Pojas Gaze, poprište novog rata s Izraelom, palestinska je enklava u rukama islamističkog pokreta Hamasa koja se desetljećima teško nosi s nasiljem i siromaštvom, piše France Presse.

Na sjeveru i istoku graniči s Izraelom, na zapadu mu je Sredozemno more, a na jugu Egipat. To je skučeni teritorij od 360 četvornih kilometara (nešto manje od površine Brača), 41 kilometar dug i širok od šest do 12 kilometara.

Ondje živi dva milijuna Palestinaca ili gotovo 6000 stanovnika po km², što je jedna od najvećih gustoća naseljenosti na svijetu.

Zahvaljujući nalazištu Tell es-Sakan, otkrivenom 1998. godine, arheolozi mogu potvrditi da je utvrđeni kanaanski grad bio kontinuirano naseljen od 3200 do 2000 prije nove ere u sadašnjem Pojasu Gaze. Nakon toga, Gaza je bila pod asirskom, babilonskom, rimskom, arapskom i kršćanskom dominacijom.

U 20. stoljeću Gaza je došla pod egipatsku upravu 1948. godine, ubrzo nakon proglašenja Države Izrael. Teritorij je zatim okupirao Izrael nakon arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, gdje dvije godine poslije na vlast dolazi Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

U lipnju 2006. Izrael je uveo kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu enklave nakon otmice izraelskog vojnika koji je oslobođen 2011. Židovska država pojačala je blokadu u lipnju 2007. kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa.

Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah s Egiptom.

Lišen prirodnih resursa, Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovicu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih. Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael, uništila mu infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila mu vođe.

Novi rat izbio je u subotu nakon masovnog, iznenadnog Hamasova napada na Izrael.

Kako se odvijao napad Hamasa na Izrael

Misija izraelske vojske je evakuirati za 24 sata sve stanovnike izraelskih zona oko Pojasa Gaze gdje se “vode herojske bitke za oslobođenje talaca”, rekao je u nedjelju vojni dužnosnik, a premijer je najavio da je to prva faza bitke koja će biti duga i teška, prenosi France Presse.

“Naša misija za iduća 24 sata je evakuirati sve stanovnike s oboda Gaze”, rekao je general Daniel Hagari na konferenciji za novinare dan pošto je palestinski Hamas počeo ofenzivu na Izrael.

“Deseci tisuća boraca” raspoređeni su u toj zoni i mi “ćemo osvojiti te sektore jedan po jedan sve dok ne ubijemo sve teroriste prisutne u Izraelu”, poručio je Hagari.

Netanyahu predviđa dugu bitku

Izraelske snage u nedjelju tragaju za stotinama palestinskih boraca koji su se ubacili na njihov teritorij te su Izraelci nastavili bombardirati Pojas Gaze pošto je premijer Benjamin Netanyahu objavio da je “Izrael u ratu” i da će to “biti dug i težak rat” protiv Hamasa, koji je pokrenuo dosad neviđenu ofenzivu na Izrael.

Hamas je ofenzivu počeo u subotu u zoru salvama raketa na Izrael čime je pokrivao svoje borce koji su se preko rupa u zidu između Gaze i Izraela ubacivali na teritorij Izraela napadajući vojne i civilne položaje usred gradova, na što su izraelske snage odgovorile bombardiranjem brojnih meta u Gazi, uskom području s više od 2 milijuna stanovnika.

“Ubili smo ih na stotine na sigurnosnoj ogradi (koju je Izrael podignuo oko Pojasa Gaze) dok su pokušavali ući u Izrael i tijekom povlačenja. Ubili smo ih više od 400, a ranjene su tisuće u Gazi”, ustvrdio je Hagari ne navodeći drugih pojedinosti.

Brojni Izraelci kako civili tako i vojnici, oteti su i taoci su u rukama palestinskih boraca.

“Prva faza privodi se kraju […] eliminacijom velike većine neprijateljskih snaga koje su se ubacile na naš teritorij”, rekao je Netanyahu u nedjelju. Upozorio je Izraelce da “su počeli dug i težak rat”.

“Završit ćemo tako da preuzmemo potpunu kontrolu nad izraelskim teritorijem”, izjavio je Richard Hecht, vojni glasnogovornik.

Vojska je objavila ranije da su još stotine ubačenih palestinskih militanata u graničnim područjima s Gazom.

U nedjelju su izraelske snage preuzele kontrolu nad policijskim zapovjedništvom u Sderotu na granici s Gazom pošto su “neutralizirale 10 terorista koji su bili ondje”, rekla je policija

50 godina

Izraelske vlasti nisu objavile nikakve podatke o otetim civilima i vojnicima koje drže palestinski borci, no izraelski portal Ynet procjenjuje da je “riječ o stotinjak ljudi”.

Pokret Hamas te drugi pokret Islamski džihad, koji se pridružio Hamasu u ofenzivi na Izrael, tvrde da su zarobili “brojne izraelske” vojnike.

“To što se događa neviđeno je u Izraelu”, priznao je Netanyahu komentirajući najsmrtonosniji napadu izraelsko-palestinskom sukobu u više desetljeća.

Najmanje 300 ljudi ubijeno je u Izraelu, a više od 1590 je ranjeno u velikom napadu Hamasa iz Pojasa Gaze, prema podacima rano u nedjelju.

U Pojasu Gaze ubijeno je 313 Palestinaca, a gotovo 2000 je ranjenih prema podacima koje je objavio Hamas.

Sukob se proširio u nedjelju ujutro i na područje uz granicu Libanona gdje je šijitski proiranski libanonski pokret gađao izraelske mete, a Izrael je na njih odgovorio raketiranjem ciljeva u južnom Libanonu.

Hamasov napad zbio se 50 godina i jedan dan nakon što su egipatske i sirijske snage započele ofenzivu na Izrael u vrijeme židovskog blagdana Jom Kipura u pokušaju da vrate kontrolu nad teritorijem koji je Tel Aviv zauzeo kratkim ratom 1967. Jomkipurski rat iz 1973. odnio je 2.600 života na izraelskoj strani te najmanje 9.500 mrtvih i nestalih na arapskoj strani u tri tjedna sukoba.

Sablja protiv potopa

Brigade Al-Kasam, oružano krilo Hamasa, objavile su da su počele operaciju “Potop Al-Aksa” protiv Izraela i da su ispalile “više od 5.000 raketa”, kojima žele okončati sve zločine okupacije”.

Izraelska vojska navodi da su Palestinci ispalili 3.000 raketa.

Izraelska vojska počela je operaciju “Željezna sablja” i povela zračne udare na enklavu te ustvrdila da je uništila više zgrada u kojima su bila “zapovjedništva” Hamasa.

Liječnici bez granica objavili su da je jedan udar pogodio bolnicu u enklavi i prouzročio smrt više osoba.

Netanyahu je najavio prekid opskrbe strujom, hranom i robom iz Izraela na palestinski teritorij koji trpi izraelsku blokadu dulje od 15 godina.

Zapad je jednoglasno osudio Hamasov napad, a Washington, snažan Izraelov saveznik, poručio je da će hebrejska država “dobiti sve što je potrebno da se obrani”.

Vijeće sigurnosti UN-a treba u nedjelju održati hitnu sjednicu o stanju na Bliskom istoku.

Ofenziva je počela u vrijeme pregovora između Izraela i Saudijske Arabije pod okriljem Sjedinjenih Država koji bi trebali voditi normalizaciji odnosa vodeće arapske države i Izraela.

Arapske zemlje uglavnom su pozvale na suzdržanost, ali i označile da je Izrael kriv za ofenzivu zbog dugotrajne blokade, a Iran, saveznik Hamasa i ljuti neprijatelj Izraela i Saudijske Arabije, čestitao je Hamasu na herojskoj ofenzivi.

Čelnik Hamasa Junis ubijen u izraelskim napadima na Gazu

Visokopozicionirani pripadnik Hamasa Ajman Junis ubijen je u izraelskim napadima na Gazu poduzetih kao odgovor na ofenzivu palestinskih militanata na židovsku državu u subotu, prenosi Reuters.

Tijelo Ajmana Junisa izvučeno je iz ruševina u nedjelju nakon što je granatirana njegova kuća u izbjegličkom kampu Nuseirat u središnjoj Gazi, potvrdila je agencija za civilnu zaštitu.

Izraelski ratni zrakoplovi izveli su napade na ciljeve Hamasa koji vlada Pojasom Gaze, nakon što je u velikom napadu palestinskih militanata u Izraelu ubijeno oko 300 ljudi.

