Iz stranih medija: Trump, Netanjahu i Salman – rat protiv neoliberala

Geopolitika.News nastavlja s prijevodom onog što smatra dostojnim prijevoda. Danas je to zanimljiva analiza ruskog medija Ekonomika, pod navedenim naslovom, objavljena 18. prosinca. Evo prijevoda teksta u cjelilni:

Neoliberalni svjetski poredak nalazi se u krizi tijekom nekoliko godina i ne pokazuje nikakve znakove oporavka. Trumpova pobjeda – najvažnije je javno izražavanje narušavanja povjerenja između američkog naroda i nacionalnih elita. Idealna oluja.

Takvim možemo nazvati stanje i na Bliskom istoku. Sve više događaja u regiji, kako se čini, vode prema epohalnoj promjeni krhke ravnoteže snaga. Ravnoteža snaga na Bliskom istoku brzo se promijenila nakon pobjede Damaska i njegovih saveznika nad terorizmom u Siriji. Nova uloga Moskve Iranu jamči praktički neograničen prostor za manevriranje u regiji. Nove iranske vojne baze u Siriji odgovaraju dogovoru između Rusije i Egipta u planu osnivanja zajedničkih područja za suradnju u borbi protiv terorizma.

U tom složenom kontekstu Donald Trump nastupa u svojstvu rušitelja američkih interesa u regiji. Promatrajući suradnju između Sirijskih demokratskih snaga (prokurdske postrojbe u čiji sastav ulaze i manje snage lokalnog arapskog stanovništva sa sjevera Sirije – SDF, op. GN.) i Amerikanaca u Siriji, možemo sagledavati genezu svih problema između Ankare i Washingtona. Turska je koristila politički islam ( terorističku organizaciju “Muslimanska braća“) kao način destabilizacije stanja na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, kada je to bila jedna od središnjih strategija Obame i State Departmenta.Turska sada teži prema multipolarnoj osi Moskve, Pekinga i Teherana. Uloga tih triju država omogućuje Erdoganu pametno manevriranje između država-saveznica i podstrekača islamskog ekstremizma, poput Katara.

Turska je samo primjer tanke ravnoteže snaga na kojoj počiva stanje u regiji. Moskva je postala jedini posrednik za sve strane i, čini se, ima dobre odnose sa svakom od njih. Saudijci se pripremaju na kupnju ruskog (proturaketnog i protuzračnog, op. GN.) sustava S-400. Netanjahu je primoran pokušavati utjecati na Moskvu kako bi očuvao utjecaj na Iran, pri čemu može vrlo malo učiniti.

Muhammed bin Salman (saudijski prijestolonasljednik i  ministar obrane, op. GN.) krenuo je dalje zahvaljujući Trumpu i njegovom zetu, uhitivši desetke saudijskih predstavnika vlasti i financijera (bliskih Klintonu i Obami), izvršivši genocid nad Jemencima, naoružavši vahabističke islamističke teroriste u svim kutovima regije i urušio odnose s Katarom u ratu koji se javno pokazao kao neučinkovit.

U tom nenadziranom kaosu, …, Muhammed bin-Salman čak ne može niti prinuditi Haririja (libanonskog premijera iz redova sunita, op. GN.) na podnošenje ostavke (on je to prije cca mjesec dana najprije učinio u vrijeme svoje  posjete Rijadu, a naknadno povukao, op. GN.), a čak je i Saleh (bivši jemenski predsjednik, op. GN.) u Jemenu ubijen nakon izdaje i odbacivanja suradnje s hutima (šijtskim pobunjenicima s kojima je do nedavno surađivao, a onda neočekivano prešao na saudijsku stranu ali je ubrzo bio ubijen od strane donedavnih saveznika – huta, op. GN.). Abu Dhabi i Rijad  nalaze se pod vatrom huta.

U Izraelu Netanjahuova vlada tone u moru korupcijskih skandala, prosvjednici na ulicama traže ostavke. Vraća li se „obojana revolucija“ kako bi ojačala ruke gazde? Da bi Saudijska Arabija izbjegla taj scenarij, na temelju nedostatka socijalnog blagostanja kao rezultata pada cijena nafte i skupih ratova, bin-Salman je odlučio pokrenuti uhićenja i praktički opljačkati svoje protivnike. Trump, čini se, nije zabrinut posljedicama takvih aktivnosti, brinući se prije o koordinaciji događaja na najvišoj razini s Xi Jinpingom (kineskim predsjednikom, op. GN.) u Aziji i Putinom na Bliskom istoku. Trump je učinio pravilan izbor odustavši od nedostižnog cilja uspostave globalne hegemonije, spremajući se umjesto toga obračunati s unutarnjim problemima. On je privržen problemima svojih birača i s tim ciljem teži polučiti čim više novca svojih saveznika kako bi podigao američko gospodarstvo, nastojeći pobijediti i na izborima 2020. godine. Odsustvo interesa sa strane Trumpove administracije u pojedinim dijelovima zemljine kugle dovoljno je simbolično. Odnosi između Trumpa i Modija (indijskog premijera, op. GN.) dostatno su pozitivni, a napetost između Indije i Kine i pogranični sporovi, čini se da se snižavaju.

