Ismail Hanija, vođa palestinske islamističke skupine Hamas, rekao je u subotu da se borba protiv Izraela preselila u srce “cionističkog entiteta”, prenosi Reuters.

“Borba se preselila u srce cionističkog entiteta”, kazao je u govoru.

Poručio je prijateljskim arapskim zemljama da im Izrael ne može pružiti zaštitu.

U svom je govoru na Hamasovoj televiziji Al-Aksa rekao i da naoružane palestinske skupine nastoje proširiti borbe iz Gaze na Zapadnu obalu i Jeruzalem.

“Na rubu smo velike pobjede”, naglasio je.

Najmanje stotinu Izraelaca i najmanje 198 Palestinaca poginulo je u subotnjoj ofenzivi palestinskog pokreta Hamas na Izrael koji je to proglasio ratom i odgovorio zračnim napadima i bombardiranjima Gaze.

“Dosta je bilo, ciklus ustanaka i revolucija u borbi za oslobađanje naše zemlje i naših zatvorenika (…) u (izraelskim) zatvorima mora se privesti kraju”, istaknuo je Hanija.

Pentagon: SAD će raditi na tome da Izrael “ima ono što mu je potrebno da se obrani

Beograd ne priznaje Kosovo i ne može Prištini izručiti odgovornog za organiziranje paravojne skupine na sjeveru Kosova, rekao je srbijanski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za Sky News zanijekavši ulogu u nedavnom nasilju, a kosovski premijer za isti medij kaže da je Srbija pokušala izazvati rat, prenosi Hina.

U intervjuu za Sky news, koji u subotu prenose i beogradski i kosovski mediji na srpskom, Vučić je na tvrdnje Prištine da je navodno Beograd isplanirao akciju paravojne skupine u selu Banjska na sjeveru Kosova, rekao da je „uvijek lakše optužiti Beograd“.

“Tko će vjerovati da je zapravo nešto drugačije, skoro nitko”, rekao je Vučić, inzistirajući da i Kosovska policija (KP) koristi oružje proizvedeno u Srbiji, ali da im ga Srbija nije prodala.

Beograd ne može Prištini izručiti bivšeg potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića, koji je priznao organiziranje paravojne skupine, zato što Beograd ne priznaje Kosovo.

Donedavni potpredsjednik Srpske liste (SL), vodeće stranke kosovskih Srba, Milan Radoičić preuzeo je odgovornost za organiziranje paravojne skupine na sjeveru Kosova koja se sukobila s kosovskom policijom (KP) što je završilo smrću jednog policajca i trojice Srba u selu Banjska. Radoičić je nakon sukoba podnio ostavku na dužnost u SL-u i zanijekao bilo kakvo sudjelovanje države Srbije u napadu i sukobu.

Vučić je uvjeren da je lako pronaći oružje i to ne samo na crnom tržištu. Pozivajući se na Radoičićevu izjavu u pretkaznenom postupku koji je protiv njega poslije sukoba na sjeveru Kosova pokrenulo srbijansko pravosuđe, Vučić je naveo njegovu izjavu da je “kupovao nešto u Srbiji, nešto u Hrvatskoj, nešto u BiH“. „Provjerit ćemo to sada“, rekao je Vučić.

Srbijanski predsjednik potvrdno je odgovorio na pitanje je li mu Radoičić blizak saveznik te je podsjetio da je on bio potpredsjednik Srpske liste koju podržava službeni Beograd.

Međutim, Vučić je inzistirao da ne može reći da mu je Radočić bio prijatelj. “On je optužen. Bilo je to veliko, ogromno kazneno djelo “, naglasio je Vučić, komentirajući optužbu Prištine da je Radoičić vođa “terorističke skupine”, dok ga pravosuđe Srbije tereti za više kaznenih dijela u vezi sa sukobima na sjeveru Kosova.

Kurti: Srbija pokušala izazvati rat

Srpski pravosudni organi terete Radoičića da je navodno još od siječnja nabavljao oružje, strjeljivo i eksploziv iz Tuzle, preuzimao ga na teritoriju Beograda, a potom skladištio na Kosovu. Vlasti BiH u međuvremenu su demantirale da je oružje nabavljano u Tuzli.

Intervju Sky Newsu dao je i kosovski premijer Albin Kurti i ponovio optužbe da je Srbija pokušala izazvati rat, ali da u tome nije uspjela.

Kurti je rekao da su Srbi, koji su se u Banjskoj sukobili s Kosovskom policijom, iz skupina Sjeverne Brigade i Civilne zaštite, a njihov predvodnik je Milan Radoičić kojega je nazvao “mali Prigožin”.

U intervjuu je kosovski premijer ponovio da je od Beograda zatražio da Radoičić bude izručen Prištini, te da od međunarodne zajednice zahtijeva sigurnost za Kosovo, a za Srbiju osudu i sankcije.

Nadalje, Kurti je za Vučića rekao da je “ozloglašeni autokrat” i ustvrdio da je „nemoguće“ izvesti napad u Banjskoj, a da o tome Vučić nije imao saznanja, objavio je portal Kossev.

MIlanović poručio Srbiji da je Kosovo realnost, a Komšiću da ne govori u ime države

Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je u subotu da će Sjedinjene Američke Države raditi na tome da Izrael “ima ono što mu je potrebno da se obrani”.

“Tijekom nadolazećih dana Ministarstvo obrane radit će na tome da Izrael ima ono što mu je potrebno da se obrani i zaštiti civile od neselektivnog nasilja i terorizma”, rekao je Austin u izjavi.

Dodao je da pomno prati razvoj događaja i da američka predanost “pravu Izraela da se brani ostaje nepokolebljiva”, prenosi dpa

Austin je izrazio sućut obiteljima poginulih “u ovom gnusnom napadu na civile”.

Više od 160 ubijenih u Pojasu Gaze – palestinski izvor

Više od 160 ljudi ubijeno je u izraelskim zračnim udarima na Pojas Gaze nakon što su borci Hamasa, koji kontrolira Pojas Gaze, izveli niz napada u izraelskim gradovima, navode palestinski mediji i Al Jazeera pozivajući se na zdravstvene izvore.

Medicinski izvori u Pojasu Gaze rekli su Al Jazeeri da je najmanje 160 Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima, a više od 1000 ljudi je ranjeno.

Portal Times of Israel prenosi kako palestinski mediji također navode te brojke, ali ističe da one vjerojatno obuhvaćaju i ubijene te ranjene u sukobima s izraelskim snagama u južnom Izraelu.

