Geopolitika News

Izraelski državni vrh je pod pritiskom svog ega, ali i ugleda u svijetu koji ionako ubrzano erodira  zbog rata u Gazi, primoran na neki oblik vojnog odgovora Iranu nakon njegovog nedavnog raketnog napada na izraelski teritorij. Naime, to je na sav glas, danima prije iranskog napada obećavao učiniti, i to „svim raspoloživim sredstvima“ – očito želeći ustrašiti Teheran i odvratiti ga od njegove namjere.

Međutim, s druge je strane sputan očitim američkim ne htijenjem eskalacije sukoba u bliskoistočnoj regiji i jasnim davanjem do znanja Washingtona kako SAD neće sudjelovati u bilo kakvom izraelskom napadu na iranski teritorij.  Bidenova administracija itekako dobro percipira ranjivost svojih vojnih postrojbi i efektiva razmještenih u regiji, ali i snagu Irana i činjenicu da ta zemlja više nije toliko izolirana u međunarodnoj zajednici kako je to bilo još donedavno.

Štoviše, Iran je u međuvremenu postao punopravni član dovoljno respektabilnih multilateralnih organizacija poput Šangajske organizacije – SCO, gdje dominiraju Kina i Rusija (ali i Indija i Pakistan), i kluba zemalja BRICS. Osim toga Teheran ubrzano razvija sveobuhvatna partnerstva s Moskvom i Pekingom, uključujući i ona vojna. Time je jasno da je Rusija ponovo, a Kina po prvi put snažno penetrirala u bliskoistočnu regiju što itekako utječe na donedavni omjer snaga i zbog čega SAD više nije usamljeni odlučujući “igrač”.

Kobne greške

Osim toga, Izrael nije uspio stvoriti regionalnu protuiransku koaliciju tj. pridobiti na svoju stranu arapske zemlje koje tradicionalno imaju složene odnose s Iranom. Da će to teško moći dalo se naslutiti još kada su jemenski Hutisti krajem prošle godine u Crvenom moru počeli napadati trgovačke brodove u izraelskom vlasništvu ili s tom zemljom na bilo koji način povezane, kao reakcija na izraelski rat u Gazi, kada se međunarodnoj koaliciji pomorskih snaga pod vodstvom SAD-a nije željela priključiti niti jedna arapska zemlja (s isključenjem Bahreina u kom se nalazi i sjedište američke V. flote) – ni Egipat, iako i sam trpi velike ekonomske štete zbog smanjenja prometa Sueskim kanalom), ni Saudijska Arabija (iako je donedavno i sama ratovala protiv Hutista u Jemenu) koja je čak i zabranila prelete američkih i savezničkih zrakoplova preko svog teritorija za napade na Hutiste.

Dakle, nije teško zaključiti kako je neuspjeh Izraela u formiranju regionalne protuiranske koalicije velikim dijelom uzrokovan brutalnim ratom kojeg vodi u Pojasu Gaze i koji je paralizirao eventualna htijenja i mogućnost i onih arapskih država koje bi se možda na neki način i solidarizirale s Izraelom i(li) barem politički osudile Teheran zbog njegovog napada, što je sada izostalo i što se svelo na diplomatsku sintagmu „izražavanja duboke zabrinutosti“ i želja za sprječavanjem eskalacije.

Također, izraelski napad na zgradu iranskog veleposlanstva u Damasku (koji bi se na kraju vrlo lako mogao pokazati, blago rečeno nepromišljenim, barem po pitanju ne samo političke budućnosti premijera Benjamina Netanyahua) opravdano je mogao predstavljati za Iran Casus belli (povod za rat) s obzirom na međunarodne konvencije, pa i to arapske zemlje itekako uzimaju u obzir kada je riječ o njihovom pogledu na cjelokupnu sliku koja se proteklih mjeseci formirala i koja je utjecala na najnoviji razvoj iransko-izraelskih odnosa.

Meter o opasnoj eskalaciji: SAD u stanju pripravnosti! Što će učiniti Iran nakon izraelskog napada

Izrael ne zna kako bi odgovorio?

Kako god bilo, Izraelske obrambene snage (IDF) odlučile su kako će odgovoriti na napad Irana, ali još ipak ostaje neriješeno pitanje vremena. O tome je jučer izvijestio The Jerusalem Post (JP) pozivajući se na svoje izvore.

“IDF je odlučio kako će uzvratiti Iranu i njegovim saveznicima, ali još nije odlučio o vremenu… Budući da je vrijeme (odgovora, op.ZM.) još uvijek podložno promjenama, i zbog svih potrebnih složenih priprema, trenutna odluka se može promijeniti, ” – navodi JP. Sam razvoj odluke pokazuje ozbiljnost i odlučnost izraelskog vodstva da uzvrati udarac, naglašava medij.

New York Times je izvijestio da se Izrael nakon razgovora Netanyahua s američkim predsjednikom Joeom Bidenom predomislio o osveti Iranu, dok je izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da je iranski napad objava rata.

S druge strane Teheran je jasno dao do znanja kako nema namjeru dalje eskalirati sukob s Izraelom, ponovivši da je povod za njegovu reakciju bio izraelski napad na iranski konzulat u Damasku. Tim je stavom učvrstio svoj politički položaj u regiji (ni jedna arapska zemlja sada nije zainteresirana za rat) i svijetu (s izuzetkom SAD-a i saveznika koji su a priori na strani Izraela iako po tom pitanju dolazi do sve većih kolebanja u Europi, prije svega u odnosu na palestinsko pitanje koje je i srž problema na Bliskom istoku).

