Iznenadne smrti i tajanstveni nestanci saudijskih oporbenih prinčeva iz Europe

Zrakoplov kojim su putovala trojica prinčeva nalazio se na europskom unutarnjem letu, ali se iz tko zna kojih razloga našao u Rijadu, nakon čega se prinčevima gubi svaki trag. Ubrzo je prispjela informacija kako je najmlađi od njih, 26-ogodišnji princ  Salman bin Saad al-Saud preminuo od srčanog napada.

Nedavno je u Saudijskoj Arabiji, u Rijadu, umro jedan od tamošnjih nasljednih prinčeva, nakon čega su i na tlu Europe tajanstveno nestala još tri konkurenta za arabijsko prijestolje iz redova oporbe vladajućoj dinastiji Saud. Sve se to odigralo relativno brzo nakon službene ceremonije proglašenja za prijestolonasljednika tj. budućeg kralja, Mohammada bin Salmana al-Sauda.

Ovom intrigantnom temom pozabavio se turski medij Star i turski stručnjaci-arabisti.

Prikupljene činjenice govore kako je Saudijska Arabija postala žrtvom vlastite politike svrgavanja neugodnih režima, a prema istočnoj poslovici: tko sije vjetar, žanje oluju. Naime, saudijski  prinčevi, koji su kao oporbenjaci i kritičari saudijskog kralja Salmana (o tome su otvoreno pisali na društvenim mrežama!) živjeli u Europi, tajanstveno su iščezli ili umrli. Radi se o: Turky bin Bondaru, Haled ben Farmanu i Saud bin Saifu. Što se zapravo dogodilo potpuna je tajna, jer se zrakoplov kojim su putovala trojica prinčeva nalazio na unutareuropskom letu, ali se iz tko zna kojih razloga našao u Rijadu, nakon čega se prinčevima gubi svaki trag. Ubrzo je prispjela informacija kako je najmlađi od njih, 26-ogodišnji princ  Salman bin Saad al-Saud preminuo od srčanog napada.

Sukob unutar mnogobrojne saudijske obitelji počeo je u svibnju 2016. godine, kada je kralj Salman prekršio načelo o nasljedstvu na saudijskom prijestolju i obznanio za svog nasljednika ne jednog od svoje mlađe braće, već svog šestog po redu sina Mohammada bin Salmana. Radi se o povjesnom presedanu unutar Kraljevstva, prema kojem po prvi put vladarski tron prelazi u ruke unuka osnivača dinastije pri živućim nasljednim sinovima-prinčevima.

Razlog takvog poteza sastoji se u tome, da su oni u emigraciji započeli kampanju kojom se kritizira službeni Rijad, ne samo zbog ugnjetavanja vlastitog naroda, već i zbog potpore autoritativnim režimima na Bliskom istoku. Ponajprije se radilo o kritici saudijskog svrgavanja vlade „Muslimanske braće“ u Egiptu i potpori nasilno uspostavljenoj vlasti kroz ustoličenje na dužnost predsjednika države tadašnjeg egipatskog vojnog maršala Al-Sisija.

Turski medij Star, osim toga, navodi kako su nestali prinčevi bili oporbenjaci ne samo saudijskom kralju već i SAD-u još od vremena predsjednika Baraka Obame. Također se kaže, kako je novi saudijski strateški plan razvoja zemlje do 2030.g. na Zapadu doživljen kao saudijsko odbacivanje načela demokracije.

Ta se strategija odnosi na čuvanje saudijskih zaliha nafte unutar zemlje, a ne njihovu rasprodaju na spekulativnim tržištima, kao i na razvoj vojne industrije koji bi ugrožavao interese američkog vojno-industrijskog kompleksa i prijetio njegovom gubitku tog ogromnog i unosnog tržišta. Nedugo nakon objave saudijskog strateškog plana, Obamina administracija počela je kritizirati Rijad zbog njegove uloge i miješanja u unutarnje stvari susjednog Jemena, u kojem prosaudijska arapska koalicija vodi široku vojnu kampanju s velikim žrtvama po civilno stanovništvo, ali i u Bahrein i tamošnja unutarnja politička zbivanja. Osim toga, Saudijska Arabija proglašena je glavnim sponzorom „Islamske države“, neovisno o tome što je naoružanje koje je posredstvom CIA-e slano u Siriju išlo upravo po saudijskim kanalima.

Turski analitičari smatraju, kako neovisno o tome što su američko-saudijski odnosi stabilizirani dolaskom u Bijelu kuću predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije, Rijad u budućnosti očekuju novi potresi. Jer, kako kažu, riješivši se neugodnih prinčeva-oporbenjaka na europskom tlu, saudijski dvor je zapravo ušao u rat s transnacionalnim korporacijama koje su još od vremena početka naftne krize bacile oko na saudijsku naftu.