Iran i Azerbajdžan započet će gradnju željezničke pruge kao dijela strateškog prometnog koridora „Sjever-jug“

Geopolitika.News je u sklopu seta analiza vezanih uz globalne mega-infrastrukturne projekte, vrlo opširno pisala i o prometnom koridoru „Sjever-jug“ koji bi povezao Jugo-istočnu Aziju s Europom, preko Irana, Azerbajdžana i Rusije, čime bi se uveliko skratio (a  time i pojeftinio) sadašnji plovni put kojim se, primjerice, roba iz indijskih pomorskih luka prevozi preko Arapskog i Crvenog mora, do Sredozemlja i dalje prema europskom kopnu. Koridor „Sjever-jug“ interesantan je i arapskim monarhijama Perzijskog zaljeva, tim više što su postojeći sjeverni kopneni prometni smjerovi prema Europi u sigurnosnom smislu postali vrlo opasni zbog ratnih sukoba na terenu (Irak, Sirija, Turska). Naravno, koridora „Sjever-jug“ najviše se pribojava Egipat zbog mogućeg značajnog pada prometa koji se odvija kroz Sueski kanal i koji je, osim toga, prije dvije godine moderniziran i proširen, u što je Kairo investirao veliki novac.

Iranska agencija IRNA danas je objavila informaciju prema kojoj Iran i Azerbajdžan uskoro počinju izgradnju željezničke pruge između gradova Reshta i Astare. O tome je novinare izvjestio iranski predsjednik Hasan Rohani. Pritom je ukazao na veliku važnost te željezničke pruge, dodavši, kako je u vrijeme svog nedavnog posjeta Moskvi s ruskim dužnosnicima raspravljao o međunarodnom prometnom koridoru „Sjever-jug“. Također je naglasio kako se izgradnja željezničke pruge Kazvin-Resh nalazi u završnoj fazi i da se očekuje kako će se staviti u funkciju već tijekom ove godine.

Azerbajdžanska agencija Trend navodi, kako je nešto ranije jedan od čelnika „Iranskih željeznica“ izjavio da Azerbajdžan planira uložiti 60 milijuna eura u razvoj željezničke infrastrukture u iranskoj Astari, kao nužnog preduvjeta za aktiviranje međunarodnog prometnog koridora „Sjever-jug“.

Željeznička pruga Kazvin-Resht-Astara glavni je dio koridora „Sjever-jug“ , a objedinit će željezničke pruge Irana, Azerbajdžana i Rusije. U prvoj fazi po koridoru se planira prevesti 6 milijuna tona tereta godišnje, a u daljnjoj perspektivi 15-20 milijuna tona. Njegove sastavnice bile bi indijske luke, dalje na Perzijski zaljev (uključno i tamošnje arapske monarhije), Iran, Azerbajdžan, Rusija i dalje prema skandinavskim zemljama i Sjevernoj Europi, a vrijeme putovanja roba do konačnih odredišta trajalo bi svega 14 dana, za razliku od sadašnjeg pomorskog puta kojim robe putuju i do 40 dana.

Poveznica:

http://geopolitika.news/analize/geopolitika/koridor-sjever-jug-najkraci-put-iz-indije-europu/Top of Form