Geopolitika News

Američki državni tajnik Antony Blinken kritizirao je u petak na talijanskom otoku Capriju kinesku potporu ruskoj obrambenoj industriji, rekavši da je Peking trenutačno glavni opskrbljivač Moskve u ratu u Ukrajini osiguravanjem kritičnih komponenti za oružje. Naglasio je da te radnje dolijevaju ulje na vatru “najvećoj prijetnji europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, prenosi Reuters.

Blinken je na tiskovnoj konferenciji povodom završetka sastanka ministara vanjskih poslova G7 na talijanskom otoku Capriju rekao da je Washington vrlo jasno dao do znanja Pekingu i drugima da ne bi trebali pomagati ruske ratne napore u Ukrajini. “Kada je riječ o temeljima ruske obrambene industrije, glavni doprinos u ovom joj je trenutku Kina. Imamo indikacije da Kina šalje alatne strojeve, poluvodiče i druge predmete s dvostrukom namjenom koji pomažu Rusiji da obnovi obrambene industrijske zalihe”, rekao je Blinken.

“Kina ne može imati oboje. Ne može si to priuštiti. Želite imati pozitivne i prijateljske odnose sa zemljama u Europi, a u isto vrijeme potičete najveću prijetnju europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, rekao je Blinken. SAD upozorava Kinu da ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Blinken putuje u Kinu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i sama je izrazila zabrinutost oko problema koje je iznio Blinken. “Bude li Kina otvoreno težila sve jačem partnerstvu s Rusijom, koja vodi ilegalni rat protiv Ukrajine, mi to nećemo moći prihvatiti”, rekla je Baerbock nakon sastanka s kolegama iz G7 na Capriju.

Američki dužnosnici prošli su tjedan izvijestili novinare o materijalima koje Kina dostavlja Rusiji, uključujući tehnologiju za bespilotne letjelice i projektile, satelitske snimke i alatne strojeve, koji nisu smrtonosno oružje, ali pomažu Rusiji obnoviti vojnu opremu kako bi održala svoj dvogodišnji rat u Ukrajini.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva rekao je da Kina nije akter u ukrajinskoj krizi i da se ne bi trebalo miješati u nesmetanu trgovinu između Kine i Rusije ili je ograničavati. Američki predsjednik Joe Biden pokrenuo je to pitanje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca, nakon čega su američki dužnosnici rekli da će Blinken otputovati u Kinu sljedećih tjedana.

Ukrajina tvrdi da pronalazi sve više kineskih dijelova u ruskom oružju

Kina Rusiji navodno isporučuje komponente dvostruke namjene

Izvršni potpredsjednik Europske komisije izjavio je u četvrtak da Europska unija bilježi indikacije da Kina Rusiji isporučuje komponente koje bi se mogle koristiti za izradu oružja i strahuje da bi se Kina mogla ohrabriti da poveća isporuke ukoliko oslabi odlučnost Zapada da se suprotstavi ruskom ratu u Ukrajini, prenosi Reuters. Valdis Dombrovskis rekao je da se sastao s američkim zastupnicima tijekom posjeta Washingtonu kako bi naglasio važnost odobravanja dugo odgađane američke pomoći Ukrajini.

Dombrovskis je na sastanku američkog think tanka Vijeće za vanjske odnose (CFR) rekao da Europska unija radi sa Sjedinjenim Američkim Državama na suzbijanju izbjegavanja sankcija protiv Rusije, ali nije iznio detalje. Rekao je da u Europskoj uniji postoji zabrinutost zbog postupaka Kine u vezi s Ukrajinom, posebice nedavnih indikacija da isporučuje komponente Rusiji. “Vidimo da Kina prati stanje držeći se sa strane i gleda kako iskoristiti situaciju, a u posljednje vrijeme nažalost bilježimo znakove da Kina isporučuje komponente i raznu vrstu opreme Rusiji.” Rekao je da oprema uključuje predmete dvostruke namjene, a ne oružje kao takvo, ali su te radnje pokazale koliko je važno učvrstiti odlučnost Zapada da podrži Ukrajinu. Upozorio je na negativne posljedice i opasnu situaciju ako Zapad “ne pokaže potrebnu odlučnost da zaustavi rusku agresiju, uvede sankcije Rusiji i pruži svu potrebnu potporu Ukrajini”.

Očekuje se da će američki državni tajnik Antony Blinken iznijeti slične probleme tijekom svog skorog posjeta Kini, izjavio je ovaj tjedan glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a (State Department). SAD je upozorio Kinu neka ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Rusija: Bliski istok ‘talac’ američke politike, SAD profitira od rata u Ukrajini

Najmanje devet poginulih u ruskim napadima na Ukrajinu

Najmanje devet osoba poginulo je u ruskim napadima na Dnjipropetrovsku oblast na istoku Ukrajine u ranim jutarnjim satima u petak, a ozlijeđeno je više od 10, priopćili su ukrajinski dužnosnici. “Dijete koje je teško ranjeno tijekom ogromnog neprijateljskog napada na Dnjipropetrovsku oblast danas je preminulo u bolnici. Broj poginulih popeo se na devet, uključujući troje djece”, naveo je ured ukrajinskog javnog tužitelja u priopćenju na komunikacijskoj platformi Telegram, prenosi AFP.

Do napada je došlo na području grada Sinelnikove, gdje je, među ostalima, poginulo najmanje dvoje djece u dobi od šest i osam godina, te u regionalnom središtu gradu Dnjipro, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. “Nažalost, očekuje se da će broj žrtava narasti. Čiste se ruševine oštećenih zgrada”, rekao je ministar unutarnjih poslova Igor Klimenko u objavi na Telegramu. Objavio je fotografije koje prikazuje djelatnike hitnih službi kako na nosilima odnose ozlijeđene.

Dnipropetrovsk Oblast💔

Russian forces launched a missile attack on the cities of Dnipro, Synelnykove, & Kryvyi Rih, killing seven civilians,including two children, & injuring over 30 others.

Casualties & destruction could have been avoided if Ukraine had stronger air defenses. pic.twitter.com/06xxZaf8T9

— Iryna Voichuk (@IrynaVoichuk) April 19, 2024

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je nakon napada svoj poziv zapadnim saveznicima da njegovoj zemlji pošalju sustave protuzračne obrane. “Svaka zemlja koja Ukrajini pošalje sustave protuzračne obrane, svaki vođa koji pomogne uvjeriti naše partnere da sustavi protuzračne obrane ne bi trebali biti pohranjeni u skladištima, već raspoređeni u stvarnim gradovima i zajednicama kojima prijeti teror, i svatko tko podupire našu obranu, spašava živote”, objavio je Zelenski na društvenim mrežama.

Russians struck a leaked high value military target in Dnipropetrovsk pic.twitter.com/MaoBahL0xF

— What the media hides. (@narrative_hole) April 19, 2024

Američki Zastupnički dom priprema se za ključno glasanje o dugo odgađanom paketu vojne pomoći za Kijevu u vrijednosti od 61 milijarde dolara koji bi mogao dostaviti prijeko potrebno oružje ukrajinskim vojnicima na bojišnici.

