Bloomberg: Objava CIA-inog hakerskog instrumentarija od strane WikiLeaksa je neeksplodirana bomba

Američki medij Bloomberg, u svom jučerašnjem članku (čiji veći dio Geopolitika.News ovdje prevodi) , brani američku obavještajnu agenciju CIA-u od najnovijih senzacionalnih informacija WikiLeaksa i sve prilično relativizira. Međutim, s druge strane, te informacije suradnici predsjednika Trumpa pozdravljaju i smatraju dokazom u ispravnost Trumpovih snažnih osuda CIA-inih aktivnosti. Evo što navodi komentator američkog Bloomberga:

Redoviti dio novih dokumenata, objavljenih na sajtu WikiLeaksa – „Vault 7“ – koji se odnose na arhiv hekerskih instrumenata američke CIA-e, još izgleda kao nešto beskorisno i bezvrjedno. Ako prije niste mislili, da su špijunske agencije sposobne primjenjivati slične instrumente i tehnologije, bili ste vrlo naivni. A ako mislite kako će te (tehnologije) biti dostatne za traženje hakera koji su probili nacionalno vijeće Demokratske stranke, bit ćete razočarani.

Na prvi pogled, taj arhiv, koji je WikiLeaks nazvao najvećom objavom tajnih dokumenata o CIA-i, sadrži masu „eksplozivnih“ materjala. Otvorite bilo koju novinu ili informativni sajt i vidjet ćete: CIA vas može nadzirati s pomoću televizora Samsung! CIA je sposobna prodrijeti u vaš iPhone ili Android, kao i probiti OS Windows, Mac i Linux i ukrasti sve vaše objave i prije nego su one bile zašifrirane! Ni jedan program za šifriranje – čak i onaj Edwarda Snowdena, Signal – ne može osigurati sigurnost vaših podataka! CIA prikuplja podatke o osjetljivim i nezaštićenim mjestima, o kojima još ne znaju ni njihovi proizvođači – umjesto da o njima upozoravaju tvrtke poput Google, Apple i Microsoft! CIA iskorištava takve instrumente kako bi sugerirala, da su ti štetni programi napravljeni od nekog drugog, u tom smislu i od strane ruske obavještajne službe! Na sajtu Buzzfeed čak se pojavio članak, u kojem su navedeni citati od strane sadašnjih i bivših djelatnika američkih obavještajnih struktura, koji su izjavljivali, kako je to curenje (informacija) „gore od Snowdenovih dokumenata“.

Međutim, u tom objavljenom arhivu je malo dokumenata koji potvrđuju razlog za paniku. U njima ništa ne ukazuje da je CIA probijala programe za šifriranje informacija prenošenih putom Messingera, o čemu piše Open Whisper Systems, tvrtka koja se bavi razradom programske sigurnosti – odgovorna za osnivanje Signal – a. CIA može čitati sadržaj u Messingeru … Ali nema govora o masovnoj pojavi praćenja – koja jako zabrinjava mnoge korisnike – riječ je prije o nadzoru konkretnih objekata.

Autor Bloomberovog teksta zaključuje, kako najnovija WikiLeaksova objava ne bi smjela utjecati na ozbiljnost želja za pronalaskom korisnika hakerskih napada, i navodi, kako on ne misli da američke obavještajne službe to do kraja razumiju, prije svega, onaj njihov dio koji je sastavio izvješće o ruskim hakerskim napadima, objavljeno prošle godine. Nekoliko vjerojatnih ruskih napada pripisani su obavještajnim službama Moskve jer su hakeri koristili konkretne upravljačke centre – servere – kako bi prikupili informacije o raznim ruskim protivnicima. Kako bi provela „operaciju pod tuđim (lažnim) zastavama“ (false flag), CIA bi trebala nadzirati puno više nego brkati ishodišne kodove štetnih programa, navodi se u Bloombergovom članku.

Na taj način, navodi se dalje, sve Twitter objave Trumpovih suradnika, koje govore o tome da iza „hakerskih napada Rusije“ ustvari stoji CIA, kao minimum su prijevremene i, moguće, pogrešne. Sumnjičiti za „operaciju false flag“ tolikog obujma i veličine –znači vjerovati u teoriju zavjere, ne potvrđenu nikakvim stvarnim dokazima. S točke gledišta Snowdena, najvažnije otkriće „Valut 7“ sastoji se u tome, da su američke obavještajne službe prikupljale informacije o osjetljivim točkama (informatičkih tehnoloških sustava, op. GN.), kako bi ih iskorištavali s ciljem praćenja osoba, iako, u interesu javne sigurnosti – ali su podatke o „slabim mjestima“ trebale dostavljati proizvođačima sigurnosnih programa. WikiLeaks to tumači na način, da su zbog toga „slabe točke“ mogle iskorištavati – od obavještajnih službi bilo koje države, do hakera – maloljetnika. Objavljeni dokumenti Wiki Leaksa ukazuju na to, kako su američke obavještajne agencije prikupljale informacije o „slabim točkama“ i dijelile ih unutar CIA-e, NSA-e i britanskog Centra za vladine veze, a da odluka o ne priopćavanju tih otkrića proizvođačima programa zaštite predstavlja veliki rizik.

Međutim, bilo bi naivno očekivati, kaže autor Bloombergovog komentara, da će špijuni djelovati drukčije. Takve agencije neće prikupljati informacije o „slabim točkama“, da bi ih kasnije davali Googleu, Appleu , Ciscou – tvrtkama koje moraju samostalno tražiti „slaba mjesta“ ukoliko su zainteresirane za zaštitu svojih proizvoda. Špijunima su „slabe točke“ nužne za  obavljanje njihovog posla, smatra autor i dodaje sljedeće:

„Ja ne želim reći kako objava „Valut 7“ nije nanjela štetu CIA-i. Ona nam je pokazala kako je razina obučenosti te američke agencije niža nego bismo mogli očekivati. Objava tog arhiva omogućila je inozemnim obavještajnim službama doznati, kakvim se metodama služi CIA…“ „Ona primorava CIA-u zauzeti obrambeni položaj, primorava agenciju da izgleda slaba i na taj način pomaže Donaldu Trumpu u njegovoj javnoj borbi protiv obavještajne zajednice. A kako ti dokumenti CIA-e izgledaju istiniti, to samo jača osjećaj da je Rusija ili neka druga država, upala u američku obavještajnu zajednicu i probila je hakerskim napadima.“
Autor izvodi zaključak, kako će, ukoliko obavještajne agencije prikupe nove materjale koji svjedoče o umješanosti Rusije u američke izbore 2016. godine, to možda pomoći povratku njihovog autoriteta. Tekst završava riječima, kako je došlo vrijeme da američke obavještajne službe ne reagiraju na pobočne udare i anonimna curenja informacija, jer u toj igri Julian Assange nema dostojnih protivnika.