Trump odustaje od pomoći demokraciji i razvoju, a prednost daje naoružanju

Američki Bloomberg piše o interesantnoj temi.

Kako su se odnosi SAD-a i Rusije pogoršavali, pojedine istočnoeuropske zemlje s olakšanjem su očekivale snažniju potporu službenog Washingtona. Međutim, proračunski plan najveće svjetske sile govori o nečem posve drugom, navodi američka agencija.

Neovisno o tome što je američki potpredsjednik Mike Pence osobno posjetio bivše komunističke zemlje regije, pritom izrazivši potporu bivšim sovjetskim republikama koje nastavljaju govoriti o ruskoj ugrozi, Bijela kuća namjerava radikalno smanjiti financiranje svojih saveznika u toj regiji.

Smanjivanje proračunskih sredstava State Departmentu rezultirat će sniženjem financiranja europskih i euroazijskih država za 336 milijuna dolara, ali i niza programa namjenjenih za potporu demokraciji i razvoju tih zemalja. Među njima su i one koje se nalaze neposredno uz rusku granicu, pa tako i Gruzija, koja je s Rusijom vodila kratkotrajni rat u kolovozu 2008. g., Ukrajina, koja s Rusijom ima vrlo napete odnose još od 2014. godine, ili Estonija, koja s Rusijom graniči u sigurnosno napetoj baltičkoj regiji.

Trumpov plan o smanjenju proračunskog financiranja State Departmenta ne dobiva potporu Kongresa, ali prijedlog proračuna za iduću godinu jasno govori o prioritetima Bijele kuće. A oni ukazuju na povećanje rashoda za Pentagon, u sklopu čega će se pojedini dijelovi namjenskih sredstava odnositi i na Pentagonove projekte u Istočnoj Europi. Tako se planira dodijeliti 1,4 milijarde dolara za „Inicijativu o osiguranju europske sigurnosti“, ali podjele tog iznosa po državama još uvjek nema.

U programu se konkretno spomenula jedino Ukrajina, kojoj se program pomoći kroz State Department snizio za trećinu. Kijevu će 2018. godine po liniji Pentagona biti dodjeljeno 150 milijuna dolara za obuku vojnika i opremu za „zaštitu svog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti“.

Jonathan Katz, rezident njemačkog The German Marshall Fund of the United States (GMF) sa sjedištem u Washingtonu, kaže, kako čak i ukoliko Istočna Europa dobije više sredstava iz vojnog proračuna, promjene u rashodima signaliziraju kako SAD čini zaokret od učvršćenja demokracije u regiji. Za razliku od prethodne administracije koja je nastojala uravnotežiti obranu, diplomaciju i razvoj, navodi Katz, sadašnja američka administracija ne vodi računa o toj ravnoteži.

Predsjednik Donald Trump jasno preferira oružje u odnosu na diplomaciju i demokraciju, a što nije nikakvo iznenađenje s obzirom na njegove predizborne izjave o jačanju američke vojne moći u svijetu i ne miješanju u unutarnje odnose drugih zemalja. Samo, u tom se slučaju postavlja pitanje, koliko je u praksi jedno moguće bez drugoga?