Europska unija, Sjedinjene Države i Izrael klasificiraju Hamas kao terorističku organizaciju.

Od izbijanja borbi u subotu do sada je u Gazi u izraelskim napadima poginulo 313 ljudi, priopćilo je ministarstvo zdravstva u Gazi, kojom upravlja Hamas. Oko 1.990 Palestinaca je ozlijeđeno, rečeno je.

Kako se odvijao napad Hamasa na Izrael

Matija Šerić

Potkraj rujna iz Bijele kuće su objavili kako se Izrael i Saudijska Arabija pod američkim pokroviteljskom kreću u smjeru povijesne normalizacije odnosa. Američki predsjednik Joe Biden želi priznanje židovske države od strane Saudijske Arabije doma dvaju najsvetijih mjesta islama (Meke i Medine),nada se transformirati Bliski istok i tako ostvariti veliku vanjskopolitičku pobjedu u nadolazećoj izbornoj godini. Iz Bijele kuće su poručili da su obje strane uspostavile zajedničku platformu normalizacije na kojoj će raditi u budućnosti. Budući da se radi o kompleksnom procesu pomirbe dva neprijatelja svaka strana će morati napraviti određene kompromise kako bi drugoj strani sporazum bio prihvatljiv.

Normalizacija velike važnosti

Američki diplomati trenutačno čine napore da njihovi bliskoistočni saveznici, Izrael i Saudijska Arabiju, normaliziraju diplomatske odnose, nakon što je Izrael već normalizirao odnose s muslimanskim zemljama Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Marokom i Sudanom potkraj 2020. i početkom 2021. pod Trumpovim pokroviteljstvom (Abrahamski sporazumi).Izrael je još ranije uspostavio veze s Egiptom (1980.) i Jordanom (1994.). Uspostava diplomatskih odnosa Jeruzalema i Rijada o kojoj se sve glasnije govori zadnjih mjeseci označila bi tektonsku geopolitičku promjenu na Bliskom istoku nakon koje više ništa ne bi bilo isto. Izrael bi imao ogromne koristi od normaliziranih odnosa sa saudijskom monarhijom koja se smatra vodećom arapskom i muslimanskom zemljom na svijetu. Moglo bi doći do šire relaksacije na relaciji Izrael-muslimanske zemlje. Saudijci bi zauzvrat ojačali partnerstvo s Amerikom. Saudijsko-izraelski dogovor također mogao imati ozbiljne implikacije na palestinsko pitanje i na ulogu Kine na Bliskom istoku.

U svom obraćanju Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 22. rujna, izraelski premijer Benjamin Netanyahu kazao je da je Izrael „na pragu“ transformacijskog mirovnog sporazuma sa Saudijskom Arabijom. „Takav mir će mnogo doprinijeti okončanju arapsko-izraelskog sukoba“, rekao je Netanyahu. „To će potaknuti druge arapske države da normaliziraju svoje odnose s Izraelom. To će povećati izglede za mir s Palestincima. Potaknut će šire pomirenje između judaizma i islama, između Jeruzalema i Meke, između potomaka Izaka i potomaka Ismaela.“ Tih dana, u intervjuu Fox Newsu, saudijski prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman izjavio je da se „svaki dan sve više bližimo“ povijesnom sporazumu s Izraelom kojeg je nazvao „najvećim povijesnim sporazumom nakon Hladnog rata“. Nije pitanje hoće li se sporazum dogoditi nego kada. Međutim, u postizanju normalizacije odnosa ima pregršt izazova.

Težak put prema normalizaciji

Kad se gleda povijest može se identificirati šest faza u postupnoj normalizaciji S. Arabije i Izraela. U prvoj fazi, od 1990-ih, tajno su se gradile saudijske veze s izraelskim vlastima preko Mossada i saudijskog veleposlanika u Washingtonu, Bandara bin Sultana. Drugu fazu činila je neizravna diplomacija, npr. Saudijska mirovna inicijativa iz 2002. (koju je usvojila Arapska liga i od tada poznata kao Arapska mirovna inicijativa). Rijad je ponudio arapsko priznanje Izraela u zamjenu za uspostavu palestinske države unutar granica iz 1967, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom. No, Izrael je odbio tu ponudu. Treća faza normalizacije započela je nakon Drugog libanonskog rata 2006. Tada su obje države identificirale Iran i Hezbollah kao zajedničke neprijatelje i poduzele tajne sastanke kako bi ojačale svoju obranu. Iste godine, tadašnji izraelski premijer Ehud Olmert, u pratnji šefa Mossada Meira Dagana, sastao se u Jordanu s princem Bandarom bin Sultanom Al Saudom (čelnikom Saudijskog vijeća za nacionalnu sigurnost). Dagan je navodno posjetio Saudijsku Arabiju 2010. a čini se da su to učinili i svi njegovi nasljednici.

Puzajuća normalizacija odnosa ušla je petu fazu koja je podrazumijevala dopuštanje zrakoplovima Air Indije da lete iznad saudijskog teritorija na putu za Izrael kao i dozvolu izraelskim putničkim zrakoplovima da prelijeću saudijski zračni prostor. Usto je dopušteno izraelskim sportašima da se natječu na međunarodnim turnirima čiji je domaćin S. Arabija, itd. Trenutno je na snazi šesta faza normalizacije koja bi trebala biti konačna. Saudijci i Izraelci ovog puta prepustili su se službenoj diplomaciji ali ne direktno nego preko SAD-a kao posrednika. Događa se rijetko viđena diplomatska ofenziva. To je natjeralo palestinske dužnosnike da pohitaju u Rijad kako bi rekli svoje stavove koje bi Saudijci trebali zastupati prilikom pregovora. Na međunarodnoj sceni, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farrakhan Al Saud, zajedno s ministrima vanjskih poslova Egipta i Jordana, vodio je izvanredni sastanak na marginama Opće skupštine UN-a na kojem je sudjelovalo čak 50 ministara vanjskih poslova, uključujući i arapske zemlje koje ne priznaju Izrael poput Alžira, Kuvajta i Katara. Događaj je imao za cilj promicanje rješenja dvije neovisne države (Izraela i Palestine)koji se temelji na Arapskoj mirovnoj inicijativi i stvaranje „mirovnog paketa“ koji će biti ponuđen Izraelcima i Palestincima.

Dobrobiti normalizacije

Za Saudijsku Arabiju, sporazum se veže za tri glavna pitanja. Prvo, Saudijci žele obrambeni savez sa SAD-om i formalna američka sigurnosna jamstva od napada izvana, a tu prvenstveno misle na Iran. Drugo, žele američku podršku za razvoj vlastitog nuklearnog programa. Saudijci žele nuklearnu energiju u civilne ali i u vojne svrhe. Treće pitanje je pitanje Palestine. Rijad naravno zagovara rješenje dvije države. Što se Izraela tiče, normalizacija odnosa sa Saudijcima iz temelja bi preoblikovala njegovo mjesto u regiji i islamskom svijetu. Sporazum bi dao poticaj drugim arapskim i muslimanskim zemljama da normaliziraju svoje odnose s Državom Izrael. Nadalje, Izrael bi mogao snažno profitirati od gospodarske suradnje jer bi dobio pristup saudijskoj nafti a zauzvrat bi mogao ponuditi svoju tehnologiju. Također, Izrael bi postao dio planiranog gospodarskog koridora željeznicom od Indije preko Bliskog istoka do Europe. Za SAD, izraelsko-saudijski sporazum smatrao bi se velikom vanjskopolitičkom pobjedom, unaprjeđenjem regionalne integracije nadogradnjom Abrahamovih sporazuma iz rujna 2020. i dao bi zamah rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba uz smanjivanje rastućeg utjecaja Kine u regiji.

Izazovi izraelsko-saudijskom sporazumu

Međutim, postoje veliki izazovi za postizanje dogovora između trokuta država čiji nacionalni interesi često nisu kompatibilni. Određeni američki krugovi smatraju da saudijski zahtjev za američkim sigurnosnim jamstvima nosi veći rizik nego što donosi koristi. Američko pristajanje na zaštitu saudijske kraljevine s američkim trupama na terenu u najnestabilnijoj regiji svijeta u suprotnosti je s težnjama većine američkih građana koji se s pravom protive slanju američkih vojnika u udaljene dijelove svijeta. Prema tome, takav američko-saudijski dogovor svakako bi zahtijevao potvrdu američkog Senata i to dvotrećinskom većinom što bi trebali podržati i republikanci i demokrati. To nije izgledno ali je izgledan osnovni obrambeni savez Washingtona i Rijada.