Osude, pozivi na prekid vatre, pohvale – reakcije na Hamasovu ofenzivu

UN poziva na trenutačni prekid nasilja u Gazi odakle je u subotu islamistički pokret Hamas počeo najveći napad na Izrael s dosad najmanje 40 mrtvih, a napade su osudili EU, zapadni čelnici. Ukrajina, Rusija i arapski svijet pozivaju na suzdržanost, a Hamasu bliske skupine i države pozdravljaju akciju, izvještava Hina.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Tuerk šokiran je izvješćima o stotinama raketa ispaljenih na Izrael u subotu i navodima o izraelskim civilima koji su postali taoci.

Najmanje 40 Izraelaca ubijeno je, a 740 ranjeno u napadu Hamasa, prema zadnjim podacima koje je objavio izraelski medij N12 News.

“Civili ne smiju nikada biti meta napada”, izjavio je Tuerk i pozvao Izrael da poduzme mjere kako bi izbjegao civilne žrtve u svojim zračnim napadima na Gazu čime odgovara na Hamasov napad.

“Pozivam na trenutačni prekid nasilja i sve strane i ključne zemlje u regiji na deeskalaciju kako bi se izbjeglo dalje krvoproliće”, navodi Tuerk.

Zapad

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće rekao je da SAD “nedvosmisleno osuđuje” napade palestinske islamističke skupine Hamas na izraelske civile i da čvrsto podržava vladu i narod Izraela, izvijestio je u subotu CNN.

CNN je izvijestio da je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan razgovarao sa svojim izraelskim kolegom Tzachijem Hanegbijem i da će ostati u bliskom kontaktu.

Europska unija i brojne europske prijestolnice “oštro su osudile” napade u zoru na Izrael i naglasile da Izrael “ima pravo na obranu.

Rusija je pozvala na “suzdržanost”, a Turska da se izbjegne eskalacija.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen “jasno” je osudila napade koje naziva “terorizmom” i ocijenila da se Izrael ima pravo braniti. “Europska unija izražava solidarnost u ovim teškim trenucima”, poručio je šef europske diplomacije Josep Borrell i naglasio da “terorizam i nasilje ne rješavaju ništa”. Napade je osudio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Rusija poziva “palestinsku i izraelsku stranu na trenutačni prekid vatra, na odricanje od nasilja i na potrebnu suzdržanost”, izjavila je glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je osudio “teroristički napad” na Izrael te je poručio kako “ne smije biti sumnje” da se zemlja ima pravo braniti.

Hamasove napade osudili su čelnici europskih zemalja među kojima je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je rekao da su “napadi na civile šokantni i neprihvatljivi”. “Hrvatska je u ovom teškom trenutku solidarna s Izraelom i njegovim narodom”, poručio je Plenković.

Riječi osude uputili su francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Rishi Sunak, njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock i službeni Rim koji je poručio da Izrael ima pravo braniti se.

Španjolski ministar vanjskih poslova “šokiran” je “slijepim nasiljem” i “krajnje teškim terorističkim napadima”.

Nizozemska “apsolutno osuđuje napad”, rekao je premijer Mark Rutte koji je nazvao izraelskog kolegu Benjamina Netanyahua.

Napade su oštro osudili i Poljska, Češka, Grčka i Albanija

Arapski i muslimanski svijet

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je Izraelce i Palestince na “razumno postupanje” i na “suzdržavanje od impulzivnih akcija što bi samo povećalo napetosti”.

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije pozvalo je u subotu na “trenutačni prekid nasilja između Izraela i Palestinaca”, prenijela je državna novinska agencija. “Pratimo neviđeni razvoj događaja između niza palestinskih frakcija i izraelskih okupacijskih snaga koji je doveo do visoke razine nasilja na brojnim frontama”, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije.

Na maksimalnu suzdržanost poziva i Sultanat Oman, prenosi službena agencija. Oman poziva međunarodnu zajednicu i “da odmah intervenira kako bi prekinula eskalaciju i ponovno uspostavila vladavinu međunarodnog prava”.

Druga zaljevska država Katar označila je Izrael jedinim odgovornim za eskalaciju i pozvala na suzdržanost. Katarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je međunarodnu zajednicu da spriječi Izrael u korištenju ovakvih napada kao izlika za pokretanje nesrazmjernog rata protiv palestinskih civila u Gazi.

Podrška Hamasu

Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija pozdravio je u subotu “hrabru” ofenzivu Hamasa protiv Izraela.

“Podržavamo ovu hrabru operaciju ‘potopa al-Akse’ i sigurni smo da ga front otpora također podržava”, rekao je general elitne vojne formacije Čuvari revolucije Jahja Rahim-Savahi.

Proiranski šijitski pokret Hezbolah iz Libanona koji posjeduje snažno oružano krilo pohvalio je i čestitao Hamasu. “Hezbolah čestita palestinskom narodu i njegovim saveznicima Brigadama Al Kasam i Hamasu na toj junačkoj i pobjedničkoj operaciji velikih razmjera”, navodi se u priopćenju.

Osim toga Hezbolah navodi da “Zapovjedništvo islamskog otpora u Libanonu (…) održava direktni kontakt sa zapovjedništvom palestinskog otpora u zemlji te inozemstvu i stalno procjenjuje događaje i tijek operacija”. “Osovina otpora” je termin kojim se označavaju palestinski, libanonski, sirijski i drugi pokreti koji su bliski Iranu, a protivnici su Izraela. “To je i poruka arapskom i muslimanskom svijetu (…) osobito onima koji teže normalizaciji odnosa s Izraelom”, poručio je Hezbolah.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrain potpisali su s Izraelom Abrahamski sporazum o normalizaciji odnosa uz posredništvo bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a pozvalo je “maksimalnu suzdržanost i trenutačni prekid vatre kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice”,

Maroko i Sudan također su prekinuli neprijateljstvo s Izraelom, a Saudijska Arabija pregovara s Izraelom kako bi počeli proces normalizacije odnosa.

Sameh Šukri, ministar vanjskih poslova Egipta, koji ima diplomatske odnose s Izraelom, razgovarao je sa šefom europske diplomacije Josepom Borrelom o “ozbiljnoj eskalaciji na palestinsko-izraelskoj razini”, kazao je glasnogovornik ministarstva u subotu.

Najmanje 40 mrtvih u Izraelu, deseci Palestinaca ubijeni u Gazi

 

 

Najmanje 40 Izraelaca ubijeno je u subotu u napadima velikih razmjera koje je u zoru počeo palestinski pokret Hamas na hebrejsku državu koja je na to objavila da je zemlja u ratu, a palestinske zdravstvene vlasti javljaju o desecima mrtvih u Gazi, prenosi Hina.

Mediji prenose da su brojni palestinski militanti uspjeli prijeći teško zaštićenu granicu s Izraelom koji je na jutrošnji napad poručio da je zemlja u ratu.

Deseci izraelskih borbenih aviona gađali su vojna postrojenja u Pojasu Gaze, pri čemu su ubijene 22 osobe, navodi ministarstvo zdravstva.