Meter: Poljski predsjednik Duda, kao nedavno Orban, večerao s Trumpom. Što se krije u pozadini?

Parlament Republike Srpske usvojio je u petak rano ujutro glasovima vladajuće većine, koju kontrolira Milorad Dodik, entitetski izborni zakon kojim se izravno krši ustav BiH i važeći izborni zakon na državnoj razini, što je odmah naišlo na osude međunarodne zajednice, javlja Hina. Izborni zakon donesen je na Dodikov poticaj kao odgovor na nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona BiH za kojima je u ožujku posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Spornim zakonom sve ovlasti za provedbu izbora oduzimaju se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) i prenose na entitetsko izborno povjerenstvo, a glasovima vladajuće većine usvojena je i odredba po kojoj mandati ubuduće ne bi pripadali pojedincu koji ih osvoji nego političkoj stranci na čijoj su listi izabrani. Na taj se način uvodi čvrsta stranačka stega jer parlamentarni zastupnici tijekom mandata više ne bi mogli mijenjati stranke.

Malo je vjerojatno da bi zakon mogao stupiti na snagu do provedbe lokalnih izbora planiranih za listopad jer ga treba potvrditi i Vijeće naroda RS-a, a izgledno je i kako će o njemu u konačnici odlučivati Ustavni sud BiH. Iz oporbe su odmah upozorili kako će taj zakon biti nemoguće provesti, a legitimitet izbora koji bi se po njemu organizirali ne bi nitko priznao. “Tko će nam dati legitimitet izbora? Okruženi smo NATO-om, igramo se vatrom”, kazao je tijekom rasprave u parlamentu Ognjen Bodiroga iz oporbene Srpske demokratske stranke (SDS).

Visoki predstavnik za BiH nametnuo izmjene izbornog zakona, RS najavljuje vlastite izbore

Novi zakoni i kritike međunarodne zajednice

Uz izborni doneseni su i zakoni o imunitetu koji jamče zaštitu od kaznenog progona svim dužnosnicima u RS-u, kao i novi zakon o referendumu po kojemu će takva izjašnjavanja u RS-u ubuduće biti organizirana tako da su važeća koliko god na njih birača izađe a za predložene odluke glasa njih polovica. Uz to je izmijenjen i zakon o radu kako bi se pogodovalo dužnosnicima pod sankcijama. Takvima koji su po pravilu pod američkim sankcijama poput Dodika sada je omogućeno da plaće primaju u gotovini, a ne isključivo preko računa koje im banke po pravilu zatvaraju.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja nadzire provedbu izbora u BiH odmah se oglasila osudivši donošenje izbornog zakona na razini RS-a. U zajedničkoj izjavi koju potpisuju Ian Borg, predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Malte te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid, istaknuto je kako se time krši ustavni poredak BiH kao i daytonski sporazum te potkopavaju dostignuća u provedbi ključnih reformi i ugrožava nedavni napredak u zemlji na njenom europskom putu.

“Retorika i akcije koje izazivaju podjele ugrožavaju stabilnost i štete demokratskim pravima građana. Apeliramo na Narodnu skupštinu RS-a da povuče usvojeni izborni zakon usvojen i poziva sve političke lidere u BiH da rade konstruktivno na razini državnih institucija uz fokusiranje na provedbu neophodnih reformi u interesu svih građana”, stoji u izjavi.  Europska unija posebnom je izjavom još u četvrtak upozorila vlasti u Republici Srpskoj kako bi donošenjem zakona prekršili ustav države i doveli u pitanje daljnji proces europskih integracija.

Veleposlanstvo SAD-a oglasilo se u četvrtak objavom na društvenoj mreži X, u kojoj se navodi da su domaći političari, a ne međunarodna zajednica, krivi za trenutnu političku krizu i zaoštravanje napetosti u državi. U priopćenju se zatim posebno ističe Milorad Dodik, “koji posvećuje mnogo vremena i energije prebacujući krivicu za vlastite neuspjehe na druge. Sumnjamo da bi iko ko je posljednjih 15 godina pažljivo pratio politiku ove zemlje bio toliko naivan da mu povjeruje.”

Bosanski Srbi pišu svoju povijest: Parlament RS-a podržao izvješće koje niječe genocid u Srebrenici

Ruski brodovi iskrcavali su tisuće tona vojne opreme u istočnoj libijskoj luci Tobruk ranije ovog mjeseca nakon opetovanih posjeta zamjenika ruskog ministra obrane Junus-Bek Jevkurova generalu Khalifi Haftaru, moćniku koji upravlja istočnom Libijom, piše američki Defense News.

Pošiljke, koje stižu iz luke Tartus u Siriji (koju drži ruska vojska) sadrže vučeno topništvo, oklopne transportere i raketne bacače prema videu koji je objavila libijska novinska stranica Fawasel Media. Oprema bi se djelomično mogla koristiti za održavanje rastuće ruske vojne prisutnosti u istočnoj Libiji, ali je također vjerojatno namijenjena zemljama južnije u Africi poput Nigera, Malija i Burkine Faso gdje je Rusija sve jača i gdje istiskuje Francusku. Rusija održava veze s vođama nedavnih državnih udara u tim zemljama.

The Russian “Africa Corps” has arrived in Tobruk as two Russian landing ships deliver their cargo of men and equipment pic.twitter.com/ladbjFTAgc

— Master of PUPPETS (@RussiaNewsSMO) April 16, 2024

Rezultat propusta američke diplomacije

Neki stručnjaci vide porast aktivnosti kao rezultat loše američke diplomatske strategije prema generalu Haftaru, koja nije uspjela spriječiti generala da se udruži s Rusijom i dala je Moskvi priliku da ubaci oružje u zemlju, pretvarajući je u logistički čvor za pristup Africi.

“Istočna Libija postaje značajna usputna stanica u Afriku za Rusiju, a dolazi nakon što je SAD krivo odigao posao oko Haftara”, rekao je Ben Fishman, viši suradnik na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. “Postojao je kontinuirani američki pokušaj da surađuju ​​s Haftarom, umjesto da ga izoliraju, ali on je više puta odbacivao naše zahtjeve i zahtjeve UN-a te se približio Rusiji. Američki pristup je bio igrati istu nogometnu strategiju uvijek iznova i očekivati ​​drugačiji rezultat,” rekao je Fishman, koji je prethodno služio u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Dan nakon posjete Amerikanaca, general Haftar je otišao za Moskvu

Fishman je rekao da je Haftar primio ruske posjete i putovao u Moskvu dok je također održao sastanke u Libiji s pomoćnicom državnog tajnika za bliskoistočna pitanja Barbarom Leaf i posebnim izaslanikom Richardom Norlandom.

“Doista, dan nakon što su Norland i Leaf posjetili Dernu u istočnoj Libiji nakon poplava prošlog rujna, Haftar je odletio u Moskvu”, rekao je američki analitičar.

Preko svojih Wagnerovih plaćenika, Rusija je podržala Haftarov neuspjeli pokušaj osvajanja zapadne Libije 2019. nakon što se zemlja podijelila nakon svrgavanja nacionalnog vođe pukovnika Muammara Gadafija 2011.