Izraelci generalno nemaju problema s tim da SAD vojnu jamči suverenost Saudijske Arabije sve dok ona vojno ne ugrožava Izrael. Saudijska težnja za obogaćivanje uranija uz minimalan međunarodni nadzor teško je prihvatljiva SAD-u, Izraelu i većini međunarodne zajednice, s obzirom na široki međunarodni konsenzus protiv razvoja nuklearnog oružja, osobito kad je u pitanju bliskoistočna utrka u nuklearnom naoružanju. Nadalje, teško je očekivati da će Saudijci pristati distancirati se od Rusije i Kine i da će prigrliti ljudska prava i demokratske standarde kao rezultate normalizacije. Saudijci žele vanjskopolitičku neovisnost i mogućnost levitiranja između velikih sila dok istinsku demokraciju preziru. Ako već idu provoditi političke reforme na unutarnjem planu tada ih provode pod vlastitim uvjetima.

Palestinsko pitanje

Palestinsko pitanje je pitanje svih pitanja oko čega Arapi i Izraelci ne mogu pronaći zajednički jezik 70-ak godina i bit će ga najteže ugraditi u sporazum. Palestinske vlasti predstavile su Washingtonu i Rijadu popis zahtjeva koje žele da budu ispunjeni tijekom pregovora o normalizaciji saudijsko-izraelskih odnosa. Palestinci traže ponovno otvaranje američkog konzulata u Istočnom Jeruzalemu i ureda PLO-a u Washingtonu, podizanje razine palestinskog predstavnika u UN-u s promatrača na člana, zamrzavanje izgradnje novih izraelskih naselja, prijenos teritorija iz zone C (pod potpunom kontrolom Izraela) na zonu B (pod palestinskom civilnom kontrolom), itd. Radi se zahtjevima kojima bi se sadašnja izraelska vlada usprotivila. UAE su još 2020. postavili kao uvjet normalizacije odnosa s Izraelom odustajanje od izraelske aneksije dijelova palestinskih teritorija Zapadne obale.

Bidenova administracija nastoji natjerati Izraelce da učine ustupke Palestincima kao dio potencijalnog dogovora, ali Netanyahua ograničavaju njegovi krajnje desni koalicijski partneri, koji se protive svim potezima koji vode prema jačanju palestinske državnosti, odnosno međunarodnom priznanju Države Palestine. I sami Saudijci su zahtijevali brojne ustupke Izraelaca prema Palestincima. Mohammed bin Salman izjavio je u rujnu kako je palestinsko pitanje još uvijek „vrlo važna“ komponenta procesa normalizacije. Zahtjev Saudijaca i Amerikanaca da Izraelci izravno ili posredno prihvate rješenje dvije države ne može proći s obzirom na sastav izraelske vlade i Kneseta. S druge strane, ako bi Saudijci pristali na manje ustupke Izraelaca prema Palestincima, npr. umjesto dvije države na ograničenu palestinsku autonomiju, izgledno je da to ne bi prihvatili Amerikanci. S obzirom na takve zamršene okolnosti, u pravu su oni analitičari koji smatraju da se u ovom procesu normalizacije postavljaju temelji za rješenje palestinskog pitanja u budućnosti kada na vlasti u Jeruzalemu bude umjerenija izraelska vlada. Sa svoje strane su se Palestinci, nastojeći ublažiti potencijalne gubitke i maksimizirati potencijalne dobitke, obvezali da neće javno kritizirati nijedan potencijalni dogovor.

Obećavajući koraci naprijed

Usprkos problemima tri strane žele pronaći zajednički jezik. Posljednjih tjedana očito su sve strane pristale raditi kompromise. U pogledu američkog sigurnosnog aranžmana s Rijadom, čini se da Amerikanci traže rješenje slično jamstvima SAD-a prema Južnoj Koreji i Japanu, a ne jamstvima koja nudi NATO. Što se tiče saudijskog nuklearnog programa, Sjedinjene Države i Izrael rade na prijedlogu koji bi podrazumijevao prihvatljiv međunarodni nadzor.  Također, dosta toga se dogodilo prvi put. Tako je veleposlanik S. Arabije u Palestinskoj Samoupravi u Ramallahu pojavio prvi put gdje je predao vjerodajnice palestinskom predsjedniku Mahmoudu Abbasu. Izrael je prvi put poslao službenu delegaciju u Rijad na UN-ovu konferenciju. Sjedinjene Države su konačno odobrile Izraelcima dugo traženo ukidanje viza za ulazak u SAD, potvrđujući da je Izrael ispunio ključne zahtjeve tijekom probnog razdoblja, uključujući dopuštanje Amerikancima palestinskog podrijetla da posjete Izraeli da se ondje slobodno kreću.

Značaj Kine za američko-saudijske odnose

Svakom racionalnom promatraču međunarodnih odnosa jasno je kako je američki glavni rival Kina te da Amerikanci sve važne međunarodne poteze čine na antikineskoj osnovi kad god je to moguće. Ne rade to samo na prostorima jugoistočne Azije nego i na prostorima Bliskog istoka koji je bio i ostao važan za Amerikance. Sukladno takvom neprijateljskom američkom stavu prema Kini, saudijsko-izraelsku normalizaciju odnosa Amerikanci žele upotrijebiti kao sredstvo obuzdavanja kineskog globalnog utjecaja. Kinesko pomirenje Irana i Saudijske Arabije u ožujku ove godine uvelike je uznemirilo američke policymakere kao i jačanje bilateralnih odnosa Kine s brojnim državama Bliskog istoka – Iranom, UAE, Afganistanom. Koncem rujna sirijski predsjednik Bashar al-Asad potpisao je „strateško partnerstvo“ s Kinom dok je boravio u Pekingu, kuvajtski prijestolonasljednik posjetio je Xi Jinpinga, a na 6. Kinesko-arapskoj trgovinskoj izložbi u Yinchuanu potpisani su ugovori u iznosu od 23,4 milijarde dolara. Na toj izložbi sudjelovali su predstavnici 60 država, 220 inozemnih i 150 kineskih kompanija.

Kina je drastično ojačala svoj angažman na Bliskom istoku posljednjih godina, poglavito nakon talibanskog osvajanja Afganistana u ljeto 2021. Kinezi žele na svaki mogući način iskoristiti američko povlačenje iz regije. Kinesko-saudijski odnosi su snažno napredovali te ih Saudijci koriste kako bi profitirali u odnosu sa SAD-om. Rijad razmatra kinesku ponudu za izgradnju civilne nuklearne elektrane u monarhiji ne obazirući se na uvjete Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Washington je dao na znanje da će američka nuklearna pomoć Saudijcima ovisiti o ograničenjima Sporazuma o neširenju. U prosincu 2022. Xi je putovao u Saudijsku Arabiju, gdje je potpisao niz bilateralnih sporazuma o tehnologiji, infrastrukturi i sigurnosti. Saudijci će se pridružiti BRICS-u 1. siječnja 2024., a Rijad je još 2021. postao partner u dijalogu Šangajske organizacije za suradnju (SCO). Tijekom 2022. Kina je bila najveći kupac saudijske nafte. Kinezi i Saudijci razmišljaju o trgovini naftom u kineskom juanu zbog čega je Washington izrazio zabrinutost. Naime, od 1970-ih, Saudijci su pomogli osigurati dominantan status američkog dolara kao globalne valute pristajući na trgovinom naftom u dolarima.

Osim nafte, kinesko-saudijski gospodarski odnosi doživjeli su uzlet posljednjih godina u građevinarstvu, tehnologiji, vojnoj industriji. Bin Salman cijeni kinesku politiku nemiješanja u saudijske unutarnje poslove, osobito u kontekstu napetosti s Bidenovom administracijom oko stanja ljudskih prava u monarhiji. Sukladno tome, Amerikanci će učiniti puno toga da izvuku S. Arabiju izvan kineske zone utjecaja. Sigurnosna jamstva koja Saudijci traže veliki su izazov za SAD koji s druge strane traži manju ekonomsku suradnju KSA s Kinom, saudijsko jamstvo da Kinezi neće ondje graditi vojne baze, ograničavanje korištenja Huaweija i daljnju uporabu američkog dolara u trgovini naftom. Iako se čini da Kina ima moć nad Rijadom, usprkos gospodarskoj moći Kine Saudijci i dalje smatraju Ameriku kao najsnažnijeg sigurnosnog partnera pa je obrambeni sporazum sa SAD-om izgledan.