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian jasno je dao do znanja  kako se radilo o upozoravajućoj i ograničenoj akciji Irana i potezu fokusiranom na izbjegavanje civilnih žrtava. Njegov je cilj, kazao je, odvraćanje Izraela od budućih napad, pri čemu je i zaprijetio napadima na američke baze u regiji ako Washington pomogne Izraelu u eventualnom napadu na Iran. U tom će slučaju Iran odgovoriti napadom na Izrael „u roku od nekoliko sekundi“, ne dajući mu mogućnost za pripremu obrane od deset dana kako je to bilo sada – navodi se u iranskom MVP.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi jutros je na vojnoj paradi upozorio da bi i “najmanja invazija” Izraela donijela “masivan i oštar” odgovor. Podsjećam da je Raisi jučer telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da su obojica osudila izraelski napad na iranski konzulat u Damasku i zajedno pozvali na prekid izraelskog rata u Gazi i na konačno rješavanje palestinskog pitanja kao ključnog za regionalni mir.

Loptica prebačena na Izrael

Smatram kako neka, za sve igrače „izlazna strategija“ ili „kompromis“ možda postoji u mogućnosti da Izrael eventualno uzvrati ograničenim napadom po proiranskim milicijama u Iraku (u Siriji bi to već bilo puno opasnije zbog ranijeg napada na tamošnje iransko diplomatsko predstavništvo koje je sve ovo i pokrenulo, ali i zbog najave Teherana da će vojno odgovoriti na buduće izraelske napade na njegove objekte i formacije u Siriji) i gdje Teheran onda ne bi morao nužno opet odgovoriti na izraelski napad i time ući u spiralu međusobnih napada koja bi prije ili kasnije završila totalnim ratom dviju posve neprijateljskih država.

Meter: Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosač aviona, a sada Iran udara po Izraelu

U svakom slučaju Iran je „lopticu“ prebacio na Izrael koji se sada našao „na vrućem terenu“. Prije dva dana visoki iranski dužnosnik iz MVP-a izjavio je kako je Izrael napadom u Damasku napravio stratešku grešku, jer bi prije njega ovakav iranski vojni napad na Izrael bilo nemoguće i zamisliti a kamoli izvršiti. Od sada se sve promijenilo.

Zbog svega ovoga, odgovor na pitanje iz naslova ove analize prepuštam svakome od vas, kao i na ono – tko je učinio ključnu grešku koja će imati dalekosežne posljedice na geopolitičku sliku regije ali i puno šire?

Otvaranjem birališta u 7 sati počeli su izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. Biračko pravo ima više od 3 700 000 stanovnika Republike Hrvatske. Gotovo 2300 kandidata natječe se za 151 zastupničko mjesto. Još uvijek traje izborna šutnja, koja završava u 19 sati – kada se zatvara oko 6.500 biračkih mjesta. O tome izvješćuje HRT.

Izbori u inozemstvu počeli su u ponedjeljak u 23 sata po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji. U 11. izbornoj jedinici, koju zapravo čini cijeli svijet, glasuju hrvatski državljani koji u inozemstvu imaju prebivalište i aktivno su se registrirali, a takvih je za aktualne izbore gotovo 223.000, što je za oko 37.000 više u odnosu na izbore iz srpnja 2020. godine.

Najviše aktivno registriranih je u Mostaru (58.000), Beogradu (19.300), Subotici (17.700), Stuttgartu (15. 800), Munchenu (13. 500), te u Beču i Orašju (po 10. 300), gradu na krajnjem sjeveroistoku BiH u kojemu će se prvi put otvoriti biračka mjesta (4) za parlamentarne izbore.
U inozemstvu glasuju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako su dobili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.

O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.

Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.

Preferencijalni glas

Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.
Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.

Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati

Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.

– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.

– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati, dodao je.

Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.

Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.

Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.

DIP-ova poruka poslodavcima – omogućiti svim zaposlenima da stignu na birališta

Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba. Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima. Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.

DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.
Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je Hojski.

Sjedinjene Američke Države pružile su jamstva na zahtjev Visokog suda u Londonu, koja bi konačno mogla otvoriti put za izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Visoki sud presudio je u ožujku da će, bez određenih američkih jamstava, 52-godišnjem Assangeu biti dopušteno uputiti novu žalbu na izručenje SAD-u zbog WikiLeaksovog objavljivanja povjerljivih podataka američke vojske i diplomatskih depeša.

Jamstva, da se na suđenju u SAD-u može osloniti na pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana i da neće biti novih optužbi zbog kojih bi mu mogla biti izrečena smrtna kazna, predana su unutar roka koji je istekao u utorak. Dokument, u koji je Reuters imao uvid, navodi da će se Assange moći osloniti na zaštitu Prvog amandmana i navodi se da se “smrtna kazna neće ni tražiti ni izricati”. “Ova jamstva obvezujuća su za sve sadašnje ili buduće pojedince kojima je delegirana ovlast da odlučuju o tim pitanjima”, navodi se.

“Mračno očekivanje”

Novo sudsko ročište održat će se u Londonu 20. svibnja, ali Assangeovi odvjetnici ranije su već opisali američka jamstva dana u drugim slučajevima kao ona koja nisu “vrijedna ni papira na kojem su napisana”, čime su ponovili slične kritike skupine za ljudska prava Amnesty International.

Assangeova supruga Stella, kojom se oženio u zatvoru u Londonu, rekla je da jamstva nisu ublažila njihovu zabrinutost, opisujući ih kao “besramna zavaravanja”. “Sjedinjene Države izdale su jamstvo koje nije vezano uz Prvi amandman i standardno jamstvo vezano uz smrtnu kaznu”, priopćila je supruga. “Diplomatska nota nimalo ne ublažava krajnju zabrinutost naše obitelji zbog njegove budućnosti – njegovo mračno očekivanje da će ostatak života provesti u izolaciji u američkom zatvoru zbog objavljivanja nagrađivanog novinarstva”, navodi se u priopćenju.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošli tjedan da razmatra zahtjev Australije da odustane od kaznenog progona, što je Assangeov američki odvjetnik ocijenio “ohrabrujućim”. Nije jasno kakav bi utjecaj Biden uopće mogao imati na kazneni slučaj, no Wall Street Journal izvijestio je da su u tijeku rasprave o potencijalnom sporazumu o priznanju krivnje. “Bidenova administracija mora odustati od ovog opasnog kaznenog progona prije nego što bude prekasno”, rekla je Stella Assange.

