Nakon nedavnog razmještaja ruskih vojnih zrakoplova u iranskoj bazi Hamedan temeljem dogovora Moskve i Teherana, ne stišavaju se svjetske političke i medijske reakcije, što je bilo i očekivano s obzirom na imlikacije koji taj potez sa sobom nosi na vojnoj, političkoj i geopolitičkoj razini (poveznica: http://geopolitika.news/analize/prvi-razmjestaj-ruskih-zracnih-snaga-iranu-ikada-mijenja-geopoliticku-sliku-svijeta/).
Dogovor Moskve i Teherana najveću je nervozu, očekivano, izazvao u SAD-u koji „će razmotriti pravne aspekte sporazuma“ u smislu eventualnog kršenja sankcija prema Iranu koje se odnose na isporuke vojnih zrakoplova toj zemlji i koje se ne mogu vršiti bez suglasnosti VS (Mark Toner, glasnogovornik State Departmenta).
Sporazum je izazvao reakcije i u Iranu, u čijem se parlamentu postavilo pitanje o legitimnosti tog poteza s obzirom na iranski ustav, koji zapriječava razmještaj stranih vojnih formacija na teritoriju zemlje. Jučer je predsjednik parlamenta Ali Larijani izjavio kako nema narušavanja ustava i zakona po tom pitanju, dok je ruska strana naglasila kako se ovdje ne radi o isporuci oružja Teheranu te ne može biti riječi o kršenju rezolucije 22311 VS UN-a. Rusija nije isporučila, ni prodala, ni iznajmila zrakoplove Iranu (ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov).
Podsjećamo, Rusija je 16. kolovoza, u iransku zrakoplovnu bazu Hamedan razmjestila svoje strateške zrakoplove Tu-22M3 i bombardere Su-34. Na taj se korak odlučila zbog složenog stanja u Siriji, poglavito u Aleppu. Ranije su strateški bombarderi poljetali s teritorija Rusije, uglavnom iz baza na Sjevernom Kavkazu, a što je onemogućavalo djelovanje u realnom vremenu (letovi iz Irana dvostruko skraćuju vrijeme dolaska do Sirije). Osim toga zrakoplovi sada uzimaju manje goriva, a više bombi što povećava njihovu učinkovitost.
Reakcije svjetskih medija i analitičara
Russia Today kaže kako su se ruske vojne snage po prvi put našle na iranskom tlu još od 1946. godine. Analitičari smatraju kako se radi o „provali“ američke politike u Siriji i rastu ruskog utjecaja na Bliskom istoku.
O istom govori i stariji međunarodni dopisnik CNN-a Matthew Chance: „Moskva jača svoju vojnu nazočnost. Ona pokazuje kako se sada njezin utjecaj ne rasprostranjuje samo na Siriju već i na Iran, i kako je ona regionalna sila s kojom se treba dogovarati.“
Dogovor Moskva-Teheran do sada neviđenim smatra i analitičar britanskog Kraljevskog instituta za vojna istraživanja Shashank Joshi (Royal United Services Institute), koji u The Guardianu piše, kako se ruska vojska vratila u Iran prvi put nakon vremena iransko-azaerbajdžanske krize 1946. godine tj. nakon punih 70 godina.
Slično razmišlja i Jonathan Marcus, dopisnik BBC News-a, koji kaže: „Posljednju godinu Rusija je puno puta podizala zrakoplove i helikoptere iz baze u Siriji, ali po prvi put u toj regiji Moskva je razmjestila svoje zrakoplove na teritoriju treće države.“
Politički komentator John Wight u razgovoru za RT kaže, kako su Rusija i Iran pokazali obrazac (primjer) suradnje, kakva očajno nedostaje državama Zapada koje se također bore s terorizmom u Siriji. „Zapadne vlade odbacuju zajedničko djelovanje s Rusijom i Iranom glede riješenja tog sukoba. Oni žele tražiti i pripremati borce „umjerene oporbe“. U 2016. godini u Siriji nije preostalo nikakvih „umjerenih“, osim ruskih zračnih snaga, vojnika sirijske vojske i njihovih saveznika iz Irana i Libanona“, kaže J. Wight u razgovoru za RT.
The New York Times piše: „Izdizanje rusko-iranske suradnje na novu razinu postavlja pitanje o tome, jesu li Sjedinjene Američke Države učinile krupnu stratešku grešku?“ Prema mišljenju uglednog američkog dnevnika, Kongres je, svojedobno odbacivši pokretanje široke vojne operacije na nebu iznad Sirije, Rusiji otvorio prozor za sudjelovanje u tom sukobu.
0 komentara