Zaključak

Sjedinjene Države mnogi analitičari smatraju silom na zalasku na Bliskom istoku. Za Bidena, diplomatska normalizacija između Saudijaca i Izraelaca iznimno je željena vanjskopolitička pobjeda dok ulazi u izbornu godinu koja će biti vrlo neizvjesna. S obzirom da je Peking pomirio Iran i Saudijsku Arabiju, Washington želi pandan tome kroz pomirbu Izraela i S. Arabije. Premda je to proces koji će se formalno dogoditi(barem se tako čini u trenutku pisanja teksta početkom listopada) ishod izraelsko-saudijske sage pod američkim pokroviteljskom teško je predvidjeti. U svakom slučaju, bit će ironija suvremene povijesti da je Bidenova administracija, koja je započela svoj mandat iskazujući neprijateljstvo prema Rijadu, na kraju mandata potpisala obrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom. Zasluge za to treba pripisati ukrajinskom ratu i pritiscima na tržištu nafte. Najveća je opasnost da normalizacija bude pirova pobjeda a svi ključni problemi i dalje ostanu otvoreni izuzev otpora Iranu koji svesrdno podržavaju i Jeruzalem i Rijad i Washington. Bez sumnje, izraelsko-palestinski sukob i dalje će ostati otvoreno pitanje čije rješenje nije ni izbliza na vidiku.

Z. Meter: Nezaustavljive promjene: pokrenut željeznički tranzit iz Rusije u S. Arabiju preko Irana

Azerbajdžanski predsjednik prekorio je Europsku uniju i upozorio da bi odluka Francuske da pošalje vojnu pomoć Armeniji mogla izazvati novi sukob na južnom Kavkazu nakon munjevite azerbajdžanske vojne operacije prošlog mjeseca, izvještava Reuters.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev prošlog se tjedna povukao sa sastanka s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom koji je organizirala EU, a na kojem je Bruxelles poručio da stoji uz Armeniju.

No Alijev je kritizirao pristup Europske unije – a posebno poziciju Francuske – nakon telefonskog razgovora s Charlesom Michelom iz Europskog vijeća, navodi se u azerbajdžanskom priopćenju objavljenom u subotu navečer.

Predsjednik Ilham Alijev rekao je “da zbog dobro poznatog stava Francuske, Azerbajdžan nije sudjelovao na sastanku u Granadi”, priopćio je ured azerbajdžanskog predsjednika.

“Šef države naglasio je da je opskrba Armenije oružjem od strane Francuske pristup koji nije služio miru, već je imao za cilj poticanje novog sukoba, a ako dođe do bilo kakvog novog sukoba u regiji, Francuska će biti odgovorna za njegovo izazivanje.”

Francuska se dogovorila o budućim ugovorima s Armenijom za opskrbu Armenije vojnom opremom kako bi pomogla osigurati njezinu obranu, izjavila je ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna 3. listopada tijekom posjeta Erevanu.

Odbila je elaborirati kakva je vojna pomoć predviđena za Armeniju prema budućim ugovorima o opskrbi. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prekorio je Azerbejdžan rekavši da se čini da Baku ima problem s međunarodnim pravom.

Azerbajdžan je prošlog mjeseca vratio kontrolu nad otcijepljenom regijom Karabah 24-satnom vojnom operacijom koja je pokrenula egzodus većine od 120.000 etničkih Armenaca.

Alijev je rekao da je djelovao u skladu s međunarodnim pravom, dodajući da je osam sela u Azerbajdžanu “još uvijek pod armenskom okupacijom, te je naglasio važnost oslobađanja tih sela od okupacije”.

Zauzevši Karabah, azerbajdžanski predsjednik Alijev ispunio je zavjet svog oca

 

 

Raste broj žrtava snažnog potresa koji je u subotu pogodio Afganistan i prema novim službenim podacima koje je objavila talibanska vlada u nedjelju poginulo je više od dvije tisuće ljudi, a više od devet tisuća je ozlijeđenih, javlja France Presse.

Nakon potresa magnitude 6,3 koji je u subotu pogodio regije nekih 30 kilometara sjeverozapadno od grada Herata, uslijedilo je još osam snažnih udara.

Poginulo je 2.053 ljudi, a ozlijeđenih je 9.240, objavilo je ministarstvo za katastrofe u nedjelju. Dodaje da je uništeno ili oštećeno 1.329 kuća.

Ranije u nedjelju glasnogovornik Crvenog križa Erfanullah Sharafzoi rekao je za agenciju Reuters da je poginulo 500 ljudi.

Više od 200 mrtvih dovezeno je u više bolnica, rekao je dužnosnik ministarstva zdravstva koji je se predstavio kao dr. Danish i dodao “Većina njih su žena i djeca, a 510 je ozlijeđenih”.

Pokrajina Herat koja ima oko 1,9 milijuna stanovnika prema podacima Svjetske banke, zadnjih je godina pogođena sušom što je paraliziralo brojne poljoprivredne zajednice koje su već u teškoćama.

Potresi u Afganistanu su česti, posebno u planinskom lancu Hindu Kush koji je blizu spoja euroazijske i indijske tektonske ploče.

U lipnju 2022. potres magnitude 5,9 bio je najsmrtonosniji u Afganistanu u gotovo 25 godina, usmrtio je više od tisuću ljudi, a deseci tisuća ostali su bez krova nad glavom u siromašnoj pokrajini Paktika (jugoistok).

U ožujku ove godine, potres 6,5 usmrtio je 13 ljudi u Afganistanu i Pakistanu, blizu lokaliteta Jurm na sjeveroistoku zemlje.

Afganistan je osim toga u teškoj humanitarnoj krizi otkako su se na vlast vratili talibani 2021., čiju vlast međunarodna zajednica ne priznaje.

Libanonski šijitski pokret Hezbollah gađao je u nedjelju tri izraelska vojna položaja na području farma Shebaa u znak solidarnosti s palestinskim narodom, na što je Izrael uzvratio topničkom vatrom i dronom na južni Libanon, javlja Reuters.

Izrael drži farme Shebaa od 1967. godine, a riječ je o području od 39 četvornih kilometara za koje Sirija i Libanon tvrde da pripadaju Libanonu. Teritorij je dobio ime po farmama koje su kroz povijest čuvali stanovnici libanonskog grada Shebaa

Prekogranična vatra počela je dan nakon iznenadnog napada palestinskih naoružanih napadača na izraelske gradove u kojem je poginulo najmanje 250 Izraelaca, dok je još 230 stanovnika Gaze ubijeno u izraelskom osvetničkom bombardiranju.

Hezbollah, snažni pokret koji ima podršku Irana, objavio je da je navođenim raketama i topništvo napao tri položaja na na spornom području farmi Shebaa “u znak solidarnosti” s palestinskim narodom.

Izraelska vojska priopćila je u nedjelju da je uzvratila prekograničnom minobacačko vatrom na jug Libanona. “Topništvo Izraelskih obrambenih snaga trenutno gađa područje u Libanonu odakle su lansirane rakete”, rečeno je. Izraelska vojska priopćila je da je jedan njezin dron pogodio položaj Hezbollaha u području Har Dova, područja farmi Sheeba.

Mirovna misija Ujedinjenih naroda u južnom Libanonu (UNIFIL) nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

U subotu je UNIFIL priopćio da je pojačao svoju prisutnost u južnom Libanonu nakon razvoja događaja u Izraelu i Gazi, uključujući svoje operacije za suzbijanje lansiranja raketa.

Hezbollah, koji učinkovito kontrolira južni Libanon, objavio je u subotu da je u “izravnom kontaktu” s vođama palestinskih skupina otpora i da smatra da su palestinski napadi na Izrael “odlučan odgovor na kontinuiranu izraelsku okupaciju i poruka onima koji traže normalizaciju situacije u Izraelu”.

Izrael evakuira naselja u blizini granice s Gazom

Izraelska vojska priopćila je da evakuira izraelska naselja u pograničnom području s Gazom zbog rata s palestinskom ekstremističkom organizacijom Hamas.

Tisuće ljudi trebalo je evakuirati unutar Izraela, rekao je u nedjelju glasnogovornik izraelske vojske Richard Hecht.

