WSJ: Novi potezi SAD-a sviđaju se EU, a zabrinjavaju Rusiju

Američki medij The Wall Street Journal, pozivajući se na diplomatske izvore,  piše, kako je američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa usvojila „neočekivanu odluku“ o zaoštravanju politike u odnosu prema Rusiji (original tekst WSJ, pod nazivom: „Novi američki potezi sviđaju se Europi, a zabrinjavaju Moskvu“, možete pročitati u našoj rubrici Iz drugih medija).

U vrijeme predizborne kampanje Donald Trump je više puta govorio o Rusiji u pomirbenom tonu, u isto vrijeme kada je o NATO-u i nekim saveznicima Washingtona govorio kritički, piše WSJ. Međutim, već nakon stupanja na dužnost predsjednika, Trump je imenovao niz savjetnika koji zauzimaju oštar stav u odnosima s Moskvom. Npr. ministar obrane James Mattis je na nedavnom nastupu u Europi izjavio, kako SAD nisu zainteresirane „za bilo kakvu vojnu suradnju“ s Rusijom i da namjeravaju voditi dijalog „s pozicije sile“.

U Europi su, piše dalje američki medij, promjenu američkog smjera u odnosima s Moskvom prihvatili s oduševljenjem i „pozdravili je aplauzima“.

„Mi smo se ozbiljno pokrenuli prema izradbi jedinstvenog stava. Više nitko ne misli kako SAD želi sklopiti veliki sporazum s Rusijom“, citira WSJ riječi neimenovanog europskog diplomate, koji se sudjelovao na konzultacijama s američkim kolegama u Washingtonu, početkom ožujka.

Geopolitika.News bi dodala – ništa novo i ništa neočekivano. Naravno kako SAD ne namjerava pustiti EU iz svog čvrstog zagrljaja jer bi to, prije svega, bilo potpuno glupo. Kada si nešto desetljećima stvarao, ulagao goleme novce i napore, i na kraju osigurao svoju punu dominaciju i interese, staviti sve postignuto na kocku bilo bi krajnje neozbiljno. Međutim, u čitavoj ovoj priči bitno je nešto drugo. SAD i Rusija nikada nisu niti planirale „veliki sporazum“ po pitanju Europske unije, a još manje neku vojnu suradnju. Vojne suradnje, u njenom klasičnom obliku tj. planiranju i izvođenju zajedničkih vojnih operacija, između njih nikada nije bilo niti će je biti. Ona se uvjek svodila, a tako će i ostati, na sprječavanje potencijalnih incidentnih situacija i na međusobne kontakte njihovih vojnih predstavnika u pojedinim vojnim ili sigurnosnim tijelima jedne ili druge strane (poput suradnje kroz format NATO-Rusija).

EU još dugo vremena ostaje pod upravljačkom palicom Washingtona, barem kada je riječ o njezinoj vanjskoj politici. U takvim okolnostima, kada SAD prema svojoj volji ili potrebi može u EU isprovocirati sukobe kada, gdje, skim i protiv koje vanjske države to hoće, nije baš jasno čemu EU birokrati toliko „aplaudiraju“ .





Što se tiče Rusije njezin stav je jasan. Ona od nove američke administracije očekuje dijela, a ne riječi. Moskva strpljivo čeka i „ne doljeva ulje na vatru“, a na političkom, diplomatskom i vojnom planu i dalje radi sve kao i do sada.

Dakle, možemo zaključiti kako se ništa dramatično nije dogodilo niti će se dogoditi. Jer potpuno je jasno kako razgovor „s pozicije sile“ između dviju vojnih velesila nije moguć. Zato takve izjave jedino imaju za cilj „umiriti“ EU birokrate (a ne javnost – jer uporaba sile u dijalogu SAD-Rusija bila bi sve prije nego umirujući recept) i prema njima se jedino tako treba i odnositi.

 





 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like