Američka diplomacija pokušavala je uvjeriti Haftara da sudjeluje u nacionalnim izborima za ponovno ujedinjenje zemlje, dok se Moskva navodno usredotočila na pregovore o stalnoj ruskoj pomorskoj prisutnosti u Tobruku, dajući joj uporište u središnjem Sredozemlju.

Dok ruski vojni instruktori u međuvremenu stižu u Niger kako bi podržali vođe državnog udara koji su preuzeli državu prošle godine, sudbina američkih  baza u zemlji iz koje se pokreću letovi dronova diljem Afrike je u pitanju.

“Za neke američke diplomate, Haftar je dobar kao protuteroristički faktor, pa su spremni skrenuti pogled kad on krši ljudska prava ili uskoči u krevet s Rusima”, rekao je američki diplomat koji je odbio otkriti identitet za Defense News. “Ali ako je Washington sve više zabrinut zbog sve veće uloge Rusije u Africi, onda bi možda trebao ići dalje od povremenog izražavanja zabrinutosti”, rekao je.

Libijski general je bio član američke CIA-e i živio u SAD-u

Fishman je tvrdio da su američki dužnosnici trebali su zatražiti pomoć UAE ili Egipta, koji podržavaju Haftara. “Egipat nema interesa za povećanom ruskom prisutnošću preko granice u Libiji – ovo je bila propuštena prilika”, rekao je. Sljedeći korak bi mogle biti sankcije, iako bi to moglo biti komplicirano činjenicom da je Haftar američki građanin.

Svjestan prijetnje, navodno je premještao račune izvan SAD-a”, rekao je Fishman. Prije nego što je rasporedio trupe u Libiju, Haftar je bio član CIA-e i godinama je živio u Virginiji. Fishman je rekao: “Da bi se smanjila mogućnost Rusije da koristi luku Tobruk, moglo bi pokušati prekinuti rada radara ili stacionirati naša plovila uz obalu – ali to je sada nemoguće s obzirom na naše obveze u Crvenom moru”, tvrdi.

Dana 17. travnja, američki dron MQ-4C Triton koja je poletio iz zračne baze Sigonella na Siciliji nadzirao je luku Tobruk, ali nije mogao učiniti više od toga.

Zoran Meter: Haftar stigao u Moskvu! Što to znači po turske interese u Libiji?

Za bivšeg američkog generala Bena Hodgesa, koji je nekoć zapovijedao snagama NATO-a u Europi, najgori scenarij za Ukrajinu je da zapadne sile “nastave raditi ono što sada rade, upravo sada”. Rekao je za Al Jazeeru u intervjuu na marginama nedavne Delphi ekonomske konferencije u Grčkoj da paralizirani Kongres SAD-a, preoprezna administracija Bijele kuće i strašljivi saveznici u Europi rezultiraju ruskim “marketinškim uspjehom”.

Uzeo je za primjer njemačko odbijanje da pošalje Ukrajini projektile Taurus dometa 500 km. “To je 99 posto zato jer je Olaf Scholz uvjeren da će, ako [Donald] Trump bude predsjednik SAD-a, on povući nuklearni štit iz Europe i okrenuti leđa NATO-u”, rekao je Hodges. “Njemačka tada, za razliku od Francuske i UK-a, ako bi završila u sukobu s Rusijom oko Taurusa, bi bila bez nuklearnih sredstva za odvraćanje”.

Tvrdi da je Bidenova administracija “uplašena”

Administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, Hodges je opisao kao “pretjerano uplašenu”. “Misle da će, ako Ukrajina oslobodi Krim, to dovesti do kolapsa režima ruskog predsjednika Putina ili da će Putin misliti da nema drugog izbora nego upotrijebiti nuklearno oružje kako bi spriječio da se to dogodi”, rekao je Hodges . “Mislim da su to dva lažna, neutemeljena straha. Nadam se da će to dovesti do pada Putinovog režima. To nije nešto čega bismo se trebali bojati. To je nešto što bismo trebali planirati”.

Hodges je zabrinut je ruske nuklearne prijetnje proizvode raskol u zapadnom savezu te misli da su potrebni “ambiciozniji čelnici koji će pružiti provokativnije oblike pomoći Ukrajini”. “Mogu zamisliti Poljsku, čak i Francusku, neke druge, kako na neki način govore: ‘Ne možemo si priuštiti da to ne učinimo’.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nagnao je Rusiju da obnovi svoje nuklearne prijetnje nakon što je prošlog mjeseca sugerirao da nije isključeno slanje NATO trupa na teren u Ukrajini. Macronovi generali i šefovi vanjske politike kasnije su doradili tu poruku, sugerirajući da bi NATO trupe mogle igrati samo pomoćnu ulogu, a ne sudjelovati u aktivnim borbama.

Ruske snage ‘nemaju sposobnosti’

Hodges je duboko skeptičan oko toga koliko je Rusija uspjela u konvencionalnom ratovanju. “Evo nas u travnju, a ruska vojska malo curi naprijed. Zašto je to? Mislim da je to zato što je to najbolje što Rusi mogu učiniti. Oni nemaju sposobnost da izbace Ukrajinu iz rat”.

Rusiji je, rekao je, nedostajala sposobnost opremiti velike oklopne formacije koje bi se mogle brzo kretati, s pratećim topništvom, inženjerijom i logistikom. “Mislim da to ne postoji. Zato sam prilično uvjeren da je zadatak za [ukrajinskog] generala Oleksandra Sirskog u sljedećih nekoliko mjeseci stabilizirati frontu što je više moguće kako bi se kupilo vrijeme za Ukrajinu da poveća veličinu vojske, da obnovi obrambenu industriju Ukrajine, kao i da nam daju vremena da nađemo više streljiva za njih. Ovu godinu smatram godinom industrijskog natjecanja. Dakle, ukrajinska vojska mora kupiti vrijeme”.

Granice iz 1991.

Hodges želi da zapadni saveznici Ukrajine blisko sudjeluju u ukrajinskoj hrabrosti i inovativnom duhu, umjesto da je samo navijaju. Stav koji on predlaže je jednostavno da saveznici usvoje strateški cilj Ukrajine – vraćanje granica iz 1991. godine. “Nitko više ne vjeruje” američkom predsjedniku kada često ohrabruje Ukrajinu frazama poput “S vama smo koliko god treba”, rekao je Hodges. Politika u praksi bi trebala uključivati ​​davanje Ukrajini odmah svih dostupnih starih inventara i preusmjeravanje nekog novog oružja u izradi za izvoz.

Na primjer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je Ukrajini potrebno 25 lansera Patriot za pokrivanje rupa u protuzračnoj obrani u cijeloj zemlji. “Švicarci su sljedeći u redu za kupnju 12 različitih lansera [Patriot]. Bivši zapovjednik tvrdi da američki predsjednik može reći tvrtki Raytheon: ‘Zaštitit ću vas u smislu odgovornosti, surađivat ćemo sa Švicarcima, recite im da budu čvrsti, daju prioritet Ukrajini’, predložio je Hodges.

Čini se da je Rusija učinila nešto slično s Indijom, zadržavši dva sustava protuzračne obrane S-400 koje je trebala isporučiti New Delhiju ove godine.