Vojska je područje oko obalnog pojasa proglasila zabranjenom zonom. Još uvijek postoji osam točaka u južnom Izraelu na kojima vojska traži moguće napadače, rekao je Hecht. Ograda prema Pojasu Gaze probijena je na 29 točaka, koje su sada sve pod kontrolom. Prema Hechtu, potencijalni novi napadači bit će napadnuti iz zraka na tim točkama.

Oko 300 Izraelaca navodno je ubijeno i oko 1600 ozlijeđeno u razornom napadu koji je u subotu pokrenuo Hamas, palestinski islamistički pokret kojeg su Europska unija, SAD i Izrael proglasili terorističkom organizacijom.

Mnogi Izraelci drže se kao taoci u Gazi, uključujući žene, djecu i starije građane. Izraelska vojska zasad nije mogla dati točne brojke. “Dat ćemo vrlo oštar odgovor Hamasu nakon ovog nehumanog napada”, rekao je vojni glasnogovornik.

Hecht je rekao da će stanovništvu Gaze biti dane upute prije napada na ciljeve Hamasa “kako bi se izbjegle kolateralne žrtve”. Dodao je da neće biti evakuacija s palestinskog teritorija.

Što se tiče moguće kopnene ofenzive, glasnogovornik je rekao da su sve opcije na stolu.

Hamas je uništio granične prijelaze u Gazu i “mi se ne žurimo ponovno ih otvoriti”, rekao je.

Čelnik Hamasa: Borbe se preselile u srce “cionističkog entiteta”

Dok je Izrael teturao od masovnog napada Hamasovih militanata koji su probili barijere oko Gaze i ulazili u zemlju kako im se prohtjelo, ubijajući desetke civila u izraelskim gradovima, šefovi obavještajne i obrambene zajednice našli su se pod paljbom pitanja o tome kako se ta katastrofa mogla dogoditi, piše Reuters.

Dan nakon 50. obljetnice početka Jom Kipurskog rata 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene sirijskim i egipatskim tenkovskim kolonama, čini se da je vojska ponovno uhvaćena na spavanju.

“Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme”, rekla je umirovljena generalica Giora Eiland, bivša čelnica izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. “Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen vrlo dobro koordiniranim napadom”, rekla je.

Glasnogovornik vojske rekao je u subotu da će se “s vremenom” razgovarati o obavještajnim podacima, ali trenutno je fokus na borbi. “Razgovarat ćemo o tome kad dođe vrijeme”, rekao je na konferenciji za novinarine.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Pojasu Gaze u desetodnevnom ratu 2021., Izrael je usvojio mješavinu mrkve i batine kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi. Ponudio je ekonomske poticaje uključujući tisuće radnih dozvola koje su stanovnicima Gaze omogućile rad u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje zračnim napadima.

Posljednjih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo Zapadnom obalom, Gaza je bila relativno mirna, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manji pokret Islamski džihad, a Hamas je uglavnom bio po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanyahua uvijek se hvalila svojim sigurnosnim mjerama i beskompromisnim stavom prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontrolira Gazu od 2007.

Obavještajni propusti

Međutim, u subotu se izraelski sigurnosni aparat slomio jer pred stotinama Hamasovih naoružanih ljudi koji su probili sigurnosne ograde i raštrkali se po gradovima.

“Ovo je bio obavještajni neuspjeh”, rekao je Jonathan Panikoff, bivši američki obavještajac za Bliski istok koji je sada u think tanku Atlantic Council.

“Bio je to sigurnosni propust, potkopavaši ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela prema Gazi”, rekao je.
Izraelcima su slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili skupine civila odvedenih u zarobljeništvo u Gazi bile golem šok.

Više od 300 Izraelaca je ubijeno, a više od 1500 ranjeno, što je nezabilježen broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne skupine izjavile su da su zarobile desetke vojnika.

Naoružani napadači također su zauzeli sigurnosne položaje uključujući policijsku postaju u južnom gradu Sderotu i pregazili Erez, granični prijelaz visoke sigurnosti na kojem se nadgleda ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze kroz niz strogih kontrola.

“Planirali su ovo dugo vremena”, rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Eyal Hulata. “Očito se radi o vrlo koordiniranom napadu i nažalost uspjeli su nas taktički iznenaditi i prouzročiti razornu štetu.”

Čelnik Hamasa: Borbe se preselile u srce “cionističkog entiteta”

Iznenadan napad palestinske organizacije Hamas na Izrael, koji se sastojao od proboja naoružanih ljudi kroz sigurnosne barijere te plotuna projektila ispaljenih iz Pojasa Gaze, započeo je u subotu u zoru tijekom velikog židovskog blagdana Simhat Tora, piše Reuters.

Napad se zbio 50 godina i jedan dan nakon što su egipatske i sirijske snage započele ofenzivu na Izrael u vrijeme židovskog blagdana Jom Kipura u pokušaju da vrate kontrolu nad teritorijem koji je Tel Aviv zauzeo kratkim ratom 1967.

Slijed događaja:

Plotun raketa

Palestinska islamistička skupina Hamas ispalila je oko 6.30 plotun projektila diljem južnog Izraela, a sirene za uzbunu mogle su se čuti i u Tel Avivu i Be’er Shevi.

Hamas je objavio da je lansirao 5000 raketa u sklopu prvog plotuna. Izraelska vojska pak tvrdi da je ispaljeno 2500 projektila.

Dim se nadvio nad stambenim područjima u Izraelu, a ljudi se skrivali iza zgrada dok su sirene pozivale na uzbunu. Najmanje jedna žena je navodno poginula u raketnim napadima.

Infiltracija u zoru

Plotun je poslužio kao zaklon za dosad neviđenu višestruku infiltraciju boraca, a izraelska vojska kaže da su oko 7.40 palestinski borci upali u Izrael.

Većina boraca ušla je kroz rupe u sigurnosnim barijerama koje dijele Gazu od Izraela. No, najmanje jedan vojnik snimljen je kako prelazi granicu motoriziranom parajedrilicom, a snimljen je i gliser koji plovi prema Zikimu, izraelskom obalnom gradu i vojnoj bazi.

Hamas je objavio videosnimke naoružanih ljudi kako probijaju sigurnosne ograde, a manjak svjetlosti i nisko Sunce upućuju na to da se otprilike radi o vremenu u kojem su ispaljivane rakete.

Barem šest motocikala moglo se vidjeti na jednoj snimci, s borcima koji prolaze kroz rupu u metalnoj sigurnosnoj barijeri.

Fotografija koju je objavio Hamas prikazuje buldožer kako razbija dio sigurnosne ograde.

Borbe u izraelskim bazama

Izraelska vojska objavila je jutros u 10 sati da su palestinski borci upali u najmanje tri vojna objekta oko granice, granični prijelaz Erez, bazu Zikim i sjedište divizije Gaza u Reimu. Vojska je dodala da su borbe u Erezu i Zikimu i dalje u tijeku.

Hamasove videosnimke prikazuju borce kako bježe prema zapaljenoj zgradi u blizini visokog betonskog zida sa stražarskim tornjem i borcima koji su naizgled zauzeli dio izraelskog vojnog objekta te pucali iza zida.

Nekoliko zarobljenih izraelskih vojnih vozila nakon toga je snimljeno na putu u Gazu, gdje ih se potom javno prikazivalo.

Upadi u pogranične gradove

Borci su napali izraelski pogranični grad Sderot, a njihova je prisutnost zabilježena i u drugom pograničnom području Be’eri te u gradu Ofakimu 30 kilometara istočno od Gaze, prema izraelskim medijima koji su kao izvore naveli telefonske razgovore sa stanovnicima tih područja.

Video, čiju je istinitost potvrdio Reuters, prikazuje nekoliko naoružanih ljudi kako se voze na stražnjem dijelu bijelog kamioneta koji se kretao kroz Sderot.

Mnogi stanovnici južnih izraelskih gradova imaju utvrđene dijelove svojih kuća koji služe kao skloništa od bombi, a u subotu su ih koristili kao sigurne sobe.

Izraelska vojska naredila je građanima da se sklone unutra, rekavši na radiju da će doći do njih.

Izraelski šef policije Yaacov Shabtai izjavio je da se sigurnosne snage bore protiv naoružanih ljudi na 21 lokaciji, a u 13.30 vojska je objavila da vojnici i dalje nastoje očistiti područja koja su zauzeli Palestinci.

Žrtve

Izraelski mediji su izvijestili o najmanje stotinu mrtvih Izraelaca i 800 ranjenih.

Hamasove videosnimke i nepotvrđene fotografije na društvenim mrežama prikazuju mrtve civile, izraelske vojnike i palestinske borce.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su naoružani pripadnici Hamasa išli od kuće do kuće, ubijajući pritom civile.