Australija zatražila zatvaranje slučaja Juliana Assangea

“Vi ne govorite u ime Njemačke i Austrije o Gazi!”

To je bila poruka koju su čelnici dviju europskih zemalja poslali glavnom diplomatu EU-a tijekom žestoke rasprave o ratu Izraela i Hamasa. Tijekom samita čelnika EU-a u ožujku, njemački kancelar Olaf Scholz i njegov austrijski kolega Karl Nehammer suočili su se s Josepom Borrellom oko njegove višemjesečne otvorene kritike Izraela, prema dvojici dužnosnika upućenih u verbalnu razmjenu, piše Politico.

Unatoč sukobu, blok je na istom samitu pozvao na prekid vatre u Gazi u rijetkom pokazivanju jednoglasnosti među 27 šefova vlada Europske unije. Oba dužnosnika, kao i drugi citirani u priči, zatražili su anonimnost kako bi iskreno govorili o privatnom razgovoru europskih vođa.

“Borrell poput Europskog vijeća”

Prijekor čelnika vrha diplomacije bloka vrlo je neobičan s obzirom na to da je Borrellova uloga predstavljati Europsku uniju kada je riječ o pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Jedan od dužnosnika rekao je da je formulacija bila “otvorena” i da se dogodila pred drugim europskim čelnicima. Još je čudnije što Scholz i Borrell potječu iz iste socijalističke obitelji.

Drugi dužnosnik EU-a odbio je komentirati “nagađanja o raspravama iza vrata unutar Europskog vijeća”. Dužnosnik je dodao: “Borrell je uvijek osuđivao napade Hamasa, pozivao na bezuvjetno oslobađanje svih talaca, na humanitarnu pauzu koja vodi do održivog prekida vatre, na humanitarnu pomoć i na rješenje s dvije države, a to je nešto poput zaključaka Europskog vijeća koje su čelnici jednoglasno dogovorili u ožujku.”

Čelnici Europske unije ponovno će se okupiti na još jednom sastanku u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o vanjskoj politici bloka, nekoliko dana nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael u kojem je korišteno 300 projektila i bespilotnih letjelica.

Glavni europski diplomat: ‘Nalazimo se na rubu, regionalni rat možda je nekome u interesu’

Europski pristup krizi u Pojasu Gaze

Dvojica drugih europskih diplomata rekla su za Politico da su se odnosi između Berlina i Borrella pogoršali nakon katastrofalne konferencije za novinare u Moskvi 2021. kada visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku nije reagirao na praktično negiranje ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da je ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni otrovan nervnim agensom.

Njemačka je ovaj tjedan odbacila optužbe na najvišem sudu UN-a iz Nikaragve da podržava genocid u Gazi prodajom oružja Izraelu. Njemačka je jedan od najvećih dobavljača oružja Izraelu, odobrivši u 2023. izvoz naoružanja vrijednog 326,5 milijuna eura. Njemačka također nije ukinula zabranu financiranja Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) nakon što je Izrael optužio agenciju, bez pružanja dokaza, da pomaže borcima Hamasa. Tužbu je u ožujku odbacio visoki dužnosnik EU-a za humanitarnu pomoć Janez Lenarčič budući da izraelski dužnosnici nisu pružili nikakve dokaze.

Austrija je, u usporedbi s Njemačkom, od početka rata zauzela više proizraelski stav u razgovorima o donošenju odluka u Europskoj uniji , na primjer, o sankcijama protiv izraelskih doseljenika. Mjesecima nakon napada u listopadu, 27 čelnika EU-a bilo je podijeljeno oko rata. Austrija i Njemačka, zajedno s Mađarskom i Češkom, bili su neki od više proizraelskih glasova, dok su Španjolska – iz koje potječe Borrell – Irska i Belgija bile kritičnije prema Izraelu u europskoj debati. Sastanak europskih čelnika u ožujku bio je prvi put da se EU složio pozvati na prekid vatre usred sve glasnijih upozorenja humanitarnih organizacija o sve većoj humanitarnoj tragediji i gladi u Gazi.

Borrell: Iran i Hezbollah nisu spremni za rat, EU nema druge ovlasti osim diplomacije i jedinstva

Cijene nafte stabilizirale su se u utorak ispod razine od 90 dolara budući da je među trgovcima prevladalo uvjerenje da sukob na Bliskom istoku neće eskalirati u skorije vrijeme, što je prigušilo zabrinutost za opskrbu, piše Reuters. Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena barela s rokom isporuke u lipnju bila niža za 33 centa nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 89,79 dolara. U gotovo istom iznosu pojeftinio je na američkom tržištu barel s rokom isporuke u svibnju, kliznuvši na 85,09 dolara.

Trgovci pozorno prate stanje na Bliskom istoku, strahujući od eskalacije sukoba koja bi ugrozila opskrbu. Iran je najavio odgovor na izraelski napad na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije, a zatim je prošli vikend ispunio obećanje i na Izrael lansirao stotine dronova i projektila. Izraelska protuzračna obrana presrela je većinu letjelica i projektila, nitko nije poginuo i počinjena je tek ograničena materijalna šteta, prema izraelskim navodima. Teheran je objavio da odgovor smatra završenim, a američki predsjednik Joe Biden poručio je Tel Avivu da neće sudjelovati u eventualnoj izraelskoj odmazdi.