Vraćanje ukrajinskih granica iz 1991. uključivalo bi vraćanje Krima, teritorija koji je Putin anektirao u veljači 2014. “Tko god kontrolira Krim, pobjeđuje”, rekao je Hodges. “Od tamo Rusi… mogu kontrolirati bilo koji dio južne ili istočne Ukrajine.” Rusija je to više puta pokazala, lansirajući rakete i napade bespilotnim letjelicama na Odesu, Herson i Zaporožje sa aerodroma na Krimu.

Hodges očito vjeruje da se ovaj rat može dobiti. Sažeo je svoj stav: “Prestanite smišljati izgovore i prestanite s našim oklijevanjem”.

Novi ukrajinski poticaji za vojnike

Ukrajinski parlament usvojio je novi zakon o mobilizaciji koji je ima za cilj prikupiti oko 300 000 novih vojnika i dovesti stalnu vojsku na 1,2 milijuna. Suprotno kaznenim mjerama za izbjegavanje mobilizacije koje su bile na snazi do sada, Ukrajina je udvostručila poticaje u novom zakonu, kao što niže stope hipoteke za vojnike na prvoj crti, te isplata od 400 000 dolara ako poginu. Ukrajina također nudi poticaje za uspjehe na bojnom polju. “Ako oštetite rusko oružje, možete dobiti od 12 000 hrivnji (250 eura) do 900 000 hrivnji (21 500 eura) ovisno o oružju i tome jeste li ga uništili ili preuzeli”, rekla je ukrajinska parlamentarka Julija Klimenko.

“Na primjer, ako zaplijenite ruski tenk, dobit ćete [gotovo] milijun hrivnji. A mi imamo dovoljno traktora da krademo stvari”, tvrdi parlamentarka.

Europska unija, UN i mnoge zemlje svijeta uključujući Kinu osudili su u petak izraelski napad na Iran, pozivajući na suzdržanost i deeskalaciju.

Europska unija poziva strane na Bliskom istoku da se “suzdrže od svake nove akcije”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Apsolutno je nužno da regija ostane stabilna i da se sve strane suzdrže od svake nove akcije”, rekla je Von der Leyen tijekom posjeta Finskoj, prenosi Reuters.

Italija, Francuska i UK

“Zadnji izraelski napad na Iran novo je kršenje zabrane korištenja vojne sile po međunarodnom pravu i Povelji UN-a i prijetnja ljudskom pravu na život”, ocijenio je posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i borbu protiv terorizma Ben Saul.

Na deeskalaciju su pozvali i talijanski šef diplomacije Antonio Tajani, koji na Capriju predsjeda sastankom kolega iz skupine G7, te Pariz i London. “Pozivamo sve na razboritost i izbjegavanje eskalacije. Skupina G7 želi apsolutnu deeskalaciju u regiji u kojoj vlada velika napetost”, rekao je za RAI.

“Stajalište Francuske je pozvati sve partnere u regiji na deeskalaciju i suzdržanost”, rekao je francuski ministar za Europu Jean-Noël Barrot za francuski Sud Radio. “Sigurno je malo rano da bih mogao komentirati ono što se dogodilo ove noći”, dodao je, precizirajući da će se predsjednik Emmanuel Macron obratiti javnosti “kada bude vrijeme”. “Poruka je deeskalacija i suzdržanost”, naglasio je, dodajući da treba pričekati sve informacije prije nego budu mogli ocijeniti nove događaje.

Britanski ministar Mel Stride rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje pravo Izraela na samoobranu, ali i da traži od svojeg saveznika da “naporno radi na deeskalaciji”. Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron razgovara o razvoju situacije s kolegama iz skupine G7 koji su se okupili u Italiji, rekao je Stride.

Kremlj i Peking protiv eskalacije, žele “konstruktivnu ulogu”

Kremlj je također pozavo na suzdržanost, a Kina je poručila da se “protivi” svakoj akciji koja bi mogla izazvati “eskalaciju”.

“Kina je primila na znanje te medijske informacije. Ona se protivi svakoj akciji koja bi mogla izazvati eskalaciju napetosti”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, prenosi Xinhua. Na pitanje namjerava li Peking raditi na smanjivanju napetosti, rekao je da će Kina “nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u cilju deeskalacije”.

“Japan je duboko zabrinut zbog situacije na Bliskom istoku i snažno osuđuje bilo kakve akcije koje vode do eskalacije situacije”, poručio je glavni tajnik japanskog kabineta Yoshimasa Hayashi. Japan će nastaviti poduzimati sve diplomatske napore kako bi spriječio da se situacija još pogorša, dodao je.

Egipat i Oman

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je duboko zabrinuto zbog eskalacije neprijateljstava između Izraela i Irana. Egipat je upozorio i na posljedice širenja sukoba i nestabilnosti u regiji.

Oman, zaljevska zemlja koja je već dugo posrednik između Teherana i Zapada, osudio je “izraelski napad” na Iran. Sultanat Oman “osuđuje jutrošnji izraelski napad na Isfahan, u Islamskoj Republici Iranu, kao i opetovane izraelske vojne agresije u regiji, po priopćenju koje potpisuje glasnogovornik omanskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na platformi X.

Izraelski napad na Iran je loš za Bidenov imidž

Po prvi put od početka ruske invazije, Ukrajina tvrdi da je oborila ruski bombarder dugog dometa korišten za ispaljivanje krstarećih projektila.

“Po prvi put, protuzračne raketne jedinice zračnih snaga u suradnji s obrambenom obavještajnom službom Ukrajine uništile su strateški bombarder dugog dometa Tu-22M3”, objavila je ukrajinska vojska na društvenim mrežama. Ruski dužnosnici rekli su da se zrakoplov srušio iznad južne regije Stavropol dok se vraćao u bazu i da je najmanje jedan član posade poginuo.

Kako je izvijestio RBC Ukrajina, “navodno je korišten sustav protuzračne obrane S-200, kojeg je poboljšao stručni tim Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine”, prema njihovim izvorima.

Rusija priznala pad

“Zrakoplov Tu-22M3 ruskih oružanih snaga srušio se u regiji Stavropolj dok se vraćao na aerodrom baze nakon izvršenja borbene misije. Piloti su se katapultirali”, citirala je državna novinska agencija TASS rusko ministarstvo obrane. Jedan od četiri člana posade poginuo je u incidentu, rekao je guverner Stavropolja Vladimir Vladimirov u objavi na Telegramu. Dvoje drugih prevezeno je u lokalni medicinski centar. “Potraga za četvrtim pilotom se nastavlja”, dodao je.

Stavropolj je regija na ruskom sjevernom Kavkazu, istočno od Krimskog poluotoka, koja je doživjela višestruke napade tijekom dvogodišnjeg rata. Zrakoplov se srušio u okrugu Krasnogvardejski, rekao je guverner – oko 400 kilometara od istočnog ruba Krima.

Prema ukrajinskom kanalu Ukraine Battle Map, nesreća se dogodila “nakon ispaljivanja projektila Kh-22 iznad Odese”. U kratkom video isječku koji kruži internetom možete vidjeti gorući avion kako se brzo spušta uz velik plamen sa stražnjeg kraja gdje su mu smještena dva motora. U ovom konkretnom isječku se ne vide katapultirani piloti, ali riječ je o kratkotrajnoj snimci od 12 sekundi u kojem su zabilježeni posljednji trenuci aviona.