Uzimanje talaca

Izraelski mediji su objavili da su napadači uzeli taoce u Ofakimu. Organizacija Islamski džihad objavila je da drži nekoliko zarobljenih izraelskih vojnika, a Hamasovi korisnički računi na društvenim mrežama podijelili su snimke na kojima se čini da se zarobljenike žive odvode u Gazu.

Palestinci prevoze zarobljenog izraelskog civila, u sredini, iz kibuca Kfar Azza u Pojas Gaze u subotu, 7. listopada 2023. (Foto: AP Photo / Hatem Ali / Guliver image)

Jedna snimka prikazuje trojicu mladih muškaraca u prslucima, kratkim hlačama i papučama kako ih se odvodi kroz sigurnosni objekt s hebrejskim natpisom na zidu. Druge videosnimke prikazuju zarobljene žene. Na jednoj se mogu vidjeti palestinski borci kako iz vojnog vozila izvlače barem dva izraelska vojnika.

Izraleski protunapad

Eksplozije su se čule u 9.45 u središtu Gaze i u gradu Gaza, a u 10 sati je glasnogovornik izraelske vojske rekao da ratno zrakoplovstvo gađa mete u Gazi.

Zdravstvene vlasti u Pojasu Gaze kažu da je u izraelskim zračnim udarima na Pojas Gaze poginulo najmanje 198 ljudi, a 1610 je ozlijeđeno.

Gaza, subota, 7. listopada 2023. (Foto: AP Photo / Adel Hana / Guliver image)

Ismail Hanija, vođa palestinske islamističke skupine Hamas, rekao je u subotu da se borba protiv Izraela preselila u srce “cionističkog entiteta”, prenosi Reuters.

“Borba se preselila u srce cionističkog entiteta”, kazao je u govoru.

Poručio je prijateljskim arapskim zemljama da im Izrael ne može pružiti zaštitu.

U svom je govoru na Hamasovoj televiziji Al-Aksa rekao i da naoružane palestinske skupine nastoje proširiti borbe iz Gaze na Zapadnu obalu i Jeruzalem.

“Na rubu smo velike pobjede”, naglasio je.

Najmanje stotinu Izraelaca i najmanje 198 Palestinaca poginulo je u subotnjoj ofenzivi palestinskog pokreta Hamas na Izrael koji je to proglasio ratom i odgovorio zračnim napadima i bombardiranjima Gaze.

“Dosta je bilo, ciklus ustanaka i revolucija u borbi za oslobađanje naše zemlje i naših zatvorenika (…) u (izraelskim) zatvorima mora se privesti kraju”, istaknuo je Hanija.

Pentagon: SAD će raditi na tome da Izrael “ima ono što mu je potrebno da se obrani

Beograd ne priznaje Kosovo i ne može Prištini izručiti odgovornog za organiziranje paravojne skupine na sjeveru Kosova, rekao je srbijanski predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za Sky News zanijekavši ulogu u nedavnom nasilju, a kosovski premijer za isti medij kaže da je Srbija pokušala izazvati rat, prenosi Hina.

U intervjuu za Sky news, koji u subotu prenose i beogradski i kosovski mediji na srpskom, Vučić je na tvrdnje Prištine da je navodno Beograd isplanirao akciju paravojne skupine u selu Banjska na sjeveru Kosova, rekao da je „uvijek lakše optužiti Beograd“.

“Tko će vjerovati da je zapravo nešto drugačije, skoro nitko”, rekao je Vučić, inzistirajući da i Kosovska policija (KP) koristi oružje proizvedeno u Srbiji, ali da im ga Srbija nije prodala.

Beograd ne može Prištini izručiti bivšeg potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića, koji je priznao organiziranje paravojne skupine, zato što Beograd ne priznaje Kosovo.

Donedavni potpredsjednik Srpske liste (SL), vodeće stranke kosovskih Srba, Milan Radoičić preuzeo je odgovornost za organiziranje paravojne skupine na sjeveru Kosova koja se sukobila s kosovskom policijom (KP) što je završilo smrću jednog policajca i trojice Srba u selu Banjska. Radoičić je nakon sukoba podnio ostavku na dužnost u SL-u i zanijekao bilo kakvo sudjelovanje države Srbije u napadu i sukobu.

Vučić je uvjeren da je lako pronaći oružje i to ne samo na crnom tržištu. Pozivajući se na Radoičićevu izjavu u pretkaznenom postupku koji je protiv njega poslije sukoba na sjeveru Kosova pokrenulo srbijansko pravosuđe, Vučić je naveo njegovu izjavu da je “kupovao nešto u Srbiji, nešto u Hrvatskoj, nešto u BiH“. „Provjerit ćemo to sada“, rekao je Vučić.

Srbijanski predsjednik potvrdno je odgovorio na pitanje je li mu Radoičić blizak saveznik te je podsjetio da je on bio potpredsjednik Srpske liste koju podržava službeni Beograd.

Međutim, Vučić je inzistirao da ne može reći da mu je Radočić bio prijatelj. “On je optužen. Bilo je to veliko, ogromno kazneno djelo “, naglasio je Vučić, komentirajući optužbu Prištine da je Radoičić vođa “terorističke skupine”, dok ga pravosuđe Srbije tereti za više kaznenih dijela u vezi sa sukobima na sjeveru Kosova.

Kurti: Srbija pokušala izazvati rat

Srpski pravosudni organi terete Radoičića da je navodno još od siječnja nabavljao oružje, strjeljivo i eksploziv iz Tuzle, preuzimao ga na teritoriju Beograda, a potom skladištio na Kosovu. Vlasti BiH u međuvremenu su demantirale da je oružje nabavljano u Tuzli.

Intervju Sky Newsu dao je i kosovski premijer Albin Kurti i ponovio optužbe da je Srbija pokušala izazvati rat, ali da u tome nije uspjela.

Kurti je rekao da su Srbi, koji su se u Banjskoj sukobili s Kosovskom policijom, iz skupina Sjeverne Brigade i Civilne zaštite, a njihov predvodnik je Milan Radoičić kojega je nazvao “mali Prigožin”.

U intervjuu je kosovski premijer ponovio da je od Beograda zatražio da Radoičić bude izručen Prištini, te da od međunarodne zajednice zahtijeva sigurnost za Kosovo, a za Srbiju osudu i sankcije.

Nadalje, Kurti je za Vučića rekao da je “ozloglašeni autokrat” i ustvrdio da je „nemoguće“ izvesti napad u Banjskoj, a da o tome Vučić nije imao saznanja, objavio je portal Kossev.

MIlanović poručio Srbiji da je Kosovo realnost, a Komšiću da ne govori u ime države

Američki ministar obrane Lloyd Austin izjavio je u subotu da će Sjedinjene Američke Države raditi na tome da Izrael “ima ono što mu je potrebno da se obrani”.

“Tijekom nadolazećih dana Ministarstvo obrane radit će na tome da Izrael ima ono što mu je potrebno da se obrani i zaštiti civile od neselektivnog nasilja i terorizma”, rekao je Austin u izjavi.

Dodao je da pomno prati razvoj događaja i da američka predanost “pravu Izraela da se brani ostaje nepokolebljiva”, prenosi dpa

Austin je izrazio sućut obiteljima poginulih “u ovom gnusnom napadu na civile”.

Više od 160 ubijenih u Pojasu Gaze – palestinski izvor

Više od 160 ljudi ubijeno je u izraelskim zračnim udarima na Pojas Gaze nakon što su borci Hamasa, koji kontrolira Pojas Gaze, izveli niz napada u izraelskim gradovima, navode palestinski mediji i Al Jazeera pozivajući se na zdravstvene izvore.

Medicinski izvori u Pojasu Gaze rekli su Al Jazeeri da je najmanje 160 Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima, a više od 1000 ljudi je ranjeno.

Portal Times of Israel prenosi kako palestinski mediji također navode te brojke, ali ističe da one vjerojatno obuhvaćaju i ubijene te ranjene u sukobima s izraelskim snagama u južnom Izraelu.

Osude, pozivi na prekid vatre, pohvale – reakcije na Hamasovu ofenzivu

UN poziva na trenutačni prekid nasilja u Gazi odakle je u subotu islamistički pokret Hamas počeo najveći napad na Izrael s dosad najmanje 40 mrtvih, a napade su osudili EU, zapadni čelnici. Ukrajina, Rusija i arapski svijet pozivaju na suzdržanost, a Hamasu bliske skupine i države pozdravljaju akciju, izvještava Hina.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Tuerk šokiran je izvješćima o stotinama raketa ispaljenih na Izrael u subotu i navodima o izraelskim civilima koji su postali taoci.