Ulagači su zaključili da sukob vjerojatno neće eskalirati u skorije vrijeme. “Cijene su stabilne budući da rizik za opskrbu slabi i šanse za vojni odgovor Izraela iz dana u dan su sve manje”, objasnio je raspoloženje na tržištu Jorge Leon iz Rystad Energyja, upozorivši ipak da su situacija jako napeta i da je teško predvidjeti iduće poteze. “Da bi se cijena nafte približila ključnoj granici od 100 dolara nužan je veliki poremećaj u proizvodnji, opskrbi ili transportu. Trenutno se čini da se to neće dogoditi”, dodao je Tamas Varga iz PVM-a.

Trgovci istodobno procjenjuju da američka središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa, posebno nakon što je promet u maloprodaji u ožujku porastao snažnije no što se očekivalo. Viši troškovi zaduživanja koče gospodarsku aktivnost i potražnju za energentima. “Balansiranje između tvrdokorne inflacije, neodlučnog Feda i postupnog kretanja prema regionalnom sukobu drži cijene nafte… unutar određenog raspona”, zaključio je Varga.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak pojeftinio 1,20 dolara, na 89,57 dolara.

Putin razgovarao s iranskim čelnikom Raisijem. Evo što su označili kao glavni uzrok problema

Slovački premijer Robert Fico izjavio je u utorak da neće implementirati nova migracijska pravila Europske unije u svojoj zemlji, javljaju agencije, što je znak nastavka napetosti oko tog pitanja unatoč postizanju dogovora nakon višegodišnjih pregovora.

“Nedvosmisleno kažemo da ne možete narediti zemlji da mora primiti, u slučaju Slovačke, do 300 migranata o kojima ne znate ništa ili platiti 20.000 eura za svakoga”, rekao je Fico na konferenciji za novinare. “To nije solidarnost, to je diktat”, izjavio je Fico, dodajući da će njegova stranka Smer-SSD i slovačka vladajuća koalicija glasati protiv sličnih zakona u nacionalnom parlamentu.

Da bi stupio na snagu u cijeloj Europskoj uniji, pakt još moraju potvrditi države članice koje bi potom imale dvije godine za njegovu provedbu. Ranije je i Poljska odbacila pravila za raspodjelu izbjeglica i migranata koji ulaze mimo redovitih graničnih prijelaza između članica EU-a. Mađarska se također usprotivila, a glasnogovornik vlade prošli je tjedan izjavio da Budimpešta smatra da takav sustav “nije izvediv”.

Politički zaokret Slovačke: Pellegrini izabran za novog predsjednika

Najveći njemački proizvođač oružja Rheinmetall planira u Litvi izgraditi novu tvornicu za proizvodnju topničkih granata od 155 milimetara. Ugovorni partner njemačkog ministarstva obrane i vlada baltičke države članice Europske unije i NATO-a potpisali su u utorak memorandum o razumijevanju u nazočnosti litavske premijerke Infride Šimoniyte, ministrice gospodarstva Aušrine Armonaite i ministra obrane Laurynasa Kasčiunasa. Detalji sporazuma nisu otkriveni, izvještava dpa.

Investicija Rheinmetalla biti će najveća u obrambenom sektoru i jedna od najvećih ikada u povijesti Litve, kazala je litavska ministrica gospodarstva. “To će dati zamah našoj industriji, našem gospodarstvu i ojačati sigurnosti regije. Spremni smo nastaviti raditi s tom kompanijom kako bi ova uspješna priča što prije krenula naprijed”, dodala je ministrica.

Today we signed the Memorandum of Understanding with @RheinmetallAG, laying the foundation for artillery ammunition plant in 🇱🇹 and our long-term cooperation. I am very grateful to everyone working on this project since the day one.

It is time for us, democracies, to step up our… pic.twitter.com/qSh0V8gqbj

— Ingrida Šimonytė (@IngridaSimonyte) April 16, 2024

Rheinmetall je sredinom ožujka potvrdio da planira izgraditi tvornicu topničkih granata u Litvi. U toj će baltičkoj državi u budućnosti biti trajno stacionirana oklopna brigada njemačkih oružanih snaga. Njemačka tvrtka širi svoje poslovanje u Europi kako bi nadoknadila sve veću potražnju uzrokovanu izbijanjem rata u Ukrajini. Rheinmetall je samo ove godine započeo izgradnju tvornice u Unterlüßu u Njemačkoj i radove na drugoj fazi tvornice u Várpaloti u Mađarskoj. Također je uspostavio izravno partnerstvo s EU-om, povećavši svoju proizvodnju topničkih granata. Njemačka izgradnjom tvornice u Unterlüßu planira Unterlüßu “osigurati strateški suverenitet u domeni strjeljiva velikog kalibra”, prema medijskoj službi Rheinmetalla.

Litva je baltička država koja graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom na zapadu i Bjelorusijom na jugu i istoku. Granica s Poljskom, smještena između Kalinjingrada i Bjelorusije, poznata je pod nazivom Suwalki koridor. Ovo rijetko naseljeno područje na istočnom krilu NATO-a od strateške je važnosti zato što bi njegovim potencijalnim zauzimanjem od strane neprijateljskih snaga baltičke države ostale odsječene od ostatka Europe. Nedavno je Bjelorusija u blizini tog područja provela vojne vježbe, a bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko tada je govorio o “kopnenom mostu” između njegove zemlje i ruske eksklave.

Vojna analiza Zorana Metera: Zastrašujuće oružje sije paniku na ukrajinskim bojišnicama. Igra ‘va bank’

Njemački vojni div Rheinmetall otvara postrojene za nove tehnologije u Mađarskoj

Električni automobili ključan su dio europskih planova zelene tranzicije, ali cesta pred njima puna je prepreka, piše France 24. Unatoč činjenici da će od 2035. godine u Europskoj uniji biti zabranjena prodaja novih benzinskih i dizelskih automobila, na kontinetu je posljednjih mjeseci zastala prodaja vozila s “nultom emisijom”. Tržišni udio električnih automobila smanjio se s 14,2 posto prošle godine na 12 posto ove godine, što se uglavnom pripisuje njemačkoj odluci da naglo obustavi subvencije za kupnju električnih automobila na najvećem europskom tržištu.

