Katar namjerava vratiti veleposlanika u Iran

Nakon više od 20 mjeseci, od kada je katarski veleposlanik napustio Teheran zbog solidarnosti s Rijadom poslje napada gnjevnih građana iranske prijestolnice na saudijsko veleposlanstvo, Katar je iznova spreman vratiti svog veleposlanika u Iran, izvjestila je Al Jazeera.

Podsjetimo, u siječnju 2016. godine Katar se pridružio većini arapskih zemalja na čelu sa Saudijskom Arabijom, koje su opozvale svoje diplomate iz iranske prijestolnice nakon spomenutog incidenta, koji je bio reakcija na prethodno saudijsko službeno odrubljivanje glave tamošnjem šijtskom vjerskom vođi, u glavnom gradu Rijadu.

U četvrtak, 24. kolovoza, katarsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je o „povratku valeposlanika (u Iran) radi obnavljanja njegovih diplomatskih dužnosti“. Radi se o potvrdi katarskih nastojanja za uspostavom i učvršćenjem veza s Iranom „u svim sferama“, navodi Al Jazeera. Pritom nije navedeno ime novog veleposlanika niti datum njegovog odlaska u Teheran. Ali je zato priopćeno kako je katarski ministar vanjskih poslova Mohammad bin Abdulrahman al-Thani telefonski razgovarao sa svojim iranskim kolegom Mohammadom Javadom Zarifom o „bilateralnim odnosima i mjerama za njihovo učvršćenje i razvoj“.

Sve je ovo, naravno, direktna posljedica potpuno poremećenih odnosa Katara i njegovih arapskih susjeda iz Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, na čelu sa Saudijskom Arabijom. Ta zemlja, zajedno s UAE, 5. lipnja pokrenula je široku političku i diplomatsku kampanju protiv Katara, optuživši ga za sponzoriranje islamističkog terorizma u regiji i za još štošta drugo, prekinuvši s Dohom diplomatske odnose i uvevši gospodarsku i prometnu blokadu te zemlje. Ubrzo se Rijadu i Abu Dhabiju u protukatarskoj politici pridružila većina arapskih zemalja, dok su u zaštitu Katara otvoreno stali Turska i Iran ali i Irak, svojom navodnom neutralnošću, slično kao i sultanat Oman koji s Iranom nadzire strateški prevažan Hormuški tjesnac kroz koji se ulazi u Perzijski zaljev. Formalni neutralitet u tom sukobu ima i Kuvajt, koji je odabran kao posrednik između sukobljenih strana. U međuvremenu je tzv. arapski kvartet (Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein) Kataru poslao otvoreni ultimatum sadržan u dokumentu od 13 točaka koje Doha mora ispuniti ukoliko želi otpočeti proces normalizacije odnosa. Ispunjavanjem tih uvjeta Katar bi se de facto morao odreći svog suvereniteta po pitanju vođenja vanjske politike i još mnogo čega drugog, pa odbacivanje Dohe upućenog joj dokumenta zapravo nikoga i nije iznenadilo. Od tada su se strasti i retorika malo primirile i otklonjena je opasnost od saudijske vojne intervencije, uglavnom zbog turskih upozorenja kako će braniti svog najvećeg regionalnog saveznika na čijem teritoriju Turska ima svoju jedinu inozemnu vojnu bazu. Uslijedili su i pritisci pojedinih zapadnoeuropskih država na Rijad, poput Njemačke i Francuske, čiji je ministar vanjskih poslova zatražio žurnu prometnu deblokadu Katara, ocjenivši je potpuno neprihvatljivom.

Naravno, sve ovo ne znači kako se stanje normaliziralo. Rijad i njegovi arapski saveznici i dalje ustrajavaju na prekidu političkih i gospodarskih odnosa s Katarom i to će vjerojatno biti dugog vijeka, a o čemu najbolje svjedoči i današnja vijest o novom katarskom političkom zaokretu prema Iranu kao glavnom regionalnom suparniku Saudijske Arabije.