Nakon subotnjih oštrih kritika turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana protiv NATO-saveza i njegovog „licemjerja“ u odnosu na Tursku (kao primjer, spomenuo je tursku namjeru kupovine ruskog protuzračnog sustava S-400 tek nakon što su Nijemci i Amerikanci odlučili povući svoje sustave Patriot s južnih turskih granica, u vrijeme kada je iz susjedne Sirije prijetila opasna ugroza napada na turski teritorij, i kada NATO nije u razumnom roku Turskoj želio prodati vlastite PRO i PZO sustave), napetosti na relaciji Ankara-NATO još su se više rasplamsale. Naime, na vidjelo su izišle informacije o tome, da je Turska povukla 40 svojih vojnika koji su sudjelovali u vojnoj vježbi NATO-saveza, nakon što je 16. studenog u okviru vježbi objavljen set fotografija „protivnika“ Saveza, na kojima su jedan pored drugog stajali osnivač turske republike Kemal Mustafa Ataturk i predsjednik moderne Turske Recep Erdogan.
Zapovjedništvo NATO snaga u Norveškoj pismeno se ispričalo zbog incidenta, u kojem je iskorišteno ime turskog predsjednika u vrijeme obavljanja vojnih vježbi. Navedeno je, kako je stavljanje imena turskog predsjednika na „spisak neprijatelja NATO-a“ bila greška. Iako se za taj incident predsjedniku Erdoganu osobno ispričao i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, navevši kako to nije učinio NATO, strasti se nisu smirile. Erdogan je odgovorio kako isprika nije dovoljna jer to može učiniti jedino „glupan“, napomenuvši, kako taj incident „prijeti razumijevanju savezništva“. Nastali skandal još jednom ukazuje kako su te aktivnosti bile učinjene ne samo protiv njegove osobe, već i protiv Turske u cijelosti, naglasio je turski vođa.
Erdoganov pomoćnik, Yalchin Topchu, bio je još konkretniji. On je u ponedjeljak, 20. studenog, izjavio, kako je došlo vrijeme razmatranja pitanja turskog članstva u NATO-u, objavili su danas turski mediji. U skoro vrijeme turski parlament će trebati razmotriti pitanje članstva zemlje u toj organizaiji, kazao je Topchu, dodavši, da je „NATO, na veliku žalost, neprijateljski nastrojen prema Turskoj“.
Odnosi između Ankare i NATO saveza pogoršali su se nakon otvorene američke vojne potpore i suradnje sa sirijskim Kurdima, politički i vojno povezanima s „Radničkom strankom Kurdistana“ – u Turskoj zabranjenoj i terorističkoj organizaciji. Ankara je u više navrata Washingtonu iskazivala svoju otvorenu zabrinutost zbog njegovog nerazumijevanja nacionalnih interesa svog ključnog NATO saveznika na južnom krilu toga Saveza. Upravo je to, uz neuspio pokušaj vojnog puča u srpnju 2016.g., bio i jedan od glavnih razloga turskog okretanja suradnji s Rusijom i Iranom po pitanju sirijskog sukoba, ali i ne samo njega. Prošli tjedan u Sočiju su se sastali predsjednici Putin i Erdogan, a razgovaralo se, osim o Siriji, i mnogim drugim strateškim gospodarskim i vojnim pitanjima između dviju država: od nastavka izgradnje plinovoda „Turski tok“, izgradnje prve turske atomske centrale „Akkuyu“, pa do isporuka PZO sustava S-400. Osim toga, prošli vikend u Antaliji je održan i sastanak ministara vanjskih poslova Turske, Rusije i Irana, na kojem su se usuglasili daljnji potezi triju strana po pitanju Sirije, a koji će se 22. studenog iznova razmotriti u Sočiju, na trojnom sastanku čelnika tih država: Vladimira Putina, Recepa Erdogana i Hassana Rouhanija.
Komentari
0 komentara