Sigrid de Vries, glavna direktorica Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), izrazila je “zabrinutost”. Manje od 30 posto Europljana kaže da planira kupiti električno vozilo (EV), a više od pola ih odbija platiti više od 35.000 eura za automobil, što je cijena za koju možete dobiti malo koje električno vozilo. “Rok (godina 2035.) je pred vratima, pogotovo kada govorimo o proizvodnim ciklusima”, rekla je de Vries na konferenciji o električnim vozilima u Lillestromu u Norveškoj. “Moramo prijeći s 15 posto (automobila s nultom emisijom) na 100 posto za otprilike 10 godina”, rekla je.

Krajem prošle godine električna vozila premašila su udio od pet posto – što se smatra točkom masovnog prihvaćanja – u 31 zemlji svijeta, prema novinskoj agenciji Bloomberg. Ali među njima samo su dvije trećine od 27 država članica EU-a. Automobili su glavni način prijevoza Europljana i na njih otpada 15 posto europskih emisija ugljikovog dioksida (CO2). Vožnja bez emisija stoga je ključna ako EU želi ispuniti svoje klimatske obveze.

Norveška, koja nije članica EU-a, ali je velik proizvođač nafte i plina, prednjači u usvajanju električnih vozila. Predvođena Teslom, električna vozila činila su 90 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj u prvom kvartalu ove godine zahvaljujući izdašnim poreznim poticajima. Norveški je cilj doseći granicu od 100 posto iduće godine. Proizvođači automobila poput Volkswagena i Volva već su prekinuli prodaju svojih modela s izgaranjem u Norveškoj.

Elona Muska uništava Kina: Tesla otpušta tisuće radnika

Pad prodaje

Drugdje je elektrifikacija uglavnom spora. Ujedinjeno Kraljevstvo odgodilo je za pet godina zabranu prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem, koja se sada očekuje 2035., a mnogi smatraju da taj cilj u Europi nije realno ostvariv.

Nissan, jedan od prvih tradicionalnih proizvođača automobila koji je krenuo s proizvodnjom električnih, tvrdi da ga pad prodaje ne zabrinjava. “Prodaja ide gore dole i uvijek će biti tako”, rekao je za AFP Guillaume Pelletreau, potpredsjednik Nissana za elektrifikaciju i povezane usluge. “U posljednje dvije godine imali smo snažan početak vala elektrifikacije i sada pomalo počinje normalizacije procesa”, rekao je. “Ipak, vidimo jasan uzlazan trend.”

Volkswagen, Stellantis i Renault planiraju predstaviti nove, jeftinije električne modele u nadolazećim mjesecima, ali se također oslanjaju na svoje hibridne modele kako bi povećali prodaju. Jedna od glavnih prepreka koju navode stručnjaci u industriji problemi su sa rasprostranjivanjem potrebne infrastrukture za električna vozila. Više od polovice punionica u Europsoj uniji nalazi se u samo dvije zemlje: Njemačkoj i Nizozemskoj. U Španjolskoj, na primjer, gdje ljudi mijenjaju svoje automobile u prosjeku svakih 14 godina, 65 posto vlasnika parkira ih na ulici, što punjenje čini izazovom, rekla je Isabel Gorgoso iz energetske grupe Cepsa. “Norveška prije 10 godina, to je Španjolska danas”, ustvrdila je.

Ostale prepreke su hrpe propisa EU-a za proizvođače automobila, do devet novih godišnje, i nacionalne politike koje se stalno mijenjaju, što bi se moglo dodatno pogoršati porastom potpore europskim populističkim pokretima koji su općenito skeptični prema klimatskim promjenama.

Xi Jinping odbio Scholzov pritisak da ‘zauzda’ kinesku proizvodnju

Ni Hezbollah ni Iran trenutno nisu spremni za rat, izjavio je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku u utorak za francuski dnevnik Le Monde, prenosi Anadolu.

“Upozoreni smo nekoliko dana prije”, rekao je Josep Borrell o iranskom napadu na Izrael tijekom vikenda. Glavni europski diplomat kazao je da mu je iranski ministar vanjskih poslova nakon napada rekao da su ciljali samo vojne objekte, što je Borrella uvjerilo da je to bio kontrolirani odgovor. “Kada želite prouzročiti štetu, ne šaljete dronove kojima treba šest sati da slete”, istaknuo je Borrell. “Trenutno ni Hezbolah ni Iran nisu spremni za rat.”

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku naglasio je da je politički cilj bloka izbjeći eskalaciju te napomeno da regionalni sukob ne bi bio “ni u čijem interesu, a posebno ne u interesu stanovnika Gaze”, prenosi Anadolu. Borrell je jučer dao sličnu izjavu, kazavši da smatra da nitko ne želi regionalni rat, ali je dodao da je “on možda nekome u interesu”.

Glavni europski diplomat: ‘Nalazimo se na rubu, regionalni rat možda je nekome u interesu’

Uloge EU-a i SAD-a u rješavanju sukoba

Borrell je naglasio da EU nema druge ovlasti osim diplomacije i jedinstva, iako neke zemlje članice, uključujući Njemačku, imaju bolje odnose s Izraelom. “Amerikanci bi mogli upotrijebiti i druga sredstva ako žele, posebno što se tiče njihovog transfera oružja Izraelu. U prošlosti su donosili obvezujuće odluke. Ali danas, pretpostavljam, ne žele koristiti polugu koju imaju”, objasnio je Borrell.