Najmanje 40 Izraelaca ubijeno je, a 740 ranjeno u napadu Hamasa, prema zadnjim podacima koje je objavio izraelski medij N12 News.

“Civili ne smiju nikada biti meta napada”, izjavio je Tuerk i pozvao Izrael da poduzme mjere kako bi izbjegao civilne žrtve u svojim zračnim napadima na Gazu čime odgovara na Hamasov napad.

“Pozivam na trenutačni prekid nasilja i sve strane i ključne zemlje u regiji na deeskalaciju kako bi se izbjeglo dalje krvoproliće”, navodi Tuerk.

Zapad

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće rekao je da SAD “nedvosmisleno osuđuje” napade palestinske islamističke skupine Hamas na izraelske civile i da čvrsto podržava vladu i narod Izraela, izvijestio je u subotu CNN.

CNN je izvijestio da je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan razgovarao sa svojim izraelskim kolegom Tzachijem Hanegbijem i da će ostati u bliskom kontaktu.

Europska unija i brojne europske prijestolnice “oštro su osudile” napade u zoru na Izrael i naglasile da Izrael “ima pravo na obranu.

Rusija je pozvala na “suzdržanost”, a Turska da se izbjegne eskalacija.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen “jasno” je osudila napade koje naziva “terorizmom” i ocijenila da se Izrael ima pravo braniti. “Europska unija izražava solidarnost u ovim teškim trenucima”, poručio je šef europske diplomacije Josep Borrell i naglasio da “terorizam i nasilje ne rješavaju ništa”. Napade je osudio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Rusija poziva “palestinsku i izraelsku stranu na trenutačni prekid vatra, na odricanje od nasilja i na potrebnu suzdržanost”, izjavila je glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je osudio “teroristički napad” na Izrael te je poručio kako “ne smije biti sumnje” da se zemlja ima pravo braniti.

Hamasove napade osudili su čelnici europskih zemalja među kojima je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je rekao da su “napadi na civile šokantni i neprihvatljivi”. “Hrvatska je u ovom teškom trenutku solidarna s Izraelom i njegovim narodom”, poručio je Plenković.

Riječi osude uputili su francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Rishi Sunak, njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock i službeni Rim koji je poručio da Izrael ima pravo braniti se.

Španjolski ministar vanjskih poslova “šokiran” je “slijepim nasiljem” i “krajnje teškim terorističkim napadima”.

Nizozemska “apsolutno osuđuje napad”, rekao je premijer Mark Rutte koji je nazvao izraelskog kolegu Benjamina Netanyahua.

Napade su oštro osudili i Poljska, Češka, Grčka i Albanija

Arapski i muslimanski svijet

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je Izraelce i Palestince na “razumno postupanje” i na “suzdržavanje od impulzivnih akcija što bi samo povećalo napetosti”.

Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije pozvalo je u subotu na “trenutačni prekid nasilja između Izraela i Palestinaca”, prenijela je državna novinska agencija. “Pratimo neviđeni razvoj događaja između niza palestinskih frakcija i izraelskih okupacijskih snaga koji je doveo do visoke razine nasilja na brojnim frontama”, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije.

Na maksimalnu suzdržanost poziva i Sultanat Oman, prenosi službena agencija. Oman poziva međunarodnu zajednicu i “da odmah intervenira kako bi prekinula eskalaciju i ponovno uspostavila vladavinu međunarodnog prava”.

Druga zaljevska država Katar označila je Izrael jedinim odgovornim za eskalaciju i pozvala na suzdržanost. Katarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je međunarodnu zajednicu da spriječi Izrael u korištenju ovakvih napada kao izlika za pokretanje nesrazmjernog rata protiv palestinskih civila u Gazi.

Podrška Hamasu

Vojni savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija pozdravio je u subotu “hrabru” ofenzivu Hamasa protiv Izraela.

“Podržavamo ovu hrabru operaciju ‘potopa al-Akse’ i sigurni smo da ga front otpora također podržava”, rekao je general elitne vojne formacije Čuvari revolucije Jahja Rahim-Savahi.

Proiranski šijitski pokret Hezbolah iz Libanona koji posjeduje snažno oružano krilo pohvalio je i čestitao Hamasu. “Hezbolah čestita palestinskom narodu i njegovim saveznicima Brigadama Al Kasam i Hamasu na toj junačkoj i pobjedničkoj operaciji velikih razmjera”, navodi se u priopćenju.

Osim toga Hezbolah navodi da “Zapovjedništvo islamskog otpora u Libanonu (…) održava direktni kontakt sa zapovjedništvom palestinskog otpora u zemlji te inozemstvu i stalno procjenjuje događaje i tijek operacija”. “Osovina otpora” je termin kojim se označavaju palestinski, libanonski, sirijski i drugi pokreti koji su bliski Iranu, a protivnici su Izraela. “To je i poruka arapskom i muslimanskom svijetu (…) osobito onima koji teže normalizaciji odnosa s Izraelom”, poručio je Hezbolah.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Bahrain potpisali su s Izraelom Abrahamski sporazum o normalizaciji odnosa uz posredništvo bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a pozvalo je “maksimalnu suzdržanost i trenutačni prekid vatre kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice”,

Maroko i Sudan također su prekinuli neprijateljstvo s Izraelom, a Saudijska Arabija pregovara s Izraelom kako bi počeli proces normalizacije odnosa.

Sameh Šukri, ministar vanjskih poslova Egipta, koji ima diplomatske odnose s Izraelom, razgovarao je sa šefom europske diplomacije Josepom Borrelom o “ozbiljnoj eskalaciji na palestinsko-izraelskoj razini”, kazao je glasnogovornik ministarstva u subotu.

Najmanje 40 mrtvih u Izraelu, deseci Palestinaca ubijeni u Gazi

 

 

Najmanje 40 Izraelaca ubijeno je u subotu u napadima velikih razmjera koje je u zoru počeo palestinski pokret Hamas na hebrejsku državu koja je na to objavila da je zemlja u ratu, a palestinske zdravstvene vlasti javljaju o desecima mrtvih u Gazi, prenosi Hina.

Mediji prenose da su brojni palestinski militanti uspjeli prijeći teško zaštićenu granicu s Izraelom koji je na jutrošnji napad poručio da je zemlja u ratu.

Deseci izraelskih borbenih aviona gađali su vojna postrojenja u Pojasu Gaze, pri čemu su ubijene 22 osobe, navodi ministarstvo zdravstva.

Prema priopćenju službe Magen David Adoma, što je izraelski ekvivalent za Crveni križ, “ranjeni se broje u stotinama”.

Izraelsko ministarstvo zdravlja navodi da je 779 ranjenih prevezeno u izraelske bolnice.

Napad obuhvaća infiltraciju bez presedana neutvrđenog broja naoružanih pripadnika Hamasa u Izrael iz Gaze i jednu od najozbiljnijih eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba u posljednjih nekoliko godina.

Izrael “uhvaćen na spavanju”; zemlja u ratu nakon što je Hamas pokrenuo iznenadni napad iz Gaze

Prvi britanski vojnici, koji će ojačati KFOR u jeku novih napetosti na Kosovu, stigli su u u Prištinu, objavili su NATO i britansko ministarstvo obrane kasno u petak, prenosi dpa.

London je ranije najavio da će, na zahtjev NATO-a, britanskom kontingentu od 400 vojnika biti pridodano još 200 vojnika u sklopu godišnje vježbe na Kosovu.

To je “razborit korak kako bi se osiguralo da KFOR ima snage koje su mu potrebne da ispuni svoj mandat UN-a za održavanje sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu”, napisao je glasnogovornik NATO-a Dylan White na X-u (bivši Twitter).

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je kako će postrojbe biti na raspolaganju pod zapovjedništvom NATO-a za provođenje operacija u skladu s mandatom KFOR-a.

Najnovije napetosti potaknute su napadom naoružane srpske paravojne skupine na kosovske policajce na sjeveru Kosova krajem rujna. Ubijen je jedan kosovski policajac i tri srpska napadača.

Njemačka šalje dodatne vojnike na Kosovo

Njemačka na proljeće sljedeće godine na Kosovo šalje dodatnih 150 vojnika Bundesewehra, priopćilo je ministarstvo obrane u Berlinu u petak, prenosi Hina.