Tu-22M3

Tupoljev Tu-22M3, također poznat kao Backfire C od strane NATO-a, je nadzvučni strateški i pomorski udarni bombarder dugog dometa, kojeg je dizajnirala tvrtka Tupoljev tijekom Hladnog rata. Značajan je dio arsenala ruskih zračnih snaga i često se doživljava kao simbol ruske vojne moći.

Izraelski napad na Iran rano jutros ne odražava se dobro na predsjednika Bidena. Prije samo nekoliko dana, Biden je jasno signalizirao Izraelu da ne uzvraća.

Biden i njegovi viši savjetnici jako su zabrinuti da bi izraelski odgovor na iranski napad na Izrael doveo do regionalnog rata s katastrofalnim posljedicama, pisao je američki Axios dan nakon iranskog napada. Hvaleći zajedničku uspješnu obranu od iranskih prijetnji iz zraka, Biden je rekao izraelskom premijeru Netanyahuu: “Pobijedio si. Sada preuzmi tu pobjedu”, jasno signalizirajući da Bijela kuća ne želi daljnje vojne akcije Izraela prema Iranu.

Bijela kuća je htjela da Netanyahu stane

Poruka Washingtona izraelskoj vladi bila je da je neuspjeh iranskog napada, kombinacija solidne obrane nekoliko saveznika u regiji, u kombinaciji s prvim diplomatskim pokušajem da Jordanci i Saudijci brane Izrael, zapravo bila dovoljna pobjeda.

Ali Izrael već nekoliko mjeseci ignorira Ameriku, piše Mark Stone za Sky News. Biden je često nailazio na ograničen utjecaj njegovog autoriteta nad Izraelom kada su u pitanju zbivanja u Gazi. Kako je ovaj tjedan odmicao, postalo je jasno da i po pitanju izraelskog napada na Iran Netanyahu neće biti podložan Washingtonu. No, mnogi komentatori i unutar SAD-a su dovodili u pitanje mudrost Bidenove diplomatske upute.

Biden se suočava s kritikama i s ljevice – koja je osudila njegovu nepokolebljivu podršku Izraelu i nedostatak suosjećanja za palestinske žrtve u Gazi – i s desnice – koja omalovažavala navodne granice koje je Biden postavio u odnosu prema Netanyahuu, piše The Washington Post.

Sve veće pukotine u odnosu: Washington upozorio Izrael

Cijene nafte skočile su danas nakon što su izvješća da je Izrael napao Iran uzburkala tržišta i potaknula zabrinutost da bi opskrba naftom na Bliskom istoku mogla biti poremećena, piše Reuters.

Ugovori za kupnju nafte u budućnosti  po fiksnoj cijeni (tzv. futures) u jednom trenutku utros su narasli za više od 3 dolara, ali su se nešto spustili nakon toga. Nafta Brent je u jednom trenutku jutros iznosila preko 90 dolara po barelu. Nakon spuštanja, vjerojatno kada su investitori shvatili da izraelski napad nije masovan, terminske pogodbe za naftu Brent bile su 1,40 dolara ili 1,61% više u odnosu na dan prije te iznosile 88,51 dolar po barelu (u 8:15 prema vremenu u Hrvatskoj). Najaktivnije tržište nafte, kupoprodaja West Texas Intermediate ugovora popela se u istom vremenu za 1,38 dolara, ili 1,68%, na 83,48 dolara po barelu.

Izrael je jutros pokrenuo napad na iransko tlo, što je najnovija razmjena sile između dviju zemalja koja prijeti povući regiju dublje u sukob. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama, ali je iranski dužnosnik rekao za Reuters da su ih uzrokovali sustavi protuzračne obrane. Državni mediji navode da su oborena tri drona iznad središnjeg grada Isfahana.

Geopolitički rizik

“Rastuće premije za geopolitički rizik prevode se u okruženje bez rizika u ovom trenutku, ali s mogućnosti prekida opskrbe naftom barem kratkoročno”, rekao je Kelvin Wong, analitičar OANDA-e u Singapuru. “Daljnja eskalacija [sugerira] da će odmazda milo za drago između obje strane trajati dulje”, rekao je Jun Rong Yeap, tržišni strateg u IG-u u Singapuru.

Iranski protunapad predstavlja “značajne rizike za širenje sukoba na regionalni i potencijalno bi mogao dovesti u opasnost opskrbu naftom. Cijene nafte mogle bi ostati podignute jer će se napetosti nastaviti zagrijavati”, rekao je Yeap.

Ulagači pomno prate reakciju Izraela na napade iranskih bespilotnih letjelica 13. travnja. Geopolitički faktor rizika u cijenama nafte ovaj se tjedan smanjivala zbog percepcije da će svaka izraelska odmazda na napad Irana biti ublažena međunarodnim pritiskom.

U globalnoj opskrbi sirovom naftom, Venezuela je izgubila ključnu licencu od SAD-a koja članici OPEC-a omogućuje izvoz nafte na globalna tržišta. SAD je također je najavio nove sankcije Iranu, još jednoj članici OPEC-a. Sankcije Iranu, međutim, isključuju njegovu naftnu industriju.

Zlato, bakar…

“Previranja na Bliskom istoku uzrokuju skokove u cijenama nafte zlata i bakra”, rekao je za Bloomberg Jia Zheng, voditelj trgovanja u Shanghai Dongwu Jiuying Investment Management Co. “Zlato raste zbog potražnje sigurnog financijskog utočišta”, tvrdi.

Cijena zlata bila je rekordna u snažnom porastu od sredine veljače, potaknuta izgledima za smanjenje kamatnih stopa u SAD-u, kontinuiranom kupnjom od strane središnjih banaka i snažnom potražnjom potrošača, posebno u Kini. Tako je ovaj plemeniti metal koštao jutros više od 2400 dolara po unci (američka mjera koja iznosi 28,35 grama).

Zlato je poraslo za 0,5 posto jutros na burzi u Singapuru, dok je bakar porastao za 0,1 posto. Cijena srebra, paladija i platine također je narasla.

Negara Mortazavi, znanstvenica iz Centra za međunarodnu politiku o govorila je za britanski Sky News eskalirajućoj situaciji na Bliskom istoku. Govoreći o jutrošnjem očiglednom izraelskom napadu na Iran, rekla je da su “crvene linije zamagljene” u posljednjih nekoliko mjeseci i da obje strane istražuju koliko daleko mogu ići.

“Ono što svaka strana radi je svojevrsno testiranje vode, testiranje druge strane na proračunat način, ali riječ je o ograničenoj eskalaciji na način da se vidi koliko daleko mogu uopće ići”, objasnila je.

Pozadinska diplomacija

Dok su SAD pomogle Izraelu u obrani od iranskog raketnog i bespilotnog napada ovog vikenda, rekle su da neće sudjelovati ni u kakvoj izraelskoj odmazdi, dodala je Mortazavi. Rekla je da ovaj američki “malo pažljiviji” pristup pokazuje da su SAD pokušavale voditi “stražnje razgovore” između Irana i Izraela. Sjetimo se da je Iran najavio napad na Izrael preko “izvora” u SAD-u.

