Katar podržao tursku vojnu intervenciju u Afrinu

Katar podržava početak turske vojne operacije u sirijskom Afrinu, izjavio je glasnogovornik tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova L. al-Hatir, a prenijela katarsta agencija QANA.

„Turska operacija u sirijskom Afrinu, koja je počela u subotu, vezana je uz zaštitu nacionalne sigurnosti i osiguranju sigurnosti njezinih granica… i mnogobrojnih terorističkih upada na njezin teritorij, i zato je Katar podržava“, kazano je u izjavi katarskog državnog službenika.

Također je rečeno, kako ovim činom Turska sprječava raspad sirijskog teritorija i da ona, kao članica NATO saveza osigurava stabilnost i ravnotežu u regiji.

Podsjećamo: Katar je najveći turski regionalni saveznik i ovakva izjava katarskog MVP nikoga ne treba iznenaditi. Osim toga, Ankara je bila prva zemlja koja je otvoreno stala u zaštitu Katara nakon što ga je početkom lipnja prošle godine Saudijska Arabija (i UAE, Egipat i Bahrein) de facto izopćila iz arapske zajednice država i proglasila glavnim sponzorom islamističkog terorizma i, uz Iran glavnim  destabilizatorom stanja u regiji. Turska u Kataru ima i svoju jedinu vojnu bazu izvan turskog teritorija, koja još nije u punoj funkciji, ali je Turska upravo u nju, u jeku krize katarsko-saudijskih odnosa, odmah poslala manji kontingent svojih snaga za brzo djelovanje, namjenjenih za čuvanje državnih i rezidencijalnih objekata u Dohi, što je izazvalo bijes Rijada i pogoršalo ionako suparničke tursko-saudijske odnose u smislu dominacije u sunitskom svijetu Bliskog istoka.

Što se tiče izjave katarskog MVP da Turska svojom operacijom sprječava teritorijalni raspad Sirije, on se, vjerojatno, temelji na namjeri vodstva sirijskih Kurda o osnutku svoje federalne jedinice Rožave, koja bi u svoj sastav uključila kurdske kantone Hasaku, Kobani i Afrin i u kojoj ne bi bilo državnih tijela sirijske vlade. Za taj projekt Kurdi su imali potporu Washingtona, što je uključivalo i podatak iz nedavno objavljene vijesti američkih vojnih dužnosnika unutar međunarodne koalicije o osnutku „vojske sjevera“, koja bi brojila oko 30 tisuća boraca, većinom iz kurdskih organizacija YPG i SDF, a bavila bi se zaštitom sigurnosti sirijsko-turske granice. Ta najava izazvala je oštro protivljenje Ankare, ali i Damaska i Moskve jer de facto predstavlja raspad Sirije i stvaranje uvjeta za dugotrajni nastavak rata.