Izrazio je žaljenje zbog “jasne i duboke podjele” među europskim zemljama oko sukoba na Bliskom istoku i primijetio da su neke od njih, poput Francuske, promijenile stav i počele pozivati ​​na trenutni prekid vatre. “Uvijek nastojim zastupati konsenzualni stav: ako je isključivanje vode, struje, hrane opkoljenom stanovništvu protivno međunarodnom pravu u Ukrajini, onda je isto i u Gazi”, naglasio je Borrell. “Ako ne prihvatimo ovaj univerzalistički stav, optuženi smo za dvostruka mjerila.”

Borrell je također rekao da kada je u pitanju Ukrajina, postoji “asimetrija” u odnosu snaga. “Rusija ne mora pobjeđivati, za nju je dovoljno da ne izgubi. Ukrajina, sa svoje strane, mora pobijediti kako bi odbila invaziju”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku.

Iran je u subotu izveo zračni napad na Izrael kao odmazdu za zračni napad na njegov diplomatski kompleks u glavnom gradu Sirije 1. travnja. Navodno je ispalio više od 300 dronova i projektila, a gotovo sve su presreli sustavi protuzračne obrane Izraela i njegovih saveznika – SAD-a, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Meter: Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosač aviona, a sada Iran udara po Izraelu

Sanchez: Irska i Norveška za priznanje Palestine, Portugal suzdržan

Španjolski socijalistički premijer Pedro Sanchez, koji po Europi prikuplja podršku za priznanje neovisnosti Palestine, pridobio je Irsku i Norvešku, ali ne i Portugal nakon što su na vlast ondje došli konzervativci, izvijestila je španjolska javna televizija TVE, prenosi Hina.

“Ono što se dogodilo tijekom ovog vikenda potvrđuje da je nužno ono što zagovaramo mjesecima”, izjavio je Sanchez u ponedjeljak na konferenciji za medije na kojoj je bio s novim portugalskim premijerom Luisom Montenegrom.

Iran je u subotu navečer napao dronovima Izrael kao odgovor na raketiranje iranskog konzulata u Siriji. “Sada se pred nama otvaraju dva puta. Jedan vodi do eskalacije rata, a drugi do prekida vatre na svim stranama”, rekao je Sanchez. “Španjolska od početka ove krize zagovara mirovni proces uz rješenje s dvije države, a time i međusobnim priznanjem Palestine i Izraela”, dodao je.

Španjolska do srpnja namjerava priznati Palestinu: Očekuje ‘stvaranje kritične mase’ unutar EU-a

“Palestincima se ne može pomoći ako im se ne prizna postojanje”

Sanchez je još ranije poručio da Španjolska do srpnja namjerava priznati neovisnu državu Palestinu, a da bi se uskoro unutar EU-a mogla “stvoriti kritična masa” da to učine i druge zemlje. Španjolskoj su se u tome pridružile Irska i Norveška, koje je Sanchez posjetio u petak, ali je novoizabrana vlada Portugala ostala suzdržana.

“Nisam tako daleko od priznanja Palestine, ali smatram da bi rješenje s dvije države trebalo donijeti u multilateralnom okruženju”, rekao je portugalski premijer. Objasnio je da EU treba donijeti zajedničku odluku o tome. Podržao je, međutim, španjolsku inicijativu o prekidu vatre i ulasku humanitarne pomoći u Pojas Gaze koju na kopnenim prijelazima ne dopušta izraelska vojska.

Sanchez je napomenuo da međunarodna zajednica već kasni s provedbom rješenja s dvije države, koje je još ranije predložio UN u granicama iz 1967. godine. “Palestincima se ne može pomoći ako im se ne prizna postojanje”, poručio je i dodao da je priznanje Palestine koja bi živjela u miru uz Izrael “jedini način za miran suživot Izraelaca i Palestinaca”.

Macron naglasio ‘pobjedu Izraela’ pa ga pozvao da Iranu ne odgovori vojno

Predsjednici Rusije i Irana, Vladimir Putin i Ebrahim Raisi, razgovarali su o stanju na Bliskom istoku nakon izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku i vojnog odgovora Teherana, izvijestila je medijska služba Kremlja, a prenosi ruski medij RIA Novosti.

“Detaljno je razgovarano o pogoršanom stanju na Bliskom istoku nakon izraelskog zračnog napada na iransku diplomatsku misiju u Damasku i mjerama osvete Irana”, navodi se u priopćenju.

Šefovi država su naveli kako je glavni uzrok sadašnjih događaja u bliskoistočnoj regiji neriješen palestinsko-izraelski sukob. “U tom smislu, potvrđeni su načelni pristupi Rusije i Irana u korist trenutačnog prekida vatre u Pojasu Gaze, ublažavanja teškog humanitarnog stanja i stvaranja uvjeta za političko i diplomatsko rješenje krize”, stoji u priopćenju Kremlja.

Rusija želi suzdržanost

Putin je izrazio nadu da će obje strane pokazati suzdržanost i da neće dopustiti novi krug sukoba koji prijeti katastrofalnim posljedicama za cijeli Bliski istok.

Osim toga, čelnici dviju zemalja založili su se za daljnji razvoj bilateralne suradnje u različitim područjima, uključujući provedbu obostrano korisnih infrastrukturnih projekata.

Ruski predsjednik također je čestitao svom kolegi i svim muslimanima Irana kraj svetog mjeseca Ramazana i nedavno obilježeni praznik Ramazanski bajram, a u priopćenju se napominje da je razgovor održan na inicijativu Teherana.

Meter: Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosač aviona, a sada Iran udara po Izraelu

Požar je u utorak pogodio staru burzu u Kopenhagenu, jednu od najpoznatijih zgrada danske prijestolnice, zahvativši njezin toranj koji se srušio na krov u prizoru koji podsjeća na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame 2019. godine. Policija je objavila da za sada nema izvješća o ozlijeđenima, prenosi Reuters.