Prema priopćenju službe Magen David Adoma, što je izraelski ekvivalent za Crveni križ, “ranjeni se broje u stotinama”.

Izraelsko ministarstvo zdravlja navodi da je 779 ranjenih prevezeno u izraelske bolnice.

Napad obuhvaća infiltraciju bez presedana neutvrđenog broja naoružanih pripadnika Hamasa u Izrael iz Gaze i jednu od najozbiljnijih eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba u posljednjih nekoliko godina.

Izrael “uhvaćen na spavanju”; zemlja u ratu nakon što je Hamas pokrenuo iznenadni napad iz Gaze

Prvi britanski vojnici, koji će ojačati KFOR u jeku novih napetosti na Kosovu, stigli su u u Prištinu, objavili su NATO i britansko ministarstvo obrane kasno u petak, prenosi dpa.

London je ranije najavio da će, na zahtjev NATO-a, britanskom kontingentu od 400 vojnika biti pridodano još 200 vojnika u sklopu godišnje vježbe na Kosovu.

To je “razborit korak kako bi se osiguralo da KFOR ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN-a za održavanje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu”, napisao je glasnogovornik NATO-a Dylan White na X-u (bivši Twitter).

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je kako će postrojbe biti na raspolaganju pod zapovjedništvom NATO-a za provođenje operacija u skladu s mandatom KFOR-a.

Najnovije napetosti potaknute su napadom naoružane srpske paravojne skupine na kosovske policajce na sjeveru Kosova krajem rujna. Ubijen je jedan kosovski policajac i tri srpska napadača.

Njemačka šalje dodatne vojnike na Kosovo

Njemačka na proljeće sljedeće godine na Kosovo šalje dodatnih 150 vojnika Bundesewehra, priopćilo je ministarstvo obrane u Berlinu u petak, prenosi Hina.

“Njemačka ostaje snažno angažirana na zapadnom Balkanu,i posebice na Kosovu”, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke – SPD) komentirajući odluku o slanju vojnika.

Ministar je objasnio kako odluka o slanju dodatnih vojnika Bundeswehra u sklopu KFOR misije na Kosovu nema veze s aktualnim razvojem događaja, nego je donesena još prije, ali je dodao kako “Njemačka sa svojim partnerima pomno prati razvoj situacije na Kosovu”.

U priopćenju se navodi kako njemačka postrojba zamjenjuje pripadnike austrijske vojske koji napuštaju misiju.

“Ako to bude potrebno mi možemo svoje postrojbe pojačati u svakom trenutku”, poručio je Pistorius.

Trenutno je na Kosovu u sklopu KFOR-a stacioniran 71 njemački vojnik. Mandat Bundestaga dozvoljava angažman i do 400 vojnika.

Dodatni vojnici Bundeswehra će između ostalog imati i nadležnost u slučaju potrebe smirivanja nereda.

Krajem rujna na sjeveru Kosova došlo je do oružanog sukoba kosovske policije i pobunjenih Srba u kojem je poginuo jedan kosovski policajac i tri napadača.

Njemačka je snažno osudila ovaj događaj, a obje strane pozvala na deeskalaciju. Od Beograda je zatraženo da učini sve što je u njegovoj moći da se situacija na sjeveru Kosova smiri.

S. Ramabaja: Federalizacija Srbije je ključ stabilizacije regije!

Palestinska islamistička skupina Hamas ubila je više od 20 ljudi u subotu u iznenadnom i najvećem napadu na Izrael u zadnjih nekoliko godina kojim su naoružani napadači prodirali u izraelske gradove dok je iz Pojasa Gaze ispaljivana kiša projektila na Izrael, izvještava Reuters.

Izrael je poručio da je skupina koju podržava Iran objavila rat Izraelu, a vojska je potvrdila da se bori s militantima u nekoliko izraelskih gradova i vojnih baza blizu Gaze.

“Građani Izraela, mi smo u ratu”, poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u videoporuci iz vojnog stožera u Tel Avivu.

Najmanje 22 Izraelca ubijena su u napadu, a više od 250 ih je ranjeno, prema izraelskoj hitnoj službi koja očekuje da će broj stradalih porasti.

Taoci

Izraelska vojska objavila je da je pokrenula zračne napade na Gazu, pri čemu je poginulo najmanje dvoje ljudi.

Napad obuhvaća infiltraciju bez presedana neutvrđenog broja naoružanih pripadnika Hamasa u Izrael iz Gaze i jednu od najozbiljnijih eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba u posljednjih nekoliko godina.

Izraelska televizija Reshet 13 TV News objavila je da militanti drže Izraelce kao taoce u gradu Ofakimu te da je pet palestinskih militanata ubijeno u gradu Sderotu gdje su zapaljene kuće.

Izraelski mediji izvijestili su o oružanim sukobima između skupina palestinskih boraca i snaga sigurnosti u gradovima na jugu Izraela. Šef izraelske policije rekao je da se na jugu Izraela borbe vode na 21 mjestu, što pokazuje koliko su veliki razmjeri napada.

U Gazi su ljudi požurili kupiti zalihe potrepština očekujući višednevne sukobe. Neki su se uputili u skloništa.

Vojni zapovjednik Hamasa Mohamed Deif najavio je početak operacije u emisiji emitiranoj na Hamasovim medijima, pozivajući Palestince posvuda na borbu. “Ovo je dan najveće bitke za okončanje posljednje okupacije na zemlji”, poručio je, dodavši da je lansirano 5000 raketa.

Posljednji veliki sukob između Izraela i Hamasa bio je desetodnevni rat 2021.

“Molim vas šaljite pomoć”

U telefonskom razgovoru za izraelski N12 iz Nir Oza, kibuca (naselja op.a.) blizu Gaze, jedna je žena rekla je da su militanti upali u njezinu kuću i pokušali otvoriti sklonište u kojem se skrivala.

“Upravo su ponovno ušli, molim vas pošaljite pomoć”, rekla je. “Mnogo je domova oštećeno… Moj muž drži zatvorena vrata… Ispaljuju metke”, dodala je.

Izraelski ministar obrane Gallant rekao je da se “trupe bore protiv neprijatelja na svakoj lokaciji” i odobrio je pozivanje rezervista.

Izraelska vojska objavila je da njezine snage djeluju unutar Gaze, ali nije dala detalje.

Izraelski mediji izvijestili su da su naoružani napadači otvorili vatru na prolaznike u gradu Sderotu, u južnom Izraelu, a snimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju sukobe na gradskim ulicama, kao i naoružane muškarce u džipovima.

“Rečeno nam je da su teroristi unutar kibuca, možemo čuti pucnjavu”, rekla je mlada žena Dvir iz kibuca Beeri za Radio izraelske vojske iz svog skloništa.

