohanija dobili najveći broj zastupnika u Medžlisu – 133 od ukupno 290, ali nemaju apsolutnu većinu. Prvo zasjedanje parlamenta 10. saziva održat će se 27. svibnja.

Iran nastavlja intenzivno naoružavanje svojih oružanih snaga. U tom cilju iranska je vlada 1. svibnja usvojila program učvršćenja obrambene sposobnosti države usmjeren na „pojačanje blokiranja potencijalnog agresora“. U dokumentu se razmatra osnaženje raketnog potencijala Irana, postavljanje novih sustava PZO i novih zaštićenih komunikacijskih mreža za formiranje jedinstvenog sustava upravljanja i nadzora vojske, izgradnja sustava upravljanja državnom obranom korištenjem najnovijih informatičkih tehnologija, kao i razradu i pokretanje proizvodnje opreme i naoružanja za borbu protiv terorističkih grupa, povećanje bojeve moći vojno-pomorskih snaga i proširenje mogućnosti za vođenje elektroničkog ratovanja. Povećat će se financiranje vojnih projekata, kao i modernizirati infrastruktura obrambene industrije.

Saudijska Arabija:

Vlada Saudijske Arabije na čelu s kraljem Salmanom je 25. travnja donjela plan razvoja zemlje „Vođenje Kraljevstva Saudijske Arabije: 2030“. Cilj plana, kojeg je predstavio kraljev sin i prijestolonasljednik, ministar obrane i šef Vijeća za gospodarstvo i razvoj Muhammed ben Salman, je diversifikacija saudijskog gospodarstva, koje u velikoj mjeri ovisi o izvozu nafte. Jedne od glavnih točaka dokumenta su one o privatizaciji nacionalnog naftnog giganta ARAMCO (za sada samo 5 %), oštrom sniženju državnih dotacija na vodu i hranu, stimuliranje razvoja saudijskog vojno-industrijskog kompleksa, sniženje nezaposlenosti, kao i izgradnja (u svijetu najvećeg) fonda za nacionalno blagostanje, čiji će aktivi, kako se navodi, nadvisiti 2 trilijuna dolara.

Jemen:

Kao kontrast jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, pogledat ćemo što se prošlog tjedna zbivalo u njoj susjednom Jemenu, uz Haiti, najsiromašnijoj svjetskoj državi. Upravo u njoj već više od godinu dana Saudijska Arabija predvodi intervencionističku savezničku vojnu silu arapskih monarhija Perzijskog zaljeva protiv šijtskih ustanika- huta, bez značajnijih vojnih uspjeha i uz golemi broj civilnih žrtava i velika materjelna razaranja.

Prema dostupnim informacijama, pregovori između sukobljenih snaga, koji se održavaju u Kuvajtu pod agendom UN-a, općenito su se odvijali „u pozitivnom ozračju“, a njihovi sudionici su 30. travnja započeli neposredni dijalog. Međutim, 1. svibnja delegacija vlade jemenskog predsjednika Hadija izjavila je kako prekida direktne razgovore s predstavnicima šijtskih ustanika –huta i njihovih saveznika iz Sveopćeg narodnog kongresa (simpatizeri i suradnici bivšeg jemenskog predsjednika Saleha kojeg su podupirali šijti), zbog mnogobrojnih narušavanja proglašenog primirja sa strane postrojbi huta.

Turska:

Predsjednik turskog parlamenta I. Kahraman (iz redova vladajuće Stranke pravde i razvoja), 25.travnja predložio je usvajanje novog turskog ustava, izgrađenog na religioznim (vjerskim) načelima, a što direktno proturječi građanskim temeljima suvremene turske države. Dva dana kasnije, premijer Davutoglu je izjavio, kako njegova stranka (gore spomenuta) ne namjerava uvoditi promjene u ustav koje bi promjenile sadašnji građanski karakter Republike. Prilično čudna raznoglasja dvojice ponajviših državnih dužnosnika, k tome još i iz redova iste političke stranke.

Premijer Davutoglu je 28.travnja izvjestio o svom posjetu Kataru, kazavši, kako je turska vojna baza u toj zemlji počela s radom i da su dvije države potpisale odgovarajući dogovor. U bazu će se razmjestiti oko 3 tisuće turskih vojnika kopnene vojske, zračnih i pomorskih snaga, kao i instruktori i specijalne postrojbe. Osim toga, Turska i Katar razvijat će zajedničke projekte unutar vojno-industrijskog kompleksa.

Jordan:

Jordanski parlament je 28.travnja izglasao izmjene ustava, proširivši ovlasti monarha (kralja Abdulle II.) u izboru vodećih osoba državnih funkcija. Na taj način kralj je dobio pravo, da bez odobrenja premijera i vlade proglasi nasljednog princa, regenta, šefa i članove Senata, šefove visokih sudbenih instanci, vodeće vojne zapovjednike, te čelnike tajnih službi i žandarmerije.

Libija:

Libijska vlada nacionalnog jedinstva na čelu s F. Sarayem, službeno je pod svoju jurisdikciju dobila 7 ministarstava u glavnom gradu Tripoliju. 25.travnja premijeru su službeno predani uredi i službenici zgrade Ministarstva vanjskih poslova, kao i Ministarstva planiranja i opskrbe.

Teroristička organizacija „Islamska država“ koja djeluje u Libiji treba biti uništena naporima samih Libijaca, a ne inozemnih snaga, izjavio je premijer Saray 29.travnja, napomenuvši, kako je on već uspostavio „kontakte sa zapovjednicima vojnih postrojbi na istoku, zapadu i jugu zemlje zbog otpočinjanja operacije oslobođenja Sirta“ (grad na obali Sredozemnog mora u središnjem dijelu zemlje). Libijsko Predsjedničko vijeće 28.travnja izvjestilo je o osnivanju zajedničkog vojnog zapovjedništva za koordinaciju bojevih djelovanja protiv „Islamske države“. Prema informacijama obavještajnih službi Zapadnih zemalja, „IS“ u Libiji ima oko 6 tisuća boraca, uključno strance: Sudance, Tunižane, Jemence i td. SAD i EU namjeravaju Libiji dati dodatnu pomoć u borbi proti „IS“ ali tek nakon završetka formiranja zakonite vlade.

Afganistan:

Afganistanski predsjednik Mohamad Ašraf Gani je 25. travnja predstavio opće smjernice o promjeni strategije vlade u borbi protiv talibanskog pokreta. „Kabul će prijeći s formata dijaloga s talibanima k potpunom ratu protiv njih“ s pomoću SAD-a i država NATO-a, rekao je predsjednik. Osim toga, rečeno je kako Afganistan više ne treba posredničku ulogu Pakistana za približavanje talibana k pregovaračkom procesu. Predsjednik je pojasnio, kako je odbacivanje suradnje s Islamabadom rezultat njegove protu-afganistanske politike.