Nakon neuspjeha neokonzervativaca oko (provociranja) razlaza Rusije i Kine, čini se i da se raskol između Indije i Kine sada snižava. Osim toga, u Ukrajini je bila donešena odluka o isporuci letalnog oružja Kijevu, a sada ta država stoji pred kontrarevolucijom pod vodstvom Saakashvilija (bivšeg gruzijskog predsjednika koji je pobjegao iz Tbilisija  u SAD uoči podizanja optužnice zbog korupcije, a na samom početku ukrajinske krize 2014. godine stigao je u Kijev i stavio se na raspolaganje novoj prozapadnoj vladi. Vrlo brzo dobio je ukrajinsko državljanstvo i imenovan za guvernera južne regije Odessa. U međuvremenu je postao otvoreni protivnik predsjednika Porošenka kojeg optužuje za korupcijske aktivnosti i oligarhijsko upravljanje zemljom, zbog čega mu je prije nekoliko mjeseci oduzeto ukrajinsko državljanstvo, a sada mu prijeti i sudski proces, uz optužbe, da u suradnji s Moskvom želi destabilizirati stanje u zemlji, što je potpuni apsurd budući da su njegovi stavovi prema Rusiji uvjek bili potpuno neprijateljski (i obratno). Upravo se Saakashvili, zbog svojih nepromišljenih poteza u vrijeme kada je bio predsjednik Gruzije, smatra i uzrokom kratkog rusko-gruzijskog rata u ljeto 2008.g. op. GN.). Ostatak svijeta s rastućim nerazumijevanjem prati situaciju, u vrijeme kada se sve moguće odluke donose potpuno nepromišljeno, poput priznanja Jeruzalema izraelskim glavnim gradom. Jedini koji će u tom scenariju biti poraženi su najbliži američki saveznici: Izrael i sve arapske zemlje objedinjene pod Saudijskom Arabijom, koje su primorane ustrajati na pitanju povezanom s Palestinom.

Donald Trump, bin-Salman i Netanjahu su one figure, koje su nužne regiji i svijetu. Zašto? Zato jer su uspostavili os suprostavljanja na Bliskom istoku, učvrstili rusku nazočnost u regiji i otvorili vrata za azijske novce, koncentrirajući pozornost na integracije kineske inicijative „Jedan pojas-jedan put“. Te tri figure otvorile su put potpunog poraza zahvaljujući svojim nerazumnim odlukama.

Nove tehnologije, kao i važnost zlata, čine neumoljivu konkurenciju za diversifikaciju financijskog sustava, kako bi je odveli od ovisnosti o dolaru. Američki vojni utjecaj nalazi se u krizi, ali dolar ostaje glavna svjetska valuta.

Učvršćujući odnose sa saveznicima, pretvarajući ih u prijatelje, Moskva i Peking teže izgraditi novi ekonomski prostor, utemeljen na stvarnoj vrijednosti (valute, osigurane zlatom), kako bi probile spekulativni financijski balon zasnovan na dolaru, središnjim bankama i svim financijskim sustavima koji su izgradili potpuno fiktivnu ekonomiju, u cijelosti odvojenu od stvarnosti, navodi The Strategic Culture Foundation.

Trump je usredotočen na SAD i, čini se, posve nezainteresiran za stanje na međunarodnoj razini, što je blago za globalnu stabilnost u dugoročnoj perspektivi. Istodobno Rusija, Turska i Iran nastoje na račun novih gospodarskih i vojnih odluka upravljati regijom koja predstavlja epicentar globalnog kaosa. Suradnja u spornim pitanjima može se izdići na novu razinu jer egipatski i kineski vojnici djeluju u svojstvu mirovnih snaga. Čini se da je to još jedan ruski korak za ubrzanje uspostave mira u regiji i širenje spektra država uvučenih u vojne odnose u novom svjetskom multipolarnom poretku.

Kriza sustava je vidljiva, iako mediji nastoje izgraditi savršeno lažnu i umjetnu stvarnost. Osjećaj očaja se povećava kada vodeći mediji žele prodati svjetskom auditoriju bajku o zlim Rusima, koji žele utjecati na američke izbore. Drugi klevetnički potezi, potpuno nedokazani, uključuju i stanje vezano uz rusku olimpijsku reprezentaciju i izjave o dopingu. Nevelike i kratkotrajne pobjede, poput cenzure RT (ruskog globalnog TV medija, op. GN.), pokazuju stvarno zlo lice starog neoliberalnog svjetskog poretka.

Muhammed bin-Salman, Netanjahu i Trump predstavljaju učinak svega nepravilnog na Zapadu i na Bliskom istoku. Čim više oni žele preživjeti, tim više nanose štetu interesima neoliberalne elite. Oni razotkrivaju njihov (od tih elita, op. GN.) genocidni oblik, a čak i javno priznaju da je svaki njihov korak usmjeren  na potporu (interesima) SAD.
Neoliberalni poredak je izgrađen na obmani, uz pomoć sredstava za masovnu komunikaciju. Oni koji nastupaju protiv takvog ratničkog i neljudskog ponašanja moraju imati prednost, predstavljenu mogućnostima tria bin-Salmana, Trumpa i Netanjahua. Mičući neoliberalno licemjerje, lakše je pokazati grubost vladajuće Zapadne elite. Navedeni trio osigurao je više nego neočekivani efekt ujedinjenja gotovo svih sila koje se protive takvom ratničkom svjetskom poretku, jačajući savez i prijateljske odnose u raznim dijelovima svijeta.
Od Sjeverne Afrike do Bliskog istoka, kroz Južnu Ameriku i Aziju, Washington vše nije jedini koji diktira odluke. Za razliku od prošlosti, Washington počinje ne sudjelovati u zbivanjima kako bi izbjegao javnu demonstraciju vojne i gospodarske slabosti. Čak je i odlazak sa svjetske pozornice strateška odluka – ukoliko se realizira po vlastitom nahođenju, a ne zadanim okolnostima.