Turska opozvala svog veleposlanika iz „glavnog grada radikalnog rasizma“ u Europi

Turska opoziva svog veleposlanika u Austriji zbog „konzultacija“. To je 22. kolovoza izjavio čelnik turske diplomacije Mevlut Chavushoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim moldavskim kolegom Andreiem Galburom, dodavši kako ne postoji temelj za razvijanje normalnih odnosa s Austrijom.

Odnosi između Ankare i Beča pogoršali su se nakon međusobne razmjene oštrih izjava. Ranije su predstavnici državnog vrha Austrije, uključujući i kancelara Kristijana Kerna, upozorili na nastojanja turskih vlasti za uvođenjem „diktature“ nakon što je uspješno ugušen pokušaj državnog udara. Austrijski kancelar također je predložio da se obustave pregovori s Ankarom o pristupanju Turske Europskoj Uniji i da se razradi „alternativni pristup“ za tursku eurointegraciju. Iz Turske su na to reagirali definiranjem Austrije kao „glavnog grada radikalnog rasizma“.

Komentirajući provođenje akcije sljedbenika Kurdistanske radničke stranke (PKK) u Austriji, Cavusoglu je rekao da potpora terorističkoj organizaciji koja organizira napade na Tursku izaziva zabrinutost Ankare. Ministar je izvijestio o porastu ksenofobije, rasizma i islamofobije u Austriji. Ta se zemlja u posljednje vrijeme pretvorila u centar antiislamskih osjećaja, izjavio je turski ministar.

„Službeni Beč je, također, pokušao dovesti u pitanje proces pregovora Turske za pristupanje Europskoj uniji uputivši Ankari svojevrsne prijetnje. Austrija ne samo da nije iskazala potporu Turskoj za vrijeme i nakon pokušaja državnog udara u zemlji, nego je i pokazala u korijenu suprotan stav“, izjavio je Cavusoglu za tursku agenciju Anadolu.

Odnosi Turske s EU zaoštrili su se nakon 15. srpnja, kada je u zemlji propao pokušaj državnog prevrata. Ankara se osjeća izigranom i izdanom od strane Zapada zbog njegovog ne izražavanja potpore službenom turskom vrhovništvu u to kritično vrijeme. U svojevrsnoj sadašnjoj „igri živaca“, odnosi između Turske i EU mogu se negativno odraziti i po međusobni sporazum o turskom prihavatu izbjeglica u zamjenu za financijsku potporu Bruxellessa, ali isto tako i na nastavak pregovaračkog procesa oko ukidanja viza za turske državljane kao svojevrsnog indikatora bržeg ulaska Turske u europsku zajednicu naroda. Radikalizirani stavovi službene Ankare u odnosu na EU pridonose i jačanju euroskepticizma ali i protuislamskog raspoloženja građana EU, podjednako nezadovoljnih politikom službenog Bruxellessa po pitanju izbjegličke krize ali i jalove borbe vlasti protiv sve brojnijih terorističkih napada inspiriranih radikalnim islamom na europskom tlu.