Oštra osuda Berlina i Beča novog projekta američkih sankcija protiv ruskog energetskog sektora

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel i austrijski kancelar Christian Kern, u  zajedničkoj izjavi, objavljenoj u njemačkom MVP, osudili su projekt novih američkih sankcija prema ruskom energetskom sektoru.

U izjavi se navodi kako su Europa i SAD, jedno uz drugo „u tijesnom partnerstvu“ odgovarali na poteze Rusije vezano uz sukob u Ukrajini i da su zajednička djelovanja u općem interesu.

„Međutim, mi se ne možemo suglasiti s prijetnjama protuzakonitih eksteritorijalnih sankcija protiv europskih tvrtki, koje sudjeluju u razvoju energetske opskrbe Europe“, izjavili su Gabriel i Kern. Prema njihovim riječima, u američkom zakonu „opisuje se o čemu se radi: o prodaji američkog ukapljenog plina i pritisku na isporuke ruskog prirodnog plina na europsko tržište“. Cilj toga jest „osiguranje posla američkoj naftnoj i plinskoj industriji“.

Obojice državnih dužnosnika uvjereni su kako politički sankcijski instrumenti ne smiju biti povezeni s gospodarskim interesima. „Prijetiti kaznama na američkom tržištu tvrtkama u Njemačkoj, Austriji i drugim europskim državama, zato što one sudjeluju u plinskim projektima, poput „Sjevernog toka-2“, Rusiji ili ih financiraju, nanosi potpuno novu i vrlo negativnu kvalitetu u europsko-američkim odnosima“, navodi se u izjavi njemačkog ministra vanjskih poslova Gabriela i austrijskog kancelara Kerna.

Također se navodi kako se „radi o konkurentnosti naše industrije i tisuće radnih mjesta“. Dvojica političara pritom izražavaju „odlučnu potporu naporima američkog State Departmenta, usmjerenim na promjenu tog zakonskog projekta“.

Jučer je američki Senat većinom glasova odobrio izmjene zakona o proširenju proturuskih sankcija, koje su uključene u zakon o protuiranskim sankcijama.

Preciznije, zahtjeva se da pod udar sankcija mogu doći oni koji namjeravaju uložiti sredstva u izgradnju ruskih izvoznih plinovoda ili dostaviti projektne usluge, tehnologiju, kao i informacijsku potporu.

Pritom SAD namjeravaju nastaviti aktivnosti usmjerene protiv izgradnje plinovoda „Sjeverni tok-2“, koji, kako smatra Washington, pogubno djeluje na energetsku sigurnost Europske unije i na energetske reforme u Ukrajini.

Iako činjenica kako je ovaj prijedlog zakona usvojio tek samo Senat i da je on još daleko od stupanja na snagu (tek nakon eventualnog potpisa od strane američkog predsjednika), ovaj čin jasno ukazuje na američko dominantno ponašanje i ne prihvaćanje kompromisa kada je u pitanju vanjska politika Europske unije, u koju itekako spada i njezin energetski sektor, usko povezan sa Zapadnim (čitaj: američkim) geopolitičkim i geoekonomskim interesima. Objavljena reakcija njemačkog ministra i austrijskog kancelara do sada je najžešća kritika takvog američkog ponašanja. Međutim, ostaje za vidjeti hoće li prijedlog ovog zakona uopće biti usvojen, a isto tako, postoji li, zapravo, jedinstveni europski odgovor kada su u pitanju prijetnje koje se odnose na samostalnost poslovanja njezinih energetskih i drugih tvrtki i samostalno određivanje europske energetske budućnosti, toliko bitne za EU konkurentnost na svjetskom tržištu.