Povijest: 17. kolovoza 1965. vojska SAD-a ušla je u prvu bitku Vijetnamskog rata

Dana 17. kolovoza 1965. kopnena vojska SAD-a pokrenula je u južnom Vijetnamu vojnu operaciju „Starlight“ („Zvjezdano svjetlo“). Tijekom operacije došlo je do prve veće bitke u Vijetnamskom ratu uz sudjelovanje američkih kopnenih snaga.

2. ožujka 1965. godine SAD je postao izravni sudionik Vijetnamskog građanskog rata. Toga dana, u okviru zračne operacije širokih razmjera „Rolling Thunder“, započelo je redovito bombardiranje Sjevernog Vijetnama. Za SAD je bombardiranje u toj operaciji bilo najduže nakon Drugog svjetskog rata.

Prve američke kopnene snage na vijetnamskom teritoriju pojavile su se već 8. ožujka 1965. Radilo se o dva bataljuna mornaričkog pješaštva namijenjenih za zaštitu strateški važne zračne luke Da Nang u Južnom Vijetnamu. Od tada je angažman SAD-a u Vijetnamskom građanskom ratu postao sveopći i prešao na novu razinu. Prva velika bitka koja je uključivala američke kopnene snage bila je operacija „Starlight“, koja je započela 17. kolovoza 1965. u taktičkoj zoni prvog korpusa.

Tijekom svibnja i lipnja 1965. godine, jedinice mornaričkog pješaštva i vojne snage iz sastava prvog korpusa na tom su području provodile ofenzivne operacije u Južnom Vijetnamu. Otpor gerilskih snaga Narodne fronte za oslobođenje Južnog Vjjetnama (Vietkong) u početku je nosio neujednačen i epizodičan karakter. Međutim, u kolovozu je zapovjedništvo treće divizije mornaričkog pješaštva dobilo informacije od gerilskih dezertera, kako se prva pukovnija Vietkonga sprema napasti američku bazu Chula (regija Quang Ngai). U svezi s tim, američko zapovjedništvo je odlučilo preventivno napasti već poznata neprijateljska područja.

Operacija pod kodnim nazivom „Starlight“ razvijena je u najkraćem mogućem roku, a predviđala je istovremeni morski i helikopterski desant na području sela Vant’jung, južnije od Chule, što bi dovelo do okruženja prve pukovnije.

17. kolovoza 1965. započelo je imenovanje vojski – operacija „Starlight“ stupila je u praktičnu fazu. Sljedećeg dana, desanti na sva 4 bataljuna su uspješno provedeni, ali pri pokušaju guranja protivnika u stranu američke snage su se susrele s ozbiljnim otporom. Glavne bitke događale su se na koti 43 i selu Ankyong.

Osim toga, u zasjedu gerilaca upala je američka kolona za logistiku. Zahvaljujući snažnoj topničkoj i zračnoj potpori mornaričkom pješaštvu, uspjevalo se istjerati protivnika s njegovih položaja. Međutim, plan potpunog okruženja nije uspio – do kraja 18. kolovoza jedinice Vietkonga su odstupile, probivši najnezaštićenije mjesto opkoljavanja.

Prema podacima iz Pentagona, operacija „Starlight“ je trajala do 24. kolovoza, no i sami Amerikanci priznaju kako nakon 18. kolovoza više nije zabilježen nijedan sukob. To posredno potvrđuje i činjenica da su se svi gubitci dogodili upravo na taj dan.

Prema američkim podacima, tijekom provođenja operacije život je izgubilo oko 50 marinaca, a 600 vijetnamskih boraca što je vjerojatno preuveličan podatak. U Pentagonu je, naime, postojala praksa prema kojoj se svaki poginuli Vijetnamac (uključujući ženu i djecu) smatrao ubijenim neprijateljem te se ubrajao u gubitke Vietkonga ili vojske Sjevernog Vijetnama. Međutim, operacija „Starlight“ se smatra velikom pobjedom SAD-a. Prema podacima američkog zapovjedništva, iako prva pukovnija nije bila uništena, nakon pretrpljenih gubitaka na neko je vrijeme izgubila svoju ratnu sposobnost. Operacija je postala nadaleko poznata zahvaljujući činjenici kako se radilo o prvoj velikoj bitci u Vijetnamskom ratu u kojoj su sudjelovale američke kopnene snage.