Eskalacija se dogodila u vrijeme rastućeg nasilja između Izraela i palestinskih militanata na Zapadnoj Obali, koja je zajedno s Pojasom Gaze dio teritorija na kojima Palestinci već dugo žele uspostaviti državu.

Istovremeno Izrael potresaju političke podjele zbog vladine reforme pravosuđa, a Washington radi na normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.

Libanonska šijitska militantna skupina Hezbolah, koju podupire Iran, objavila je da je operacija “odlučan odgovor na kontinuiranu izraelsku okupaciju i poruka onima koji traže normalizaciju odnosa s Izraelom”.

Navodi o zarobljenim Izraelcima

Mediji Hamasa prikazali su videosnimke za koje kažu da prikazuju tijela izraelskih vojnika prenesena u Gazu te snimke palestinskih naoružanih napadača unutar izraelskih domova, kao i kretanje pripadnika Hamasa u džipovima u izraelskom gradu. Reuters nije mogao verificirati te videozapise.

Palestinski mediji također su izvijestili da je Hamas zarobio više Izraelaca, a Hamasovi mediji objavili su videozapis na kojemu se vidi uništeni izraelski tenk.

Izraelska vojska zna za izvještaje o zarobljenicima, kazao je sigurnosni izvor, ali nije dao druge detalje. Glasnogovornik izraelske vojske odbio je komentirati te navode na brifingu za novinare.

Stanovnici Gaze navode da se oružani sukobi vode duž ograde koja razdvaja Pojas Gaze od Izraela u blizini južnog grada Kan Junisa.

Izraelska služba hitne pomoći rekla je da su timovi poslani u područja u južnom Izraelu u blizini Gaze i da su stanovnici upozoreni da ostanu u svojim domovima.

Palestinska skupina Islamski džihad objavila je da su se njezini borci pridružili Hamasu u napadu. “Mi smo dio ove bitke, naši borci su rame uz rame sa svojom braćom u Kasam brigadama sve dok se ne postigne pobjeda”, objavio je glasnogovornik oružanog krila Islamskog džihada Abu Hamza na Telegramu.

Islamski džihad objavio je i da je zarobio nekoliko izraelskih vojnika.

Napad se dogodio dan nakon što je Izrael obilježio 50. godišnjicu Jomkipurskog rata iz 1973. kada su zemlju iznenada napale Sirija i Egipat.

Izrael uhvaćen na spavanju

Iznenadan Hamasov napad na Izrael kolosalan je propust izraelskih obavještajnih službi, objavio je u subotu BBC-jev stručnjak za sigurnost, Frank Gardner.

Izrael ima jednu od najrasprostranjenijh i najsofisticiranijih obavještajnih mreža na Bliskom istoku, kako domaću tako i vanjsku.

Ima doušnike infiltrirane u militantne skupine ne samo na palestinskim teritorijima već i u Libanonu, Siriji i drugdje.

U prošlosti su bili u mogućnosti ubiti vođe militanata preciznim napadima bespilotnim letjelicama ili čak mobilnim telefonima s eksplozivom.

Međutim, ovim Hamasovim napadom na kraju židovskog praznika čini se da je Izrael uhvaćen na spavanju. Da će Izrael uzvratiti velikom silom nema nikakve sumnje, no Izraelci će se sada pitati zašto njihovi špijuni nisu znali da se ovo sprema i upozorili zemlju na to, zaključuje BBC.

Masovni raketni napad na Izrael; Netanyahu poručio građanima: “Mi smo u ratu i mi ćemo pobijediti”

Proiranski šijitski pokret Hezbollah iz Libanona koji posjeduje snažno oružano krilo, u subotu je čestitao islamističkom pokretu Hamas na “herojskoj operaciji velikih razmjera” pošto je u zoru počeo vojnu ofenzivu protiv Izraela, izvještava Hina.

Hamas je u subotu počeo operaciju “Potop Al-Aksa” protiv Izralea lansirajući više od 5.000 raketa iz Pojasa Gaze.

“Hezbollah čestita palestinskom narodu i njegovim saveznicima Brigadama al Kasam i Hamasu na toj junačkoj operaciji velikih razmjera”, navodi se u priopćenju.

Hezbollah je Izraelu superneprijatelj, a održava dobre odnose s Hamasom koji kontrolira Pojas Gaze od 2007.

Hezbollah je u priopćenju naveo da “Zapovjedništvo islamskog otpora u Libanonu (…) odražva direktni kontakt sa zapovjedništvom palestinskog otpora u zemlji te inozemstvu i stalno procjenjuje događaje i tijek operacija”.

“Osovina otpora” je termin kojim se označavaju palestinski, libanonski, sirijski i drugi pokreti koji su bliski Iranu, a protivnici su Izraela.

Izraelski minista obrane Yoav Gallant optužio je Hamas da je počeo “rat protiv Države Izrael”, a izraelska vojska objavila je da je poslala “desetke” borbenih aviona koji će ciljati mete pokreta Hamas u Pojasu Gaze.

Hezbollah tvrdi da je operacija “odlučan odgovor na kontinuirane zločine izraelske okupacije i na stalne napade na sveta mjesta”.

“To je i poruka “arapskom i muslimanskom svijetu (…) osobito onima koji teže normalizaciji odnosa s Izraelom”, poručio je Hezbollah.

Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrain potpisali su s Izraelom Abrahamski sporazum o normalizaciji odnosa uz posredništvo bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Maroko i Sudan također su prekinuli neprijateljstvo s Izraelom, a Saudijska Arabija pregovara s Izraelom kako bi počeli proces normalizacije odnosa.

Abas: Palestinski narod ima pravo braniti se

Palestinski predsjednik Mahmud Abas rekao je u subotu da se palestinski narod ima pravo braniti protiv “terora doseljenika i okupacijskih snaga”, prenijela je novinska agencija WAFA.

Abas je razgovarao na hitnom sastanku u Ramali s brojnim najvišim dužnosnicima palestinskih vlasti.

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija u subotu je čestitao palestinskim borcima na pokretanju najvećeg napada na Izrael u posljednjih nekoliko godina, izvijestila je poluslužbena novinska stranica ISNA.

“Čestitamo palestinskim borcima”, citirao je Rahim Safavi. “Stajat ćemo uz palestinske borce do oslobođenja Palestine i Jeruzalema”.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan u subotu je pozvao Izraelce i Palestince da se suzdrže od neprijateljskih aktivnosti koje bi mogle pogoršati situaciju.

“Pozivamo sve strane na suzdržanost”, rekao je Erdogan na kongresu svoje vladajuće AK stranke u Ankari. “Moraju se suzdržati od agresivnih akcija”, rekao je.

