Katrarski ministar VP putuje u Moskvu na sastanak s Lavrovom

Geopolitika.News nastavlja pratiti intenzivna zbivanja oko potencijalno vrlo velike krize vezane uz Katar. Tako je maloprije prispjela vijest o tome, kako će katarski ministar vanjskih poslova Muhammed bin Abdel Rahman al-Thani 9. lipnja otputovati u posjet Moskvi, gdje će razgovarati s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom. Informaciju su prenijeli ruski mediji, pozivajući se na izvore u ruskom veleposlanstvu u Dohi. U središtu razgovora bit će „ozbiljna međunarodna pitanja“, navodi izvor.

Podsjećamo, diplomatske odnose s Katarom prije nekoliko dana prekinule su Saudijska Arabija, UAE, Egipat, Bahrein, Jemen, Libija, Maldivi, Mauretanija, Mauricijus i Komorski Otoci. Europska unija izrazila je veliku zabrinutost „trampizacijom Bliskog istoka“, a stvar dodatno komplicira i otvoreno tursko svrstavanje uz Katar ali i jučerašnji teroristički napadi u samom srcu Irana – Teheranu i tamošnjim nacionalnim simbolima. Pa iako većina analitičara te napade procjenjuju kao upozorenje Saudijske Arabije Iranu što ga može očekivati u slučaju daljnjeg zaoštravanja stanja, ima i onih koji smatraju kako su sinoćnji teroristički napadi na Teheran izvrsna mogućnost za iranski oštar odgovor prema nositeljima islamističkog terorizma, što je indirektno odmah potom najavio i ajatolah Ali Hamenei, kazavši, kako su ovi napadi potvrda obveze „iranske borbe protiv terorizma u samom njegovom epicentru, kako se borba u buduće ne bi vodila na iranskom teritoriju“ i da će se terorizam pobijediti „uz Božju pomoć“.

Stanje oko Katara se vrlo brzo zaoštrava i činjenicom kako ta mala država od svega 300 tisuća stanovnika (a najbogatija na svijetu gledano „po glavi stanovnika“) već sada trpi goleme financijske gubitke fizičkom blokadom od strane Saudijske Arabije i UAE. Prije svega se to odnosi na u međunarodnim razmjerima vrlo snažnu kuvajtsku državnu zrakoplovnu kompaniju „Qatar Airwais“ koja održava brojne veze s čitavim svijetom, a što je sada vrlo otežano zbog zabrane preleta saudijskog zračnog prostora. Ta tvrtka sada se trudi održavati veći dio postojećih linija ali to ide vrlo teško i gubitci se neprestano gomilaju.

Vidjet ćemo vrlo brzo na koji će se način rasplesti ova kriza. Međutim, već je sada jasno kako iza nje stoji otvoreni dil vlade u Rijadu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji, poput „slona na staklenoj površini“, gleda isključivo američke nacionalne interese ne mareći previše za sveukupne posljedice. A Trump je upravo nedavno u Rijadu osigurao američke gospodarske i vojne interese u sklopljenim poslovima sa Saudijcima za, nećemo pretjerati ako to kažemo, sljedećih 10-20 godina – od vojno-industrijskog kompleksa, do sfere visoke tehnologije, civilne zrakoplovne industrije (Saudijci će kupiti više od 100 američkih zrakoplova Boing), a zaustavio je i po SAD vrlo neugodne prijetnje Saudijske Arabije o povlačenju njezinih golemih sredstava iz američkih fondova, koji se procjenjuju u razmjeru (ovisno o izvorima) od 300 pa do čak, vjerojatno pretjeranih, 700 milijardi dolara). Osim toga, gubitak jednog Katara za SAD niti u geostrateškom smislu ne znači previše, neovisno o tamo stacioniranoj američkoj zrakoplovnoj bazi, koju, malo je poznato, u potpunosti financira sam Katar. SAD svoje baze ima i u UAE i u Bahreinu (sjedište američke V. flote koja krstari Perzijskim zaljevom), a može ih otvoriti kada zaželi i u Saudijskoj Arabiji.

Puno veći problem mogao bi nastati uspostavom svojevrsnog novog saveza Teheran-Bagdad-Damask-Ankara-Doha, pod svojevrsnom sjenom Moskve, iako je on praktički do jučer bio moguć  jedino u sferi znanstvene fantastike. Također, ukoliko Iran sutra na samitu Šangajske organizacije (pod patronatom Kine i Rusije) u Astani bude primljen u njezino punopravno članstvo, iz temelja se mijenjaju geopolitički i geostrateški odnosi u čitavoj regiji. To je ono čega je Europska unija itekako svjesna ali su dometi njezine vanjske politike vrlo ograničeni, poglavito sada, kada je Velika Britanija i službeno u procesu Brexita, a Bruxelless suočen s po sebe neugodnim saveznikom u Washingtonu, u licu predsjednika Donalda Trumpa.

Prije nekoliko dana smo napisali kako je, unatoč „nenadanom poklonu“ teško vjerovati kako će Rusija htjeti pružiti pomoć i sigurnosnu zaštitu Kataru i time dodatno zakomplicirati svoje odnose sa SAD-om ali i ugroziti svoje interese i odnose s mnogim arapskim zemljama, uključno Egipat (s kojim ima uspostavljeno strateško partnerstvo), UA Emirate, Jordan, pa i samu Saudijsku Arabiju kao najutjecajniju arapsku državu, stavri se dodatno kompliciraju s obzirom na stav Turske, Irana pa i EU, te je sada vrlo teško bilo što prognozirati. U svakom slučaju činjenica je kako je Katar i dalje u vrlo nepovoljnom položaju, prije svega zbog svoje „mikro-veličine“ i višestruko slabije vojne moći u odnosu na ratoborne vodeće arapske susjede. Sada će se čitava stvar svesti na psihološku i stvarnu nacionalnu i vjersku čvrstoću katarskog emira Al-Thanija (koji je i kreirao katarsko gospodarsko čudo i stvorio najbogatiju zemlju na svijetu), u smislu hoće li ostati ustrajan u svojoj politici ili će se pokoriti i pokloniti Trumpu u svom eventualnom „hodočašću“ Bijeloj kući. Jer znamo, katarska politika je konstantna i za poznavatelje prilika vrlo transparentna već dugi niz godina i desetljeća. Također, kao takva, ona do jučer nije nikome smetala, niti Washingtonu niti Rijadu. A sada je odjednom postala „neprijateljska“, i „sponzorirajuća“ u odnosu na terorističke organizacije, čime Rijad zapravo želi omogućiti vlastit ekskulpaciju tj. „čišćenje od grijeha“ sponzoriranja terorizma, svaljujući svu prljavštinu (koje je, da se razumjemo, nedvojbeno puno i na strani Dohe) na ipak mali Katar.  Top of Form





 

Bottom of Form

Komentari

komentar





0 komentara

You may also like