I službeno potvrđeno: u ožujku starta prva kineska međunarodna naftna burza u juanima

Početkom siječnja Geopolitika.news je pisala o skorom početku rada prve kineske međunarodne naftne burze, one u Šangaju, koja je, prema pojedinim izvorima, s radom trebala početi 18. siječnja, i što će, prije ili kasnije, predstavljati ozbiljan izazov za zapadne financijske krugove, koji su trgovinom nafte na globalnoj razini dominirali praktički od njezine uspostave u modernom smislu te riječi. Tada smo spomenuli, kako će se na toj naftnoj burzi trgovati u juanima, uz mogućnost konverzije u zlato.

Jučer je iz Kine stigla službena vijest tamošnje državne Komisije za regulaciju tržišta vrijednosnih papira (CSRC), prema kojoj Kina namjerava početi sklapati fjučerske ugovore za naftu 26. ožujka ove godine (na Šangajskoj međunarodnoj energetskoj burzi – INE).

Sklapanje tih ugovora usmjereno je na omogućavanje najvećem svjetskom potrošaču nafte (Kini) većeg utjecaja na formiranje cijena sirove nafte u Aziji. Na toj bi se burzi trgovalo novim ugovorima, čiji bi se udio u trgovanju naftnim fjučersima mjerio u trilijunima dolara godišnje.

Azija je postala najveći potrošač nafte u svijetu, a Kina se nada kako će njezini vlastiti fjučerski ugovori na naftu bolje odražavti regionalne tržišne uvjete.

Trenutačna su središta za formiranje cijena nafte londonska burza ICE Futures i njujorška trgovinska burza (NYMEX) pripadajuća CME Group-u. Cijena se veže uz dvije glavne naftne sorte: sjevernomorsku Brent i američku WTI.

Sklapanje ugovora nominiranih u kineskim juanima, otvorenih za kineske i inozemne investitore, iščekuje se već šest godina ali je uvjek bilo odgađano. Potresi na kineskim financijskim tržištima i tržištima drugih burzi izazivali su zabrinutost glede sposobnosti Kine za nošenje s financijskim turbulencijama. Tako je bilo i početkom prošle godine, kada su se potencijalni međunarodni investitori brinuli kako neće moći slobodno mijenjati juane s obzirom na ograničenja na izvoz kapitala iz Kine. Investitore je također zabrinjavalo aktivno miješanje Pekinga u rad financijskih tržišta. Kina je u međuvremenu djelomično liberalizirala i ublažila državne ograničavajuće mjere i čini se kako je sazrijelo vrijeme za dugoočekivani start međunarodne naftne burze u Šangaju.





Podsjećamo: u 2017.g., u Kini je porsala potražnja za energentima. Kina je lani postala najveći svjetski uvoznik nafte, po prvi put nadvisivši SAD jer su nove rafinerije i nezavisni (privatni) kupci povisili potražnju. Kina je, također, jedan od većih kupaca američke sirove nafte.

Isporuke nafte Kini iz čitavog svijeta – od Rusije do Saudijske Arabije i Venezuele – povećale su se za cca 10% i prosječno su iznosile 8,43 milijuna barela dnevno (službeni podatci Carinske uprave NR Kine).

 





Zoran Meter: Starta kineska međunarodna energetska burza: ZAPAD OLAKO IGNORIRA POJAVU „PETROJUANA“!

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like