Masovni raketni napad na Izrael; Netanyahu poručio građanima: “Mi smo u ratu i mi ćemo pobijediti”

 

Mandatar za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić ponovno će pregovorati s prosrpskom i proruskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore” nakon što je u svom Pokretu Europa sad (PES) izgubio podršku za formiranje proeuropske vlade, prenose u subotu podgorički mediji.

Tu odluku, prema pisanju Vijesti, donio je u subotu zastupnički klub PES-a nakon što je njihov koalicijski partner Demokratska Crna Gora odbacila mogućnost da presudni glas podrške vladi dođe od čelnika Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke.

Zenka je u parlament ušao kao koalicijski partner Demokratske stranke socijalista Mila Đukanovića i PES ne želi da “presudna podrška dođe sa liste onih koji su 30 godina pljačkali Crnu Goru”.

Spajić bi, prema neslužbenim saznanjima crnogorskih medija, trebao početi pregovore i s građanskim pokretom URA aktualnog premijera Dritana Abazovića iako je mandatar mogućnost suradnje s Abazovićem isključio u prvom govoru nakon što je pobjedio na izborima.

Prema informacijama Vijesti, novi krug pregovora trabao bi početi idućih dana.

“Jasno je da je Demokratska Crna Gora izašla iz priče o vladi koju bi podržao 41 zastupnik. Svjesni smo da imamo najveći koalicijski kapacitet i zato moramo utvrditi tko sve hoće s nama u vlast”, rekao je visoki dužnosnik PES-a.

Mediji prenose kako Spajić vjeruje da protivljenje međunarodnih partnera ulasku prosrpske desnice u crnogorsku vlast neće biti problem ako politički savez okupljen oko četničkog vojvode Andrije Mandića pokaže da želi raditi u interesu građana i da ih ne zanimaju “ekstremne” politike.

Također, napominje se i da su u PES-u svjesni da bi u slučaju aranžmana s koalicijom Za budućnost Crne Gore propao sklopljeni dogovor s Bošnjačkom strankom (BS), koja se oštro protivi suradnji s prosrpskom desnicom.

Spajić je nakon izbora 11. lipnja pregovarao s čelnicima prosrpske desnice, ali dogovor nije postignut jer je ta koalicija odbila njegovu ponudu koja je, između ostalog, uključivala mjesta potpredsjednika vlade, ministra prosvjete, turizma, sporta i mladih i mjesto potpredsjednika parlamenta.

S druge strane, Spajić do sada nije razgovarao s Abazivićevom strankom jer je PES optužio aktualnog premijera da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i uhićenog južnokorejskog “kralja kriptovaluta”, Do Kwona, podsjećaju Vijesti.

Spajić izgubio unutastranačku podršku odmah nakon što je isključio srpsku desnicu iz vlade. Iako je prije mjesec objavio da ima većinu za izbor vlade, odnosno da ga podržavaju 44 od ukupno 81 zastupnika u parlamentu, podršku je počeo gubiti odmah nakon što je objavio da planira formirati vladu bez ekstremne prosrpske desnice.

Spajić je mandat za sastav vlade dobio 10. kolovoza, a zakonski rok da završi taj posao istječe mu 8. studenoga. Ako se vlada ne formira, novi parlamentarani izbori trebali bi se održati najkasnije 18. veljače sljedeće godine.

A. Mirić: Pokušaji revizije Miloševićevog poraza 90-ih. Crna Gora se pretvara u Republiku Srpsku na Jadranu

Palestinski militanti u Pojasu Gaze neočekivano su rano u subotu ispalili desetke raketa na ciljeve u Izraelu, priopćila je vojska, prenosi Reuters.

Vojska je pozvala stanovnike južnih i središnjih dijelova zemlje da ostanu u zaštićenim područjima. Izrael trenutno obilježava židovski blagdan Simhat Tora (Radost Tore). Vojska je također objavila da se “određeni broj terorista infiltrirao na izraelski teritorij iz Pojasa Gaze”, ne dajući dodatne informacije.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je građanima da je Izrael u ratu, a ministar obrane Yoav Gallant upozorio je militantnu palestinsku organizaciju Hamas da je počinila “tešku pogrešku” pokretanjem masovnih napada na Izrael iz Pojasa Gaze u subotu, izvještava Reuters.

“Građani Izraela, mi smo u ratu”, rekao je izraelski čelnik u videoporuci iz vojnog stožera u Tel Avivu. “Mi smo u ratu i mi ćemo pobijediti”, istaknuo je on i zaprijetio da će neprijatelj platiti cijenu kakvu nikada nije vidio.

Oglasio se i ministar obrane. “Hamas je jutros počinio tešku pogrešku i započeo rat protiv Države Izrael.” Izraelski vojnici bore se “na svim mjestima gdje su izvršeni upadi”, rekao je Gallant. Pozvao je građane da slijede upute vlasti i poručio: “Izrael će dobiti ovaj rat”.

Izrael je pokrenuo mobiliziaciju pričuvnika.

Stižu osude napada i reakcije iz svijeta

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel oštro je kritizirao subotnje napade na Izrael iz Pojasa Gaze. “Snažno osuđujem neselektivne napade koji su jutros pokrenuti protiv Izraela i njegovog naroda, izloživši nedužne građane teroru i nasilju”, napisao je Michel na X-u, bivšem Twitteru. “Moje su misli sa svim žrtvama”, napisao je i dodao da se Europska unija “solidarizira s izraelskim narodom u ovom užasnom trenutku”.

Napad su snažno osudile Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

UK “nedvosmisleno osuđuje” iznenadni napad palestinske islamističke skupine Hamas na Izrael u subotu, rekao je ministar vanjskih poslova James Cleverly. “Ujedinjeno Kraljevstvo nedvosmisleno osuđuje užasne napade Hamasa na izraelske civile. UK će uvijek podržavati pravo Izraela da se brani”, rekao je Cleverly u objavi na društvenim mrežama.

Ministarstvo vanjskih poslova u Parizu priopćilo je u subotu da Francuska osuđuje “terorističke napade koji su u tijeku protiv Izraela i njegovog stanovništva” te da Francuska izražava punu solidarnost s Izraelom.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da oštro osuđuje iznenadni napad Hamasa na i istaknula da nasilje nad nedužnim ljudima mora odmah prestati. “Snažno osuđujem terorističke napade protiv Izraela iz Gaze. Nasilje i rakete protiv nedužnih civila moraju odmah prestati. U potpunosti smo solidarni s Izraelom i njegovim pravom prema međunarodnom pravu da se brani od terorizma”, napisala je Baerbock na X-u.

