Počela izgradnja plinovoda „Turski tok“ – prve cijevi položene na dno Crnog mora

Ispred obale ruskog crnomorskog grada Anape, 7. svibnja započelo je polaganje prvih podvodnih cijevi budućeg plinovoda „Turski tok“, zajedničkog rusko-turskog projekta kojim se predviđa dostava ruskog plina na tursko tržište, a u drugoj fazi i na tržište EU.

Ruski plinski div Gazprom radovima je pristupio prije planiranog roka, koji je bio predviđen za drugu polovicu ljeta ove godine. Radove polaganja cijevi izvodi brod „Audacia“ tvrtke Allseas.

Foto: Audacia

Taj brod, dužine 327 metara, uplovio je u Crno more 3. svibnja. Prema informacijama Marinetraffic, brod se sada nalazi nekoliko kilometara od obale, jugo-istočno od grada Anapa u kojem se nalazi kompresijska postaja „Russkaya“, i izvodi radove polaganja podvodnih cijevi. Njegove radove osigurava norveški brod za opskrbu „Normand Poseidon“ (vidi naslovnu foto).

Prema informacijama iz Gazproma, kasnije će brod Audacia biti zamjenjen najvećim svjetskim brodom za polaganje cijevi „Pioneering Spirit“ (trenutačno se nalazi u Nizozemskoj), u vlasništvu iste tvrtke. On će polagati cijevi u dubokovodnim dijelovima Crnog mora, a što predstavlja dužu dionicu sveukupne trase jer se dubina Crnog mora spušta ispod 1000 metara već na 40 kilometara od obale i proteže se gotovo do same Turske.

Prema informacijama čelnika Gazproma Alekseja Millera, projekt se realizira strogo po planu i do kraja 2019. godine turski i europski potrošači dobit će novi smjer za uvoz ruskog plina.

Geopolitika.News podsjeća, kako se kroz podmorje Crnog mora već proteže jedan plinovod između Rusije i Turske. Radi se o „Plavom toku“, izgrađenom 2002. godine, dugom 1213 kilometara, kojim je prošle godine Turskoj isporučeno 13 milijardi m3 ruskog plina.

Dvije cijevi „Turskog toka“ osiguravat će 32 milijarde m3 plina na godišnjoj razini. Kroz prvu cijev 12 milijardi m3 plina ide za tursko tržište, a ostale 4 milijarde, prema informacijama turske vlade, uključuju se u „Južni plinski koridor“ koji iz Azerbajdžana vodi u Grčku i Italiju. U ožujku je Gazprom s talijanskim ENI-jem potpisao sporazum o razumijevanju glede isporuka plina u Europu po južnom koridoru.

Kroz drugu cijev „Turskog toka“ čitavih 16 milijardi m3 plina planira se isporučivati europskim potrošačima. U veljači prošle godine Gazprom, Edison SpA i DEPA SA potpisali su memorandum o uzajamnom razumijevanju glede isporuka prirodnog plina iz Rusije u Grčku i iz Grčke u Italiju. Međutim, time pitanje nije riješeno. Za isporuke tog ruskog plina bit će potrebna izgradnja novog plinovoda po teritoriju Grčke i Italije kojeg će se spojiti na „Turski tok“.

Najveće negativne posljedice izgradnje (makar i samo jednog cijevovoda) „Turskog toka“ snosit će Ukrajina, iako ne onolike kolike snosi izgradnjom „Sjevernog toka“. Gubitak od novog plinovoda procjenjuje se na oko 15 milijardi m3 plina, od ukupno 70 milijardi m3 plina koliko trenutačno prolazi kroz ukrajinski teritorij za tržište EU. Radi se o velikoj brojci, izjavio je ranije šef ukrajinskog „Naftogaz Ukrajina“ Andrej Kovolev. Danas Ukrajina od tranzita ruskog plina zarađuje oko 2 milijarde dolara godišnje, a izgradnjom „Turskog toka“ i „Sjevernog toka-2“ taj će se iznos uvelike smanjiti.

Inače, Gazprom nakon isteka važećeg ugovora o tranzitu plina kroz Ukrajinu i izgradnje dvaju spomenutih novih plinovoda, namjerava sniziti tranzit kroz tu zemlju za 15 milijardi m3 godišnje, koji plin namjerava isporučivati na tržište Balkana.