Izraelski stručnjak: Izrael spreman primijeniti atomsko oružje protiv Irana

Izraelski stručnjak za Bliski istok, iranolog, i predavač na Sveučilištu u Jeruzalemu Vladimir Mesamed, u intervjuu za ruski medij EADaily odgovarao je na pitanja o stanju u Siriji i bliskoistočnoj regiji. Donosimo vam najvažnije dijelove tog intervjua:

Mesamed je izjavio kako ulazak velikog broja igrača u Siriju znači i promjenu globalne karte svijeta. Međutim, Izrael najviše zabrinjava iranska ekspanzija i njegov nuklearni program. Glede njega, u Izraelu postoji stvarna bojazan da će Iran baciti atomsku bombu na Izrael. Iran je teokratska država, u kojoj se na vlasti nalaze vjerske mule, koji ne razumiju uvjek stvarnost današnjeg vremena i zato mogu posegnuti za radikalnim mjerama.

Izraelci su uvjek smatrali kako im nepostojanje granice s Iranom jamči sigurnost. Između njih je Sirija, Irak, …. Ali sada je Iran aktivan u Siriji gdje može izgraditi svoje vojne baze, a što Izrael smatra velikom ugrozom.

Iranske snage danas su na 10 kilometara od izraelske granice na Golanskoj visoravni. Nedavno je srušen iranski dron, nakon čega je Izrael napao ciljeve u Siriji i na taj su dan svi u Izraelz mislili kako počinje rat, ali ne sa Sirijom već s Iranom.

Osim što je Iran ugroza za Izrael, postoji još i sunitsko-šijtski sukob, navodi Mesamed. Protiv iranskog atomskog programa vrlo oštro nastupa i Saudijska Arabija i prozapadni sunitski režimi koji smatraju kako Iran želi postati svjetska supersila. Ta zabrinutost ima smisla, smatra Mesamed, s obzirom na razvoj iranske tehnologije. Naveo je i primjer Iraka, gdje je u vrijeme Sadama Huseina obuzdavan šijtski pokret, a danas je on na vlasti (zanimljivo, Mesamed pri tom ne kaže tko je svrgnuo tog istog Huseina, kao i to, da su taj čin tada podupirali i izraelski politički krugovi!). Međutim, Mesamed opet skreće na Siriju, govoreći, kako će, ukoliko proiranski orjentirani Bashar Assad ostane na vlasti, u toj zemlji opet vladati alavitska manjina sa šijtskom ideologijom, što je svega 8% stanovništva.

Na upit novinara, što Izrael može poduzeti da bi zaustavio „iransku ugrozu“, Mesamed je kazao, kako Izrael, prema zapadnim izvorima, ima oko 200 atomskih bombi spremnih za uporabu i da Izrael tu informaciju ne potvrđuje niti opovrgava. Na izravan upit novinara, mogu li one biti upotrebljene, izraelski stručnjak za Bliski istok odgovorio je potvrdno, navodeći, kako se to umalo i dogodilo prije nekoliko godina. Ali Izrael to ne želi jer bi izazvalo „domino efekt“ po čitavom svijetu, počevši od Bliskog istoka. Izrael traži „druge putove“ i više nije sam, a njega sada „dovoljno ozbiljno podupire Trumpova administracija“. Pri tom Mesamed nije odbacio mogućnost nuklearnog napada na Iran, kojeg je označio „katastrofom“.

Mesamed je, između ostalog, kazao i kako je Izrael u posljednjih 25 godina uspio uspostaviti odnose s mnogim islamskim državama. 1991. godine bile su samo dvije takve države, a danas ih je već deset, što je ipak napredak.