Osuda napada stigla je i iz Ukrajine. Ministarstvo vanjskih poslova u Kijevu objavilo je na X-u da “Ukrajina oštro osuđuje terorističke napade na Izrael, uključujući raketne napade na civilno stanovništvo u Jeruzalemu i Tel Avivu”. “Izražavamo podršku Izraelu u njegovom pravu da brani sebe i svoj narod.”

Rusija je u kontaktu s Izraelom, Palestincima i arapskim zemljama u vezi s eskalacijom izraelsko-palestinskog sukoba, izvijestila je novinska agencija Interfax pozivajući se na zamjenika ministra vanjskih poslova Mihaila Bogdanova. “Razumije se da uvijek pozivamo na suzdržanost”, dodao je.

Egipat je upozorio na “teške posljedice” eskalacije napetosti između Izraela i Palestinaca u priopćenju ministarstva vanjskih poslova koje je u subotu prenijela državna novinska agencija. U njemu se poziva na “maksimalnu suzdržanost i izbjegavanje izlaganja civila daljnjoj opasnosti”.

Najmanje 22 Izraelca ubijena u napadu

Izraelske hitne službe priopćile su da su najmanje 22 Izraelca ubijena u iznenadnom palestinskom napadu bez presedana u subotu, a stotine ljudi su ozlijeđene, javlja BBC.

Izraelsko ministarstvo zdravstva kaže da je najmanje 545 ljudi ozlijeđeno u palestinskim napadima, prema novinskoj agenciji Reuters.

Islamistički pokret Hamas izveo je u subotu najveći napad na Izrael u posljednjih nekoliko godina otvorivši žestoku raketnu paljbu iz Pojasa Gaze, dok su naoružani napadači prešli granicu.

“Određeni broj terorista infiltrirao se na izraelski teritorij iz Pojasa Gaze”, rekla je vojska u priopćenju, dodajući da je stanovnicima područja oko Pojasa Gaze rečeno da ostanu u svojim domovima.

Izraelski mediji izvijestili su da su naoružani napadači otvorili vatru na prolaznike u gradu Sderotu, u južnom Izraelu, a snimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju sukobe na gradskim ulicama, kao i naoružane muškarce u džipovima.

Ovaj incident je najozbiljniji otkad su Izrael i Hamas vodili desetodnevni rat 2021. godine.

Vojni zapovjednik Hamasa Mohamad Deif objavio je početak “vojna operacije” protiv Izraela, pozivajući Palestince posvuda na borbu.

“Ovo je dan najveće bitke za okončanje posljednje okupacije na zemlji”, rekao je i dodao da je ispaljeno 5000 raketa.

 

Hrvatska će za šest – sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije, rečeno je u petak u Agenciji za ugljikovodike, tijekom predstavljanja rezultata natječaja za istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju, izvještava Hina.

Nadmetanje je održano od 28. prosinca 2022. do 1. lipnja 2023. za šest istražnih prostora geotermalnih voda: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac – 1. Riječ je o geografskom području dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Na natječaj je pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na temelju provedenog natječaja izdalo je dozvole za istraživanje geotermalnih voda na istražnim prostorima „”Leščan” i “Međimurje 5” Ini, “Pčelić“ i “Sječe“ IGeoPenu (koji se oslanja na društvo iz UK-a), te “Kotoriba“ tvrtci Viola Energy Generation (ponuditelji se oslanja na društvo iz Turske). Za istražni prostor “Ferdinandovac“ nije zaprimljena ni jedna ponuda.

Ukupni radovi uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Očekuje se da će ukupna vrijednost investicija doseći će 400 milijuna eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je aktiviranje geotermalnih potencijala od iznimne važnosti jer će se više električne energije proizvoditi u Hrvatskoj. Aktiviranje geotermalnih potencijala po važnosti je usporedio s izgradnjom LNG terminala.

“I ulaganje u LNG i aktiviranje geotermalnih potencijala su zapravo ulaganje u nacionalnu sigurnost, jer bez energije, hrane i vode nema rasta, razvoja ni opstojnosti. Imat ćemo novih 600 tisuća megavata zelene električne energije, a to je put prema obnovljivim izvorima energije i opskrbljivat ćemo preko 200 tisuća kućanstava”, rekao je Filipović.

Dodao je da je aktiviranje 400 milijuna eura investicija dodatni impuls u hrvatsko gospodarstvo.

“Vrlo smo zadovoljni rezultatima natječaja, jer kompanije koje su pobjednici natječaja imaju tehnološko znanje i dovoljno financijskih sredstava da projekt izvedu do kraja, što nam na neki način garantira uspjeh za proizvodnju električne energije”, rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Naglasio je da samo istraživanje traje pet godina, a nakon toga, po ugovoru, slijedi 25 godina proizvodnje. Očekuje se da će pobjednici natječaja u prvoj godini prvo provesti seizmičke radove, a u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima.

“Već nakon prve bušotine i ispitivanja prvih bušotina imat će ideju o potencijalu ležišta, što je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može izgraditi”, rekao je Krpan, dodavši da će Hrvatska kroz šest, sedam godina postati značajan proizvođač geotermalne energije.

Upitan za probleme u NE Krško, ministar Filipović je kazao da je preventivno zaustavljen rad te nuklearne elektrane. Istaknuo je da se čuo s upravom Krškog, naglasivši da je važno da nema nikakve opasnosti za ljude i okoliš. Dodao je da uprava čini sve da bi se otklonio problem, a elektrana što prije ponovo počela s radom.

Nuklearna elektrana Krško bit će preventivno zaustavljena, s obzirom da je otkriveno povećano ispuštanje primarnog sustava unutar zaštitne zgrade te treba točno odrediti izvor ispuštanja i daljnje korake za njegovu sanaciju, izvijestili su u četvrtak poslijepodne iz NE Krško.

“Nuklearna elektrana Krško (NEK), koja je u neprekidnom pogonu od završetka remonta 2022. godine, bit će preventivno zaustavljena. Operativna ekipa otkrila je povećano ispuštanje primarnog sustava unutar zaštitne zgrade”, navodi se u priopćenju.

Iz NEK-a ističu da ispuštane nema utjecaja na zaposlenike, stanovništvo i okoliš te je ispod vrijednosti postavljene kao granična tehničkim specifikacijama.

Hrvatska uvozi 53 posto potrošene energije godišnje

Čelnici Europske unije suglasili su se u petak da trebaju ojačati konkurentnost europskog gospodarstva, biti predvodnici u razvoju novih zelenih i digitalnih tehnologija i smanjiti ovisnost o trećim zemljama, u prvom redu Kine.

U završnoj deklaraciji neformalnog samita u Granadi, čelnici su istaknuli da su pandemija covida i ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. testirali otpornost Unije i da EU mora ojačati svoju konkurentnost, izvještava Hina.

