Merkel pristala na osnivanje europske vojske

Njemačka kancelarka Angfela Merkel odstranila je i posljednju barijeru na putu osnivanja europske vojske, izjavivši njemačkim medijima kako „načelno“ podupire tu ideju.

„Zalažem se za prijedlog predsjednika Macrona oko intervencionističkih snaga…“, izjavila je kancelarka Merkel za njemački medij Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Ta se tema razmatrala od rujna prošle godine, kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron izložio svoj stav glede europskih oružanih snaga sa zajedničkim vojnim proračunom, financiranim kroz ukupni porezni sustav i nadziranim od strane jedinstvenog ministra financija.

Pogled francuskog predsjednika, koji predstvalja središnje mjesto u njegovoj integracionističkoj viziji, sličio je prošloljetnom prijedlogu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, kada je izjavio, kako „sama meka sila nema dovoljno snage“.

Macron je u svom nastupu opisao načela djelovanja jedinstvene europske vojske za zaštitu kontinenta, posredstvom njezinog razmještaja u vrućim točkama po čitavom svijetu, onako kako to čini NATO.

Kako navodi njemački medij, kancelarka Merkel odlučila je poduprijeti Macronovu ideju, jer Europa više ne može računati na zaštitu SAD-a, koji u stvarnosti nadzire NATO.

Koji god oblik ujedinjenja vojska usvoji, europske obrambene snage moraju „biti u strukturi obrambene suradnje“, kazala je njemačka kancelarka i dodala, kako njemačka vojska mora postatio dio te inicijative. To ne znači, kazala je dalje, kako ona mora sudjelovati u svakoj vojnoj misiji.

„Europska obrambena suradnja je vrlo važna. Od 180 sustava naoružanja, koja trenutačno postoje u Europi, mi moramo prijeći na stanje kao u SAD-u, u kojem postoji svega 30 sustava naoružanja“, kazala je Angela Merkel.

Podsjećamo: sve do sada, bilo kakvi razgovori o osnivanju zajedničke vojske u Berlinu su primani s oprezom ili podozrenjem. Najnoviji geopolitički procesi, dinamizirani nakon dolaska Trumpove administracije na čelo SAD-a, ubrzali su promjenju  službenog njemačkog stava po tom pitanju, u smjeru pozitivnog određivanja. Pri tom je najvažniji element bio postizanje zajedničkog njemačko-francuskog stava oko buduće jedinstvene europske vojske, jer se radi o osovini na kojoj počiva cjelokupna arhitektura Europske unije: s jedne strane je najjača europska ekonomija (Njemačka), a s druge najjača europska vojna sila (Francuska), koja, nakon Brexita, zapravo, ostaje jedina  država EU unutar svjetskog kluba vojnih nuklearnih sila.