Kina i SAD: 2018. – vruća godina u odnosima dviju zemalja

Iako se 2017. godinu u odnosima SAD-a i Kine moglo nazvati trgovinskim ratom, on ipak još nije počeo. Ali u 2018. godini sve može biti drugačije, objavio je danas ruski medij Ekonomika.  

Američki predsjednik Donald Trump oštru protukinesku retoriku počeo je još tijekom svoje predizborne kampanje, poglavito u odnosu na pitanje međusobne trgovine, u kojoj SAD ima golemi deficit, veći od 300 milijardi dolara. Međutim, ubrzo nakon ulaska u Bijelu kuću Trumpova je oštra retorika zamijenjena njegovom „romansom“ s kineskim vođom Xi Jinpingom. Tako Trump nije ispunio predizborno obećanje o proglašenju Kine „monetarnim manipulatorom“ već je, upravo suprotno, s Pekingom počeo pregovore i zaustavio provedbu  ranije najavljivanih neugodnih istraga. Međutim, analitičari očekuju pogoršanje odnosa dviju zemalja u 2018. godini.

Čini se da je Trumpova strpljivost završila skupa s krajem američke „strateške strpljivosti“, spomenute i u netom objavljenoj strategiji nacionalne sigurnsti. To se prije svega odnosi na Trumpova očekivanja kako će mu kolega Jinping pomoći ostvariti neke pomake u međusobnim gospodarskim odnosima u korist SAD-a i pojačati kineski pritisak na Sjevernu Koreju u svrhu njezinog odricanja od razvoja vojnog nuklearnog programa. U nadolazećim mjesecima Trump namjerava objaviti rezultate pojedinih istraga po važnim pitanjima, poput kineske krađe intelektualnog vlasništva i sl., a što može dovesti do povećanja carina na uvoz kineskih roba.

Direktor projekta za istraživanje kineskog biznisa i političke ekonomije pri Centru za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu, Scott Kennedy, izjavio je slijedeće: „U prvoj polovici (2018.) godine može početi trgovinski rat, što će dovesti do opasnog sukoba, koji ugrožava druge elemente odnosa.“

Foto: Izvoz SAD-a





Prvotni pregovori o trgovini između najvećih ekonomija svijeta završili su bez važnijih rezultata. U ponedjeljak je predsjednik Trump stavio Kinu u red četiriju zemalja koje predstavljaju glavnu ugrozu američke nacionalne sigurnosti (uz Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju). U njoj su Kina i Rusija predstavljene kao američke suparnice koje „nastoje potkopati američku sigurnost i razvoj“, pri čemu je Peking optužen za nedobronamjernu praksu u trgovini.

Mirya Solis iz Center for East Asia Policy Studies iz Brookings Institution, izrazila je zabrinutost  jer, za razliku od ekonomskog suparništva između SAD-a i Japana 80-ih godina prošlog stoljeća, SAD i Kina nisu saveznici, povezani partnerskim odnosima u sferi obrane. Neovisno o veličini gospodarskih sveza Kine i SAD-a, nepostojanje šireg saveza značajno jača „ugrozu eskalacije“ napetosti u sferi trgovine, kazala je Solis.

Ali ni Peking ne stoji prekriženih ruku. U ponedjeljak je kineska vlada odgovorila na Trumpov istup, pozvavši SAD na odbacivanje svoje ideje o „hladnom ratu“ i „prestanak iskrivljavanja“ strateških namjera Kine.





Rizik udara po ekonomijama SAD-a i Kine

Trump stoji pred ogromnim problemima, nastojeći nagovoriti Peking na prekid agresivnog rasta svoje unutarnje proizvodnje i da još više otvori svoje gigantsko tržište, ne stvarajući uporišta za trgovinski  rat koji će negativno utjecati na otvaranje američkih radnih mjesta.

Trump je odustao od jednog od glavnih instrumenata utjecaja na Kinu odmah nakon stupanja na dužnost, kada je povukao SAD iz Tihooceanskog partnerstva – širokog sporazuma o slobodnoj trgovini kojeg je potpisalo 12 zemalja i koje je predvodio predsjednik Barak Obama nastojeći učvrstiti vodstvo SAD-a u Aziji i obje Amerike. Uspješna realizacija sporazuma bila bi stimulans za reforme u Kini, izjavio je David Dollar, stručnjak za Kinu u Brookings Institutions.

Foto: Uvoz SAD-a

„Sada smo mi to izgubili, a administracija govori o nekakvim dovoljno oštrim mjerama, koje, vjerojatno, neće promijeniti kinesko ponašanje, ali će predstavljati rizik za štete objema gospodarstvima“, izjavio je Dollar.

Trump je također odbacio i druge višenacionalne projekte u trgovini, izjavljujući kako oni „vežu naše ruke i noge i praktički čine nemogućim primjene zakona“. Ali to će također otežati pritisak na Kinu po pitanju poštene trgovine jer će SAD u tim naporima biti usamljen i bez saveznika. A budući da se SAD nalazi u sukobu s mnogim drugim, niti jedna država ne stoji na strani SAD-a“, izjavio je Kennedy.

Svi ovi negativni signali iz Washingtona ne ostaju neprimjećeni u Pekingu.

Kineska vlada iznova je nervozna, tvrde pojedini stručnjaci iz Šangajskog sveučilišta, i najavljuju slijedeću godinu kako „početak turbulencije u kinesko-američkim trgovinskim odnosima“.

Stručnjaci smatraju kako se veći dio problema odnosi na Trumpovu naviku da se fokusira na deficit trgovinske ravnoteže SAD-a s Kinom u iznosu od 309 milijardi dolara, nego na šire ekonomske odnose dviju zemalja. „Trgovinska ravnoteža nema baš nikakvu važnost u tome pridržava li se Kina načela poštene trgovine. Uostalom, ukoliko će Kina ukidati niz barijera za inozemne investicije na putu pristupa svojim tržištima, njezin gospodarski suficit prema SAD-u može porasti“, izjavio je Kennedy.

Ali Trump, čini se, želi pokušati sniziti deficit, čak ako će to dovesti i do sukoba. A tada se on može sudariti s još većim problemom.

Puno je lakše početi trgovinski rat, nego se iz njega izvući.

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like