Børsen, također poznat kao Børsbygningen, burza je iz 17. stoljeća u središtu Kopenhagena. Povijesna zgrada nalazi se pokraj palače Christiansborg, sjedišta danskog parlamenta

Na videosnimci s mjesta događaja vidi se kako ljudi odnose velike slike iz zgrade kako bi spasili povijesne artefakte od plamena. “Užasni prizori Burze. Tako tužno. Kultna zgrada koja svima nama puno znači… Naš Notre-Dame“, napisao je ministar obrane Troels Lund Poulsen na X-u.

🇩🇰🔥‼️ Copenhagen’s iconic #Borsen building is burning this morning as an inferno ripped through the old stock exchange, leading to the collapse of its 400-year-old spire. pic.twitter.com/wpx8VOSkxU

— Remix News & Views (@RMXnews) April 16, 2024

Povijesna zgrada, čiji je toranj oblikovan kao isprepleteni repovi četiri zmaja, bila je u fazi renoviranja kad je izbio požar. Skele oko zgrade otežavaju vatrogascima probijanje do požara, a bakreni krov čuva toplinu, priopćili su vatrogasci u Kopenhagenu.

• Construction began in 1619 and completed in 1640

• Tower tip, which is 56 meters high, collapsed

In historic stock exchange building called Borsen in Copenhagen, capital of Denmark, fire breaks out https://t.co/aH6c3q2ru3 pic.twitter.com/Xq1mBD2TNT

— Anadolu English (@anadoluagency) April 16, 2024

Obližnje ministarstvo financija evakuirano je zbog požara, objavila je policija. U zgradi u nizozemskom renesansnom stilu više nije danska burza, već služi kao sjedište Danske gospodarske komore. “Dočekao nas je užasan prizor. Burza gori”, navodi se u objavi gospodarske komore na X-u.

The 17th-century stock exchange building in #Copenhagen 🇩🇰 has burned down. The historical landmark The Borsen Stock Exchange was built in 1625 #Denmark pic.twitter.com/v8Fj5hMEuX

— 𝙰𝚒 𝙽𝚎𝚠𝚜 𝚁𝚎𝚙𝚘𝚛𝚝 (@AiNewsRep) April 16, 2024

Danska gospodarska komora, u čijem je vlasništvu zgrada od 1857., radila je na njezinoj obnovi u stilu danskog kralja Christiana IV., koji je dao izgraditi zgradu u 17. stoljeću. “Četiri stotine godina danske kulturne baštine u plamenu”, napisao je ministar kulture Jakob Engel-Schmidt na X-u.

Još se ne zna što je uzrokovalo požar. Policija u Kopenhagenu pozvala je ljude da izbjegavaju vožnju u užem dijelu grada.

Tvrtka Elona Muska je u problemima i najavljuje otpuštanja. Više od 10% djelatnika diljem svijeta izgubit će posao u Tesli. Tvrtka se bori s padom prodaje i sve intenzivnijim ratom cijena na tržištu električnih automobila, koji pokreću kineski proizvođači. O tome u utorak piše poljski medij Gazeta.

Radi se o tisućama ljudi koji će izgubiti posao u Tesli. Elon Musk najavio je otpuštanja u pismu osoblju te kompanije. “Dok pripremamo tvrtku za njezinu sljedeću fazu rasta, ključno je sagledati svaki aspekt poslovanja kako bismo smanjili troškove i povećali produktivnost. Kao dio toga, poduzeli smo temeljit pregled organizacije i donijeli tešku odluku smanjiti broj zaposlenih za više od 10% na globalnoj razini. Ne postoji ništa što mrzim više, ali to se mora učiniti”, napisao je Musk u e-poruci zaposlenicima koju citira Electrek.

Tesla zaustavlja proizvodnju u Njemačkoj: Prekid opskrbe zbog napada u Crvenom moru

Posljednja otpuštanja bila su prije dvije godine

Elon Musk posljednji put je otpuštao radnike iz Tesle 2022. godine, nakon što je direktorima iste rekao da ima “jako loš predosjećaj” o ekonomiji. Usprkos tome, prema dokumentaciji dostavljenoj američkim regulatornim tijelima, broj zaposlenika Tesle porastao je s oko 100.000 krajem 2021. na preko 140.000 krajem 2023. – podsjeća Reuters koji procjenjuje da su otpuštanja rezultat “ekskluzivnih vijesti” agencije. od 5. travnja. U njima je, između ostalog stajalo da je Tesla “otkazao” dugo obećavani jeftini automobil koji bi koštao 25.000 dolara i za koji su ulagači vjerovali da će potaknuti golemi razvoj tržišta električnih automobila. Musk je najavio da će proizvodnja automobila, poznatog kao Model 2, početi krajem 2025. godine.

Vlasnik Tesle optužio je Reuters za laž, ali tada nije komentirao ova izvješća, ostavljajući prostora za nagađanja.

Inflacija u SAD-u ne popušta. Loše vijesti za Bidena pred izbore

Pad dionica Tesle. Kineska konkurencija je za petama

Tvornica Tesla je zabilježila pad broja prodanih električnih automobila prvi put od 2020. godine, a njezine su dionice ove godine pale za oko 33%, što je lošije od proizvođača automobila poput Toyote i General Motorsa (GM.N), čije su dionice porasle za cca 45 posto. Tesla je između ostalog smanjio proizvodnju u svojim pogonima u kineskom Šangaju i u američkom Austinu.

Dah kineske konkurencije koja proizvodi jeftinije električne automobile na svojim leđima osjeća i tvrtka Elona Muska. Reuters podsjeća da je kineski BYD u četvrtom kvartalu prošle godine nakratko prestigao Teslu kao najveći svjetski proizvođač električnih vozila. Američka tvrtka trenutno se priprema za početak prodaje ove godine u Indiji, trećem najvećem tržištu automobila na svijetu.