Suglasili su se da EU mora ojačati svoje zajedničko tržište, smanjiti vanjsku ovisnost u digitalnim i zelenim tehnologijama, sirovinama i kritičnim lijekovima i povećati ulaganja u istraživanja i vještine.

“Ojačat ćemo našu poziciju industrijske, tehnološke i trgovinske sile, s posebnim fokusom na područja s visokom dodanom vrijednošću u kojima već imamo komparativnu prednost ili možemo postati predvodnik”, navodi se u deklaraciji.

Deklaracija iz Granade trebala bi usmjeravati rasprave u mjesecima koji dolaze o prijedlogu Europske komisije koji bi mogao dovesti do strožih kontrola izvoza i prijenosa tehnologija, osobito onih koje mogu biti upotrijebljene u vojne svrhe.

Komisija planira u suradnji s 27 država članica do kraja godine pripremiti ocjenu postoje li rizici po europsku gospodarsku sigurnost u vezi s naprednim poluvodičima, umjetnom inteligencijom, kvantnom tehnologijom i biotehnologijom.

To je dio Strategije za poboljšanje europske gospodarske sigurnosti koju je Komisija predstavila u lipnju, a koja poziva na jačanje europskog unutarnjeg tržišta, poticanje istraživanja, sklapanje savezništava s pouzdanim partnerima i korištenje postojećih zaštitnih alata na području trgovine te razmatranje novih.

Jedan od tih alata je istraga koja bi trebala utvrditi imaju li električna vozila iz Kine nepoštenu korist od državnih subvencija. Europski izvor rekao je da će nakon toga vjerojatno uslijediti druge istrage o kineskom izvozu, na primjer o vjetroturbinama.

Dio debate usredotočit će se na stupanj u kojem su države članice spremne uskladiti svoje politike na području nacionalne sigurnosti i prebaciti neke ovlasti Bruxellesu.

Drugi aspekt je mjera u kojoj bi europska tržišta trebala ostati otvorena za strana poduzeća. Zemlje poput Švedske i Nizozemske žele otvorenija tržišta, a druge poput Francuske više su fokusirane na zaštitu domaćih proizvođača.

Eurozastupnici izglasali novi instrument borbe protiv ekonomskih pritisaka na Europsku uniju

Sama činjenica da se među državama Europske unije raspravlja o ukidanju jednoglasnosti pri donošenju dijela njezinih odluka je „uznemirujuća”, rekao je u petak predsjednik Zoran Milanović u Portu gdje sudjeluje na susretu europskih predsjednika, prenosi Hina.

Milanović u sjevernom portugalskom gradu sudjeluje na sastanku formata Arraiolos koji dvadeset godina okuplja europske predsjednike bez izvršnih ovlasti, ovaj put njih trinaest.

Predsjednik je iz razgovora predsjednika, na kojem se nije “zaključilo ništa”, izdvojio pitanje ukidanja jednoglasnosti u Europskoj uniji, temi o kojoj se proteklih godina razgovara unutar saveza.

Milanović je rekao kako bi onaj koji u ime Hrvatske prihvati taj prijedlog, koji dolazi „naravno iz Njemačke i Francuske”, „počinio čin veleizdaje”.

Naglasio je da o tome razmišlja dosta država, kako je sama ta činjenica „uznemirujuća” te da “većina ne može manjini” nametati odluke.

Vijeće Europske unije i Europsko vijeće odlučuju isključivo jednoglasno o nizu “osjetljivih” pitanja, poput vanjske i sigurnosne politike, financija, dijela odredaba u pravosuđu i unutarnjim poslovima, članstva u EU-u i drugih.

Pitanje mehanizama donošenja odluka na području vitalnih nacionalnih interesa su „intimni prostor”, a ako se jednoglasnost ukine EU će postati „naddržava”, upozorio je Milanović.

„Onaj tko to želi, a koji nije ništa naučio iz iskustva Austro-Ugarske, Austrije prije toga, Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i ove zadnje Jugoslavije, nek’ se onda ubije”.

Predsjednik je istaknuo da EU ne može postati federacija jer je riječ o zajednici nacija „koje su davno nastale”, čije su „uloge davno podijeljene” i koje „idu zajedno, ali i svaka nekim svojim putem”.

EU danas ide na “pogon najvećih i najjačih država, a Hrvatska je ušla u taj savez “ne iz nekih dubokih ideoloških uvjerenja”, nego “u želji da iskoristi neke pogodnosti, potpuno legitimno”, rekao je.

“A oni su nas unutra primili na relativno jeftin i legitiman način, da iskoriste naše tržište i neke naše prednosti, to je tako i ništa drugo”, zaključio je hrvatski predsjednik.

Format Arraiolos 2003. pokrenuo je portugalski socijalistički predsjednik Jorge Sampaio u istoimenom gradiću u južnoj portugalskoj pokrajini Alentejo. Na dvadesetu godišnjicu skup se vratio u Portugal, u Porto.

U taj grad stiglo je 13 predsjednika država članica Europske unije: iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Finske, Mađarske, Irske, Poljske, Bugarske, Estonije, Grčke, Latvije i Malte, uz domaćina.

Rusija je u petak navijestila da se brzo kreće prema opozivu svoje ratifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) nakon što je predsjednik Vladimir Putin istaknuo mogućnost nastavka nuklearnih testova, javlja Reuters.

Putin je u četvrtak izjavio da rusku nuklearnu doktrinu – koja postavlja uvjete pod kojima bi on pritisnuo nuklearno dugme – nije potrebno ažurirati, ali da još nije spreman reći treba li Moskva nastaviti nuklearne testove.

Putin je poručio da bi Rusija mogla razmotriti opoziv ratifikacije CTBT-a jer su ga Sjedinjene Države potpisale, ali ga nisu ratificirale. Glavni ruski zakonodavac, Vjačeslav Volodin, tada je rekao da će donji dom parlamenta Državne dume brzo razmotriti postoji li potreba za opozivom ruske ratifikacije ugovora.

Komentari Putina i Volodina sugeriraju da Rusija ozbiljno razmišlja o opozivu ratifikacije sporazuma, koji zabranjuje nuklearne eksplozije svima i posvuda.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi poanta bila postići “zajednički nazivnik” između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. “Ovo ne predstavlja izjavu o namjeri provođenja nuklearnih testova”, rekao je novinarima.

Međutim, Putin je nagovijestio tu mogućnost u svojim komentarima u četvrtak. “U pravilu, kažu stručnjaci, s novim oružjem – morate biti sigurni da će posebna bojeva glava raditi bez kvarova”, rekao je Putin.