“Događa se mnogo pozadinske diplomacije naprijed-natrag kako bi se pokušala minimizirati šteta od ovih osvetničkih napada”, dodala je Mortazavi. “Ali u isto vrijeme, obje strane, Iranci i Izraelci, također rade ovo kako bi sačuvali obraz radikalnijem ili tvrdolinijaškom biračkom tijelu u svakoj od svojih domovina”.

Medij: Ono nije bio pravi iranski napad, već ‘svjetlosni show’ i test

Izraelske rakete pogodile su lokaciju u Iranu, izvijestio je u četvrtak kasno navečer ABC News, pozivajući se na američkog dužnosnika, dok je iranska novinska agencija Fars izvješćujući o eksploziji navela da je aktiviran sustav protuzračne obrane u gradu Isfahanu.

BBC Persian javlja da su dobili nekoliko videa koje su tijekom noći snimili stanovnici središnje iranske pokrajine Isfahan. Iako je američki dužnosnik rekao za CNN da je Izrael izveo napad unutar Irana, Izrael nije preuzeo odgovornost za napad.

Aktiviran iranski sustav protuzračne obrane

Iranska državna TV javlja da su tri bespilotne letjelice uočene u Isfahanu te uništene nakon što je aktiviran sustav protuzračne obrane zemlje, piše Reuters. U Isfahanu je smještena velika zračna baza, veliki kompleks za proizvodnju projektila i nekoliko nuklearnih lokacija. No, iranski državni Tasnim tvrdi da je nuklearno postrojenje u Isfahanu “potpuno sigurno”, a objavio je i snimku s lokacije snimljenu u zoru.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je Izrael prije napada u petak da će Teheran dati ‘oštar odgovor’ na svaki napad na njegov teritorij. Iran je u četvrtak u Vijeću sigurnosti UN-a rekao da se Izrael mora prisiliti da prekine sve vojne napade na njihove interese, dok je glavni tajnik UN-a upozorio da se Bliski istok nalazi u trenutku ‘najveće opasnosti’.

Israel missile strike targeted a site in Iran

Explosions in Isfahan in central Iran, in the As-Suwayda Governorate of southern Syria, and in the Baghdad area and Babil Governorate of Iraq pic.twitter.com/vFPVeEGGuU

— Sumit (@SumitHansd) April 19, 2024

Dronovi ili rakete?

Iranska državna televizije IRIB umanjuje značaj izvješća o napadu. ‘”Prije nekoliko sati čuli su se zvukovi na nebu. Koliko znamo, više manjih dronova je letjelo nad Isfahanom. Do sada nam vlasti nisu dale nikakve informacije. Neki mediji su rekli da su nuklearna postrojenje u Isfahanu bila meta, no na temelju našeg istraživanja, ta je informacija lažna i nijedno mjesto nije ciljano”, navodi se u izvješću.

CNN-ov međunarodni diplomatski urednik Nic Robertson javlja da iako je američki dužnosnik rekao za CNN da je Izrael izveo napad unutar Irana, Izrael tek treba preuzeti odgovornost za napad. Iranski mediji umanjuju učinak napada.

“Opći dojam koji prenose iranska vlada i drugi mediji u Iranu je da koji god se događaji dogodili – a oni ga ostavljaju prilično dvosmislenim – nisu značajno oštetili važne objekte u blizini Isfahana”, rekao je Robertson i dodao kako državni mediji također izvješćuju da nijedan neprijateljski zrakoplov nije ušao u iranski zračni prostor.

Napad na Isfahan “ima smisla”, tvrdi analitičar

Vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke rekao je da bi Isfahan “imao smisla” kao meta jer se nalazi jedno od najmanje “osjetljivih” nuklearnih postrojenja. “To je istraživačko mjesto, tamo radi oko 3000 znanstvenika i nema dokaza da je ciljano baš nuklearno mjesto”, dodao je. “Ali činjenica da je Isfahan jedan od gradova koji obavljaju dosta nuklearnih radova također je simbolično vrlo važna, ako Izraelci žele pokazati da se ne boje krenuti u napad na takva mjesta.” Od Izraela do Isfahana ima više od 1600 km, što sugerira da ovo nije bio napad dronom, rekao je Clarke, dodajući da su ga “gotovo sigurno” predvodile rakete Jericho koje mogu ponijeti bojevu glavu do 1000 kg.

Također je bilo izvještaja o eksplozijama u sjeverozapadnom iranskom gradu Tabrizu, za koje je rekao da bi također moglo biti važno. Clarkev je rekao je da se u tom gradu nalazi mnogo tzv. silosa koji se koriste za skladištenje balističkih projektila.

SAD će u četvrtak glasati protiv palestinskog zahtjeva za punopravno učlanjenje u međuvladinu organizaciju Ujedinjenih naroda i blokirati to svjetsko tijelo da prizna palestinsku državu. “SAD i dalje ostaje pri stajalištu da je najbrži put prema državnosti za palestinski narod kroz direktne pregovore s Izraelom i Palestinskom vlašću uz potporu SAD-a i ostalih partnera”, rekao je američki dužnosnik, prenosi Reuters.

Vijeće od 15 članica trebalo bi glasati o nacrtu rezolucije koja Općoj skupštini UN-a, koja ima 193 zemlje, preporučuje da se “Država Palestina primi u članstvo UN-a”. Da bi rezolucija prošla treba joj najmanje devet glasova i bez veta bilo SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Rusije ili Kine. Diplomati procjenjuju da bi rezolucija mogla prikupiti 13 glasova, što bi primoralo SAD da uloži veto. “Odavno jasno dajemo do znanja da preuranjene akcije u New Yorku, čak i ako su u najboljem interesu, neće polučiti državnost za palestinski narod”, poručio je američki dužnosnik.

Rusija: Bliski istok ‘talac’ američke politike, SAD profitira od rata u Ukrajini

Članstvo “samo može prouzročiti destrukciju”

Palestina trenutno ima status nečlanice promatrača, što je de facto priznanje državnosti dodijeljene od strane Opće skupštine UN-a 2012. godine. No, zahtjev za punopravno članstvo treba odobriti Vijeće sigurnosti i potom barem dvije trećine članica Opće skupštine. Palestinski pojačani napori za punopravno članstvo uslijedili su šest mjeseci nakon pokolja Hamasa u južnom Izraelu i rata u Pojasu Gaze nakon pokretanja izraelske ofenzive te širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres smatra da je “više nego ikada potrebno podržati napore u dobroj vjeri kako bi se uspostavio trajni mir između Izraela i neovisne, održive i suverene palestinske države”.

Izraelski veleposlanik u UN-u Gilad Erdan ustvrdio je da Palestinci ne ispunjavaju kriterije za punopravno članstvo u UN-u: trajno stanovništvo, definiran teritorij, vladu i kapacitete za odnose s ostalim državama. “O čijem priznanju glasa Vijeće i kome bi dali status za punopravno članstvo? Hamasu u Gazi? Palestinskom islamskom džihadu u Nablusu? Kome?”, pitao je Erdan Vijeće sigurnosti. Davanje punopravnog članstva Palestincima u UN-u “neće imati nikakav pozitivan učinak za bilo koju stranu, samo može u godinama koje dolaze prouzročiti destrukciju i naštetiti šansi za bilo kakav dijalog u budućnosti”, istaknuo je Erdan.

