U Perzijskom zaljevu novi problem – Bahrein

Neovisno o tome što su cijene nafte ovih dana dosegnule dvogodišnje maksimume, države Perzijskog zaljeva imaju problem. Ovog puta riječ je o Bahreinu. Radi se o maloj monarhiji koju čine 33 otoka i čija proizvodnja nafte iznosi svega 40 tisuća barela dnevno. Međutim, preračunato po glavi stanovnika to je gotovo najviši pokazatelj uopće – 7 barela dnevno po stanovniku. Osim toga, prema sporazumu iz 1958.g. koji je ta zemlja sklopila sa susjednom Saudijskom Arabijom, Bahrein ima pravo na polovicu prihoda od proizvodnje nafte na podmorskom nalazištu Safah, a radi se o cca. 150 tisuća barela nafte dnevno.

Međutim, bahreinska valuta – dinar – vezana uz američki dolar, našla se u velikim problemima. Posljednjih dana ona je snažno pojeftinila u odnosu na američku valutu. Agencija Bloomberg navodi kako se ta država obratila svojim bogatijim susjedima za financijsku pomoć.

Zerohedge

Devizne rezerve zemlje troše se na održanje stabilnog tečaja dinara. U posljednje tri godine one su se smanjile za čak četiri puta i trenutačno iznose svega 1,4 milijarde dolara.

Zerohedge

Pritom treba reći kako je upravo vezanje dinara za dolar postao temeljni ekonomski problem ne samo Bahreina već i svih ostalih zemalja Zaljeva u vrijeme strmoglavljenja cijena nafte. Zato se često i na službenim razinama postavlja pitanje o promjeni vezanosti tamošnjih valuta uz dolar.

Jer, iako su se rizici za devalvaciju tamošnjih valuta sada snizili, oni još uvjek postoje. Problem je u tome, što bi u slučaju devalvacije valuta bilo koje od zaljevskih monarhija, ostale vrlo brzo postale meta udara spekulanata.

Prema procjenama MMF-a, za stabilizaciju bahreinskog proračuna potrebna je cijena nafte na razini 99 dolara za barel. Za usporedbu, Saudijskoj Arabiji treba cijena od 73,1 dolar za barel „crnog zlata“. Ukoliko znamo da su i s nedavno ostvarenim dvogodišnjim maksimumima cijene nafte dosegnule 60 dolara, a prije toga su se uglavnom kretale na razini 40-50 dolara, proračunska sudbina Bahreina ne izgleda ni malo optimistično.

Bloomberg je objavio kako se bahreinska vlada za pomoć obratila Saudijskoj Arabiji i UAE, a pojedini izvori navode i Kuvajt. Međutim, sudeći po dinamici pada dinara, tržište baš u to pretjerano ne vjeruje. Na burzi je u četvrtak bahreinski dinar po prvi put u zadnje tri godine pao na razinu od 0,378 dinara za jedan dolar.
Za pokriće deficita bahreinska je vlada nedavno oslobodila euro-obveznice u vrijednosti 3 milijarde dolara, što je ekvivalent od 10% BDP zemlje. Međutim, to će dostajati samo do slijedeće godine.

U svemu ovom ne treba zanemariti niti političku dimenziju problema. Jer u slučaju pogoršanja gospodarskih i socijalnih prilika, nesumnjivo će se zaoštriti i ionako složeno unutarnje političko stanje. Naime, Bahrein je većinski šijtskim stanovništvom naseljena zemlja, s čijim se političkim zahtjevima za demokratizacijom društva manjinska sunitska vladajuća dinastija, u potpunosti oslonjena na Rijad, nemilosrdno obračunava primjenom državne, nerjetko i brutalne represije. Tako je i pokušaj “arapskog proljeća”, koje se u sveopćem valu revolucija od Sjeverne Afrike do Sirije proširilo i na Bahrein, u toj zemlji ugušen u krvi, gotovo bez ikakvog odjeka u međunarodnoj zajednici osim u susjednom Iranu. Naravno, hladna geopolitika je i u tom slučaju odigrala najvažniju ulogu.