Obnavljanje nuklearnih testova od strane Rusije, Sjedinjenih Država ili Kine moglo bi značiti početak nove utrke u nuklearnom naoružanju između velikih sila koje su zaustavile nuklearne testove u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Za neke znanstvenike i aktiviste, mnoštva testiranja nuklearnih bombi tijekom Hladnog rata ukazala su na ludost nuklearnog napada koji bi u konačnici mogao uništiti čovječanstvo i kontaminirati planet stotinama tisuća godina.

No rat u Ukrajini podigao je napetosti između Moskve i Washingtona na najvišu razinu od Kubanske raketne krize 1962. baš u trenutku kada Kina nastoji ojačati svoj nuklearni arsenal kako bi bila u skladu sa svojim statusom supersile u nastajanju.

Rusija trenutno ima oko 5.889 nuklearnih bojevih glava, u usporedbi s 5.244 u Sjedinjenim Državama, prema Federaciji američkih znanstvenika. Kina ima 410 bojevih glava, Francuska 290, a Ujedinjeno Kraljevstvo 225.

Nuklearno testiranje

Između 1945. i Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova iz 1996., navode Ujedinjeni narodi, izvršeno je više od 2000 nuklearnih testova- 1032 od strane Sjedinjenih Država i 715 od strane Sovjetskog Saveza.

Sovjetski Savez posljednji je put testirao 1990., a Sjedinjene Države 1992. No pojavili su se znakovi da bi se testiranja mogla nastaviti.

Godine 2020. Washington Post izvijestio je da je tadašnja Trumpova administracija raspravljala hoće li provesti nuklearni test.

Putin je u četvrtak rekao da je Rusija uspješno testirala krstareću raketu na nuklearni pogon i sposobnu za nošenje nuklearnog oružja- Burevestnik – čije je sposobnosti nazvao neusporedivim.

Kina gradi stotine silosa za interkontinentalne balističke rakete, prema Godišnjoj procjeni prijetnje za 2023. koju je provela američka obavještajna zajednica.

CNN je ovog mjeseca izvijestio da satelitske slike pokazuju sve veću aktivnost na poligonima za nuklearna ispitivanja u Rusiji, Kini i SAD-u.

Washington tvrdi da Kina preorijentira svoje nuklearno stajalište za strateško suparništvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i da nije zainteresirana ni za kakve sporazume o kontroli naoružanja koji ograničavaju nuklearnu dominaciju SAD-a ili Rusije.

“Kina i Rusija nastoje osigurati stratešku stabilnost sa Sjedinjenim Državama kroz rast i razvoj niza oružanih sposobnosti, uključujući netradicionalno oružje namijenjeno uništavanju ili izbjegavanju američke proturaketne obrane”, navodi se u američkoj procjeni prijetnje.

“Slijedom toga, ove nove tehnologije vjerojatno će dovesti u pitanje način na koji države razmišljaju o kontroli naoružanja i očekujemo da će biti teško postići dogovor o novim definicijama oružja ili mjerama verifikacije, posebno na multilateralnoj razini.”

Putin: Rusija uspješno testirala nuklearno oružje nove generacije

 

Ukrajina uvijek navodi da od 1999. podržava teritorijalnu cjelovitost Srbije i ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, ali bi Kijev veoma cijenio kada bi vidio kako i Srbija potpuno podržava Ukrajinu, izjavio je u intervjuu ukrajinski veleposlanik u Beogradu Volodomir Tolkač, prenosi Hina.

Srbija se, nakon početka napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., pridružila rezolucijama u UN-u kojima se osuđuje invazija na tu zemlju i podržava njezina teritorijalna cjelovitost, ali se odbija pridružiti međunarodnim sankcijama protiv Rusije objašnjavajući to svojim tradicionalnim vezama s Moskvom i ekonomskim interesima jer je značajno ovisna o ruskom plinu.

Ukrajinski veleposlanik je, u intervjuu “Pola sata Demostata” istoimenog beogradskog portala, rekao kako je Ukrajina izgubila vrijeme čekajući potpunu potporu Srbije, a da je Rusija to iskoristila i ojačala svoj utjecaj u Beogradu.

“Bili smo uvjereni da ćemo time što podržavamo Srbiju i mi imati podršku Srbije u svim sferama. Mi smo izgubili vrijeme i time dali šansu Rusima da ojačaju utjecaj u Srbiji. A naše zapadne kolege također su, nažalost, posvetile mnogo više pažnje ekonomskim pitanjima – investicijama, ekonomskoj potpori za rast Srbije”, rekao je Tolkač .

Podsjetio je da su se predsjednici Ukrajine Volodimir Zelenski i Srbije Aleksandar Vučić ove godine već dvaput sreli, prvo u Kišinjevu, drugi put u Ateni i da je to bio “plodan susret” jer su se “međusobno razumjeli”.

“Mi čekamo aktiviranje našeg dijaloga, mi smo imali taj dijalog prije nego što je počeo ovaj rat, prije 2014., i moja je dužnost da ubrzam naše kontakte u svim sferama“, rekao je Tolkač, govoreći o bilateralnim odnosima Srbije i Ukrajine.

Odgovarajući na pitanje je li nezadovoljan činjenicom da Srbija nije uvela sankcije Rusiji i kako gleda na izjave pojedinih ukrajinskih zastupnika da bi Ukrajina trebala priznati Kosovo čiju podršku Kijev ima, Tolkač je podsjetio da Ukrajina od 1999. nije primijenila stajalište i podupire teritorijalni integritet Srbije, bez obzira na neovisnost koju je Kosovo, kao njezina pokrajina, proglasilo 2008.

Mi bismo također veoma cijenili kada bismo vidjeli kako i Srbija potpuno podržava Ukrajinu, rekao je veleposlanik dodavši da to ne samo da bi “izazvalo zadovoljstvo kod nas, već bismo i jasno shvatili da nas cijela Europa podržava. On je naglasio da bi “bez političke, ekonomske i druge podrške Ukrajincima bilo veoma teško ustrajati u ovom ratu”.

Govoreći o ukrajinskim žrtvama u ratu Tolkač je rekao da je “sada više od 500 djece koja su stradala, te više od 10.000 civila koji su ubijeni, a oko 16.000 je ranjenih” dodavši da jedine informacije o tome potječu od organizacija UN-a o Ukrajini i nisu precizne te da brojke mogu biti i daleko veće. Dodao je da je više od 10 milijuna ljudi raseljeno unutar zemlje ili su, kao izbjeglice, emigrirali u druge države.

Upitan o ljudima iz Ukrajine koji su došli u Srbiju od veljače 2022. ocijenio je, prema dostupnim informacijama, da ih je danas na teritoriju Srbije “više od 6.000” koji su zatražili privremeno prebivalište. Po njegovim saznanjima, granice Srbije i njoj susjednih država Europske unije od početka rata prešlo je oko 25.000 Ukrajinaca.

Europska unija produžila zaštitu za ukrajinske izbjeglice do ožujka 2025.