Medij: Scholz i Nehammer poručili glavnom diplomatu EU-a: “Vi ne govorite u ime Njemačke i Austrije o Gazi!”

Iranski zapovjednik nagovijestio je da bi Teheran mogao usvojiti novi smjer svoje nuklearne politike u jeku rastućih napetosti na Bliskom istoku, prenosi u četvrtak dpa. Bude li Izrael prijetio napadom na iranska nuklearna postrojenja i namjeravao vršiti pritisak na Iran, “revizija nuklearne doktrine i politike Islamske Republike” i sporazum o dosadašnjim načelima “moguć je i zamisliv”, rekao je zapovjednik za nuklearnu sigurnost Ahmad Haghtalab, prenosi novinska agencija Tasnim u četvrtak.

Dosad je iransko vodstvo naglašavalo da im nije cilj stvaranje nuklearnog oružja i da se njihov domaći nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe. No Iran je u subotu pokrenuo svoj prvi izravan napad na Izrael, kao odmazdu za još nepotvrđen izraelski napad na kompleks iranskog veleposlanstva u sirijskom glavnom gradu Damasku u kojem su, između ostalih, ubijena dva zapovjednika.

Napetosti rastu, a Izrael je obećao uzvratiti udarac, prijeteći gađanjem iranskih vojnih objekata i izazivajući zabrinutost da bi sukob mogao dalje eskalirati u sveobuhvatni rat. Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe. Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

SAD se odonda povukao iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e. Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

Meter: Izrael odlučio o odgovoru Iranu. Čije su oči pune straha?

“Fatva” zabranjuje izradu nuklearnog oružja

Bivši ravnatelj iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi odbacio je sumnje da zemlja ima vojne namjere, upitan o tome u dva nedavna intervjua. “Ne namjeravamo proizvoditi nuklearno oružje… da namjeravamo, to bismo najavili”, rekao je. Salehi je, međutim, priznao i da je IAEA izrazila zabrinutost da Iran ima tehničke mogućnosti za izradu nuklearne bombe.

Iran trenutno obogaćuje uran do razine čistoće od 60%. Za nuklearno oružje potrebna je razina veća od 90%. Kritičari su ranije izrazili sumnju u civilnu upotrebu tako visoko obogaćenog urana. Salehi je svoje tvrdnje pravdao fatvom, vjerskim pravnim mišljenjem, koje je izdao iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei. U njoj je šef iranske države zabranio oružje za masovno uništenje. Hamnei ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima u Iranu.

Iran je ranije objavio da u izravnom napadu na Izrael u subotu nije upotrijebio svoje najmodernije oružje. Teheran je poslao projektile i skupine bespilotnih letjelica na Izrael kao odgovor na napad na Damask. Izraelska vojska uspjela je, uz pomoć saveznika, presresti gotovo svo oružje. Visoki zapovjednik iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC) rekao je da u napadu Tehrana nisu korištene njihove najsuvremenije rakete. “Koristili smo staro oružje minimalne snage protiv cionističkog neprijatelja”, rekao je u četvrtak brigadni general Amir Ali Hadžizadeh, zapovjednik zračno-svemirskih snaga, citirala je agencija Tasnim.

Prije godinu dana IRGC je predstavio četvrtu verziju svoje rakete srednjeg dometa Horamšar, koja može biti opremljena bojevom glavom od 1,5 tona. Za još jednu raketu koja nije raspoređena, Sedžil, smatra se da može dosegnuti Izrael za oko sedam minuta. Iran često predstavlja nove vrste oružja, a stručnjaci često ne mogu neovisno potvrditi tvrdnje o njihovim sposobnostima. Iranski državni mediji objavili su da su u napadu na Izrael korištene rakete srednjeg dometa Emad i Heibar Šekan. Ispaljena je i krstareća raketa Paveh.

Iran: neosvojiva tvrđava na razmeđu svjetova

Argentina je od NATO-a zatražila da postane jedna od “globalnih partnera” tog sigurnosnog saveza, rekao je u četvrtak ministar obrane Luis Petri u trenutku kada njegova zemlja traži način da osnaži veze sa SAD-om i Europskom unijom, javljaju agencije.

Argentina je u utorak objavila da kupuje 24 američka borbena zrakoplova F-16 od Danske, a dogovor je podržao i Washington. Ministar Petri sastao sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Mirceom Geoanom i uručio mu pismo u kojem se izražava interes Argentine da postane partner zapadnog vojnog saveza, objavio je ministar na X-u.

En el cuartel general de la @NATO, me reuní con @JavierColominaP, Secretario General Adjunto para Asuntos Públicos y Política de Seguridad. Le presenté las propuestas de Argentina para explorar temas de mutuo interés como lo son la seguridad marítima y reforzar el diálogo… pic.twitter.com/VCoaaRZjV4

— Luis Petri (@luispetri) April 18, 2024

“Predstavio sam argentinske prijedloge za istraživanje pitanja od zajedničkog interesa kao što je pomorska sigurnost i jačanje strateškog sigurnosnog dijaloga. Nastavit ćemo raditi na jačanju našeg odnosa s NATO-om”, navodi se u objavi.

Great to welcome 🇦🇷 Defence Minister @LuisPetri to #NATO HQ.
 #Argentina plays an important role in Latin America, and I welcome today’s request to explore becoming a NATO partner.

➡️ https://t.co/jLzBZ0VbLq pic.twitter.com/2atuKjKJvH

— Mircea Geoana (@Mircea_Geoana) April 18, 2024

Zamjenik glavnog tajnika NATO-a izjavio je da “Argentina igra važnu ulogu u Latinskoj Americi” i pozdravio njen “zahtjev da istraži mogućnost postanka partnera NATO-a”.

Politički dijalog NATO-a s Argentinom započeo je početkom 1990-ih. Buenos Aires je kasnije doprinio NATO-vim operacijama u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Kolumbija je trenutno jedina zemlja partner NATO-a u Latinskoj Americi. Prema NATO-u, globalni partneri surađuju sa članicama saveza na dijeljenju obavještajnih podataka i sudjelovanjem u vojnim vježbama. Globalni partneri NATO-a su, između ostalih, Australija, Irak, Japan, Južna Koreja, Mongolija, Novi Zeland i Pakistan.

Parlament Republike Srpske u četvrtak je podržao izvješće kojim se niječu sudski utvrđene činjenice o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, a na to su se odlučili kako bi osporili rezoluciju o osudi srebreničkog zločina čije se usvajanje očekuje u svibnju u Općoj skupštini UN-a.