“Njemačka ostaje snažno angažirana na zapadnom Balkanu,i posebice na Kosovu”, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke – SPD) komentirajući odluku o slanju vojnika.

Ministar je objasnio kako odluka o slanju dodatnih vojnika Bundeswehra u sklopu KFOR misije na Kosovu nema veze s aktualnim razvojem događaja, nego je donesena još prije, ali je dodao kako “Njemačka sa svojim partnerima pomno prati razvoj situacije na Kosovu”.

U priopćenju se navodi kako njemačka postrojba zamjenjuje pripadnike austrijske vojske koji napuštaju misiju.

“Ako to bude potrebno mi možemo svoje postrojbe pojačati u svakom trenutku”, poručio je Pistorius.

Trenutno je na Kosovu u sklopu KFOR-a stacioniran 71 njemački vojnik. Mandat Bundestaga dozvoljava angažman i do 400 vojnika.

Dodatni vojnici Bundeswehra će između ostalog imati i nadležnost u slučaju potrebe smirivanja nereda.

Krajem rujna na sjeveru Kosova došlo je do oružanog sukoba kosovske policije i pobunjenih Srba u kojem je poginuo jedan kosovski policajac i tri napadača.

Njemačka je snažno osudila ovaj događaj, a obje strane pozvala na deeskalaciju. Od Beograda je zatraženo da učini sve što je u njegovoj moći da se situacija na sjeveru Kosova smiri.

S. Ramabaja: Federalizacija Srbije je ključ stabilizacije regije!

Palestinska islamistička skupina Hamas ubila je više od 20 ljudi u subotu u iznenadnom i najvećem napadu na Izrael u zadnjih nekoliko godina kojim su naoružani napadači prodirali u izraelske gradove dok je iz Pojasa Gaze ispaljivana kiša projektila na Izrael, izvještava Reuters.

Izrael je poručio da je skupina koju podržava Iran objavila rat Izraelu, a vojska je potvrdila da se bori s militantima u nekoliko izraelskih gradova i vojnih baza blizu Gaze.

“Građani Izraela, mi smo u ratu”, poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u videoporuci iz vojnog stožera u Tel Avivu.

Najmanje 22 Izraelca ubijena su u napadu, a više od 250 ih je ranjeno, prema izraelskoj hitnoj službi koja očekuje da će broj stradalih porasti.

Taoci

Izraelska vojska objavila je da je pokrenula zračne napade na Gazu, pri čemu je poginulo najmanje dvoje ljudi.

Napad obuhvaća infiltraciju bez presedana neutvrđenog broja naoružanih pripadnika Hamasa u Izrael iz Gaze i jednu od najozbiljnijih eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba u posljednjih nekoliko godina.

Izraelska televizija Reshet 13 TV News objavila je da militanti drže Izraelce kao taoce u gradu Ofakimu te da je pet palestinskih militanata ubijeno u gradu Sderotu gdje su zapaljene kuće.

Izraelski mediji izvijestili su o oružanim sukobima između skupina palestinskih boraca i snaga sigurnosti u gradovima na jugu Izraela. Šef izraelske policije rekao je da se na jugu Izraela borbe vode na 21 mjestu, što pokazuje koliko su veliki razmjeri napada.

U Gazi su ljudi požurili kupiti zalihe potrepština očekujući višednevne sukobe. Neki su se uputili u skloništa.

Vojni zapovjednik Hamasa Mohamed Deif najavio je početak operacije u emisiji emitiranoj na Hamasovim medijima, pozivajući Palestince posvuda na borbu. “Ovo je dan najveće bitke za okončanje posljednje okupacije na zemlji”, poručio je, dodavši da je lansirano 5000 raketa.

Posljednji veliki sukob između Izraela i Hamasa bio je desetodnevni rat 2021.

“Molim vas šaljite pomoć”

U telefonskom razgovoru za izraelski N12 iz Nir Oza, kibuca (naselja op.a.) blizu Gaze, jedna je žena rekla je da su militanti upali u njezinu kuću i pokušali otvoriti sklonište u kojem se skrivala.

“Upravo su ponovno ušli, molim vas pošaljite pomoć”, rekla je. “Mnogo je domova oštećeno… Moj muž drži zatvorena vrata… Ispaljuju metke”, dodala je.

Izraelski ministar obrane Gallant rekao je da se “trupe bore protiv neprijatelja na svakoj lokaciji” i odobrio je pozivanje rezervista.

Izraelska vojska objavila je da njezine snage djeluju unutar Gaze, ali nije dala detalje.

Izraelski mediji izvijestili su da su naoružani napadači otvorili vatru na prolaznike u gradu Sderotu, u južnom Izraelu, a snimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju sukobe na gradskim ulicama, kao i naoružane muškarce u džipovima.

“Rečeno nam je da su teroristi unutar kibuca, možemo čuti pucnjavu”, rekla je mlada žena Dvir iz kibuca Beeri za Radio izraelske vojske iz svog skloništa.

Eskalacija se dogodila u vrijeme rastućeg nasilja između Izraela i palestinskih militanata na Zapadnoj Obali, koja je zajedno s Pojasom Gaze dio teritorija na kojima Palestinci već dugo žele uspostaviti državu.

Istovremeno Izrael potresaju političke podjele zbog vladine reforme pravosuđa, a Washington radi na normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.

Libanonska šijitska militantna skupina Hezbolah, koju podupire Iran, objavila je da je operacija “odlučan odgovor na kontinuiranu izraelsku okupaciju i poruka onima koji traže normalizaciju odnosa s Izraelom”.

Navodi o zarobljenim Izraelcima

Mediji Hamasa prikazali su videosnimke za koje kažu da prikazuju tijela izraelskih vojnika prenesena u Gazu te snimke palestinskih naoružanih napadača unutar izraelskih domova, kao i kretanje pripadnika Hamasa u džipovima u izraelskom gradu. Reuters nije mogao verificirati te videozapise.

Palestinski mediji također su izvijestili da je Hamas zarobio više Izraelaca, a Hamasovi mediji objavili su videozapis na kojemu se vidi uništeni izraelski tenk.

Izraelska vojska zna za izvještaje o zarobljenicima, kazao je sigurnosni izvor, ali nije dao druge detalje. Glasnogovornik izraelske vojske odbio je komentirati te navode na brifingu za novinare.

Stanovnici Gaze navode da se oružani sukobi vode duž ograde koja razdvaja Pojas Gaze od Izraela u blizini južnog grada Kan Junisa.

Izraelska služba hitne pomoći rekla je da su timovi poslani u područja u južnom Izraelu u blizini Gaze i da su stanovnici upozoreni da ostanu u svojim domovima.

Palestinska skupina Islamski džihad objavila je da su se njezini borci pridružili Hamasu u napadu. “Mi smo dio ove bitke, naši borci su rame uz rame sa svojom braćom u Kasam brigadama sve dok se ne postigne pobjeda”, objavio je glasnogovornik oružanog krila Islamskog džihada Abu Hamza na Telegramu.

Islamski džihad objavio je i da je zarobio nekoliko izraelskih vojnika.

Napad se dogodio dan nakon što je Izrael obilježio 50. godišnjicu Jomkipurskog rata iz 1973. kada su zemlju iznenada napale Sirija i Egipat.

Izrael uhvaćen na spavanju

Iznenadan Hamasov napad na Izrael kolosalan je propust izraelskih obavještajnih službi, objavio je u subotu BBC-jev stručnjak za sigurnost, Frank Gardner.

Izrael ima jednu od najrasprostranjenijh i najsofisticiranijih obavještajnih mreža na Bliskom istoku, kako domaću tako i vanjsku.

Ima doušnike infiltrirane u militantne skupine ne samo na palestinskim teritorijima već i u Libanonu, Siriji i drugdje.

U prošlosti su bili u mogućnosti ubiti vođe militanata preciznim napadima bespilotnim letjelicama ili čak mobilnim telefonima s eksplozivom.

Međutim, ovim Hamasovim napadom na kraju židovskog praznika čini se da je Izrael uhvaćen na spavanju. Da će Izrael uzvratiti velikom silom nema nikakve sumnje, no Izraelci će se sada pitati zašto njihovi špijuni nisu znali da se ovo sprema i upozorili zemlju na to, zaključuje BBC.

Masovni raketni napad na Izrael; Netanyahu poručio građanima: “Mi smo u ratu i mi ćemo pobijediti”