Njemački izvoznici moraju se pripremiti za podjele i protekcionizam: ‘Svjetska trgovina mijenja se iz temelja’

Kineski čelnik Xi Jinping rekao je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, koji se nalazi u službenom trodnevnom posjetu Kini, da je porast izvoza čiste tehnologije iz te azijske zemlje pomogao svijetu da se uhvati u koštac s inflacijom. Time je odbio pritisak Europe i SAD-a kojim se želi ograničiti moćnu kinesku industriju. O tome izvješćuje američki Bloomberg.

Xi je izdržao Scholzov pritisak koji je u Peking stigao kako bi sklopio važne trgovinske sporazume i “zauzdao” višak kineske proizvodnje. Kineski predsjednik rekao je da je rast izvoza tehnologije pomogao zemlji da se nosi s rastućom inflacijom, ali i ne samo Kini, već i cijelom svijetu. Stoga se i dalje odupire pritiscima iz Europe i Sjedinjenih Država, koji su nezadovoljni viškom proizvodnje u Kini.

Dodali bismo: Xi je odbio slušati „moralne prodike“, a njegovi odgovori njemačkom kancelaru sugeriraju kako Kina vjerojatno neće biti značajno pogođena Scholzovim naporima da smanji ono što na Zapadu zovu „viškom proizvodnih kapaciteta“ u toj zemlji.

Scholz stigao s timom menadžera njemačkih mega-kompanija

Podsjećamo da je Olaf Scholz upozorio kineske dužnosnike da se ne bave problemom prekapacitiranosti i da trebaju bolje postupati sa stranim tvrtkama. “Konkurencija mora biti poštena” rekao je Scholz razgovarajući sa studentima u Šangaju tijekom svog četverodnevnog putovanja u Kinu. “Želimo jednake uvjete i naravno da naše tvrtke nemaju ograničenja,” dodao je, navodeći damping, prekomjernu proizvodnju i kršenje autorskih prava kao ključne probleme.

Scholz je u Kinu stigao s menadžerima velikih  njemačkih tvrtki uključujući Siemens AG, BMW AG i Mercedes-Benz Group AG. U Pekingu je pokušao prenijeti osjetljivu poruku da Bruxelles, ukoliko Peking ne posluša upozorenja EU-a da prestane s diskriminatorskom poslovnom praksom, neće imati izbora nego ojačati mehanizme zaštite trgovine. Prije desetak dana s istim ciljem Kinu je posjetila i američka ministrica financija Janet Yellen i zatražila ovo isto što i Olaf Scholz.

Dva udarca dviju zemalja G7 unutar par tjedana dogodila su se nakon što je Xi Jinping stavio veliku proizvodnu industriju svoje zemlje u središte napora za poticanje gospodarskog rasta. Odlučnost Pekinga da razvije iste zelene sektore koje europski i američki kreatori politike  povećala je napetosti s ključnim trgovinskim partnerima.

To povećava prijetnju stvaranja novih prepreka trgovini. EU je već pokrenula istragu o kineskim subvencijama za električna vozila i potporu vjetroelektranama, a spremna je pokrenuti i istragu o nabavi medicinske opreme.

Kancelar Olaf Scholz u Kini: sve više problema u odnosima dviju država

Francuska ulaže napore kako bi se izbjegla daljnja eskalacija na Bliskom istoku nakon iranskog subotnjeg zračnog napada  raketama i dronovima na Izrael. U ponedjeljak se ta europska država na najvišim razinama uključila u poziv na deeskalaciju, pozivajući Izrael da odustane od vojnog napada na Iran i da odgovori drugim sredstvima.

“Učinit ćemo sve što možemo da izbjegnemo rasplamsavanje stvari, eskalaciju”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron za BFM TV u intervjuu koji je uglavnom bio posvećen raspravi o Olimpijskim igrama kojima je njegova zemlja domaćin sljedećeg ljeta.

Macron je rekao da je napad Irana na Izrael bio “nerazmjeran odgovor” na bombaški napad na njegov konzulat u glavnom gradu Sirije, u kojem su poginuli visoki časnici iranske Revolucionarne garde. Baražno ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica na Izrael bio je “neviđen, vrlo opasan” čin na nestabilnom Bliskom istoku, rekao je Macron, najavivši kako će razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Macron je zabrinut zbog “rizika od velikog regionalnog sukoba” i stoga traži rješenja koja će omogućiti Izraelu da odgovori drugim sredstvima osim pokretanja vojnih napada unutar iranskog teritorija. Francuski čelnik se nada da će uvjeriti Izrael da ne odgovori eskalacijom, već izolacijom Irana, i da će uspjeti uvjeriti zemlje regije da je Iran prijetnja.

Iranski šef diplomacije: Iran je bio sposoban izvršiti širi napad na Izrael

Naglasio “pobjedu Izraela”

Naglasio je “pobjedu Izraela” rekavši da su Izraelci uspjeli oboriti gotovo sve projektile i dronove. “Samo sedam palo je na njihovo tlo, a jedna je osoba ozlijeđena”, kazao je Macron. Pritom je i pozvao na “jačanje sankcija” protiv Teherana i “jačanje pritiska na nuklearne aktivnosti” kako bi se pronašao put prema miru u regiji. Rekao je kako Francuska pokušava biti posrednička sila i sila ravnoteže između svih zemalja, potvrđujući važnu ulogu SAD-a u obuzdavanju Irana.

Potvrdio je da su francuski zrakoplovi presreli “ono što su trebali” tijekom iranskog napada na Izrael. “Već godinama imamo vojnu bazu u Jordanu za borbu protiv terorizma”, rekao je. “Jordanski zračni prostor povrijeđen je tim ispaljivanjima, naši su zrakoplovi poletjeli i presreli smo ono što smo trebali presresti.”

U nedjelju je francuski ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné rekao da je zatražio od Ministarstva vanjskih poslova da u ponedjeljak pozove iranskog veleposlanika kako bi mu izrazio “poruku čvrstine”.

Meter: Za smirivanje strasti nekad je SAD trebao samo poslati nosač aviona, a sada Iran udara po Izraelu