“Ovime podižemo razinu svoje nacionalne svijesti”, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić objašnjavajući zašto parlament sada raspravlja o dokumentu iz 2021. godine čije je donošenje već tada izazvalo brojne osude zbog revizionističkog pristupa i sadržaja, prenosi Hina.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik potvrdio je tijekom rasprave u parlamentu kako je to odgovor na najavu usvajanja rezolucije kojom bi Ujedinjeni narodi uveli dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Formalni predlagatelji rezolucije, kojom se uz ostalo poziva na obilježavanje 11. srpnja kao dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, su Njemačka i Ruanda, a sponzori su najutjecajnije zapadne države. Očekuje se kako će dobiti potporu znatne većine država članica UN-a unatoč naporima Srbije da to onemogući. Beograd je do sada dobio potporu Rusije, Sjeverne Koreje, Venezuele i Nikaragve.

UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici: ‘Pozivam ih da prestanu skrivati istinu’

Broj žrtava “navučen” za propagandne potrebe

Dodik je u Banjoj Luci u četvrtak pred parlamentom objašnjavao kako u RS-u prihvaćaju da je u Srebrenici “počinjen zločin” no ne i genocid pa je tvrdio kako Bošnjaci to pokušavaju nametnuti zlorabeći presude Haaškog tribunala za koje je također ustvrdio da su “nepravedne i politički motivirane”.

“Ne možemo ništa učiniti ni za (Radovana) Karadžića niti za (Ratka) Mladića, ali trebamo upozoriti kako ste to zlorabili”, rekao je Dodik polemizirajući sa zastupnikom Ramizom Salkićem iz Stranke demokratske akcije (SDA), koji je srpske zastupnike pozivao da prihvate presude Haaškog tribunala i Međunarodnog suda pravde (ICJ) i time otklone teret kolektivne krivnje.

No Dodik je na to Salkića, ali i sve današnje Bošnjake optužio da time pokušavaju prikriti “svoju prljavu prošlost” optužujući ih da su kao “ustaško cvijeće” kolektivno odgovorni za zločine nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. Otišao je i korak dalje u nijekanju genocida tvrdeći kako u samoj Srebrenici 1995. godine nije ubijen niti jedan Bošnjak nego su stradali oni “koji su se pokušali probiti”, a da je brojka od osam tisuća žrtava “navučena” za propagandne potrebe.

Bliži se sjednica UN-a o genocidu u Srebrenici, Dodik i Vučić negoduju

Osnivanje “neovisnog međunarodnog povjerenstva”

Parlament RS-a pod Dodikovim je pritiskom 2018. godine odbacio posebno izvješće entitetske vlade iz 2004. godine kojim su potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici. Tada su donijeli i odluku o uspostavi “neovisnog međunarodnog povjerenstva” koje bi utvrdilo činjenice o stradanju “svih naroda” s područja Srebrenice od 1992. do 1995. godine.

Za predsjednika tog povjerenstva postavljen je povjesničar Gideon Greif iz Izraela, a to je tijelo 2021. godine objavilo izvješće u kojemu je, uz ostalo, stajalo kako na području Srebrenice nije bilo genocida te kako je tamo ubijeno najviše tri i pol tisuće Bošnjaka koji su uz to bili mahom vojnici.

To je izvješće odmah naišlo na oštre kritike a bivši izvršni dopredsjednik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) Menachem Rosensaft usporedio ga je s uratkom nalik na nacističku propagandu. Rekao je da je Greif poznat po revizionističkim stajalištima te da godinama otvoreno sudjeluje u propagandi kojom se preuveličavaju zločini počinjeni nad Srbima, posebice u Jasenovcu, navodeći tvrdnje o najmanje 700 tisuća ubijenih u ustaškom logoru.

Dodik najavio odcjepljenje Republike Srpske ako UN usvoji rezoluciju o Srebrenici

Ažuriranje:

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik okupio je u četvrtak u središtu Banje Luke nekoliko tisuća svojih pristalica kako bi ih pozvao da ne poštuju rezoluciju kojom bi UN mogao osuditi genocid u Srebrenici, a ponovo je prijetio odvajanjem Republike Srpske od BiH odnosno stvaranjem velike Srbije.

Dodik je na središnjem banjolučkom gradskom trgu organizirao “narodni miting” po uzoru da slična okupljanja kakva je 90-ih godina prošlog stoljeća uoči raspada bivše SFRJ organizirao Slobodan Milošević uz obrazloženje kako na taj način želi poslati odgovor iz RS-a na najavu da će u Ujedinjenim narodima biti usvojena rezolucija o osudi genocida što su ga u Srebrenici 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Njegov su poziv bojkotirale oporbene stranke označivši ga kao političku manipulaciju, a miting kao prisilno okupljanje onih koji plaće primaju iz entitetskog proračuna no to Dodika nije spriječilo da pred okupljenim mnoštvom tvrdi kako su se sada svi ujedinili oko njega.

➡️ Српски народ не може да живи у истој земљи с онима који покушавају да га прогласе геноцидним.
У име Републике Српске желим да изразим посебан пијетет свим страдалим и саучешће њиховим породицама. То је био злочин на крају рата, након замора и мржње, али није био геноцид.

➡️… pic.twitter.com/SuVQWVzI80

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 18, 2024

Pokolj nad osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici iz 1995. nazvao je “greškom” i “teškim zločinom” ali je uporno tvrdio kako to nije bio genocid. Kazao je kako “ogavni zapadni svijet” predvođen Njemačkom sudjeluje u uroti čiji je cilj nametnuti Srbima kolektivnu krivnju a sve u korist Bošnjaka pa je poručio kako s njima Srbi više ne žele živjeti. “Da je pravde mi bili bili u sastavu Srbije i ne bi bilo ovog sr… koje se zove BiH. I tako će i biti” prijetio je Dodik dodajući kako vjeruje da će se za to stvoriti uvjeti pobjedi li Donald Trump na izborima za predsjednika SAD.

Dodika su u bizarnim porukama ovoga puta ipak nadmašili neki od njegovih saveznika. Tako je Darko Banjac, zastupnik u parlamentu RS-a i čelnik jedne od političkih stranaka koja je u savezu s Dodikom u zapaljivom govoru s tribine vikao kako žali što se “ruska specijalna operacija nije proširila i na druge naciste” u koje je ubrojio Njemačku zbog toga što je predlagatelj rezolucije o genocidu u Srebrenici

Dodao je kako ne želi u “pedersku Europsku uniju”, a to je izgovarao dok je iza njega stajala Ana Brnabić, predsjednica skupštine Srbije koja se otvoreno deklarira kao osoba homoseksualne orijentacije. Brnabić se ipak pridružila govornicima te je kazala kako joj je uvijek veliko zadovoljstvo doći u RS, a da je Srbija uvijek za poštovanje Daytonskog sporazuma no u tome se osjeća usamljeno a istodobno meta je stalnih napada jer su “Srbi uvijek krivi za sve”.

Njena je teza da rezolucija o Srebrenici u UN-u znači širenje mržnje prema Srbima pa se Srbija stoga bori protiv usvajanja takvog dokumenta. “Srbija će se otvoreno boriti protiv toga”, kazala je Brnabić pojašnjavajući kako Aleksandar Vučić ovih dana poziva šefove država diljem svijeta ne bi li ih uvjerio da ne podupru rezoluciju. Sigurna je da rezolucija neće dobiti “eksplicitnu većinu” u općoj skupštini UN.