Bugarski predsjednik Rusiji predlaže izgradnju plinovoda do Bugarske, kroz Crno more

Nakon što je Bugarska, kao ključna zemlja u projektu,  2014. godine pod pritiskom SAD-a jednostrano obustavila već započetu izgradnju plinovoda „Južni tok“, namjenjenog potrebama Jugo-istočne i Srednje Europe, odnosi između Moskve i Sofije naglo su se zahladili. Jedan od neposrednih ruskih odgovora na taj bugarski potez bio je novi projekt izgradnje plinovoda „Turski tok“ (uz „Sjeverni tok 2“), kojim će se ruski plin tranzitirati dnom Crnog mora za potrebe turskog tržišta ali i u plinovod TANAP kroz koji će se, skupa s azerbajdžanskim plinom, dostavljati na europsko tržište.  Osim toga, „Turski tok“ ostavit će mogućnost i za direktnu dostavu plina na jugo-istok Europe, ukoliko Bruxelless za to bude zainteresiran. Nije tajna kako za tu posljednju varijantu konkuriraju Grčka i Bugarska, s tim da je Sofija opterećena „hipotekom“ sabotiranja „Južnog toka“ i već duže vrijeme na političkom planu čini sve da povrati povjerenje Moskve. Dovoljno se prisjetiti kako je bugarska vlada na čelu s Boikom Borisovom, inače proameričkim političarem koji je i stopirao „Južni tok“, nedavno odbila protjerati ruske diplomate zbog afere „Skripalj“, pravdajući taj potez njezinim trenutačnim predsjedanjem Europskom unijom i „potrebom da se zadrže određeni kontakt s Rusijom“ (kao da je Bruxellessu ili jednoj Njemačkoj i Francuskoj za kontakte s Moskvom potrebna bugarska veza). Također treba podsjetiti kako je na prošlim predsjedničkim izborima u Bugarskoj premoćno pobijedio „proruski“ kandidat i da stanovništvo te zemlje, općenito, „skreće“ prema Rusiji. Nije na odmet prisjetiti se i nedavnog posjeta hrvatske predsjednice Bugarskoj, kada je u susretu s bugarskim predsjednikom  Rumenom Radevom izjavila kako dvije zemlje trebaju nastaviti razvijati odnose s Ruskom Federacijom.

A upravo je predsjednik Rumen Radev, u ponedjeljak, 21. svibnja, došao u službeni posjet Rusiji, gdje će se najprije u Moskvi sastati s premijerom Dmitrijem Medvedevom, a 22.05. putuje u Soči gdje će razgovarati s predsjednikom Vladimirom Putinom. U intervjuu za ruski „Kommersant“, Rumen Radev je izjavio, kako je Bugarskoj potrebna direktna dostava ruskog plina kroz Crno more.

„Nazovimo to „Bugarskim tokom“. Takav smjer diktira zdravi razum i potreba energetske sigurnosti i učinkovitosti, i ne samo u odnosu Bugarske, nego i Europske unije u cijelosti“, kazao je Radev u svom intervjuu. Izjavio je, kako se takve želje Sofije jedva razlikuju od namjera Berlina za realizaciju „Sjevernog toka 2“.

Pretpostavlja se, kako će nakon 2019.g. Bugarska dobivati ruski plin iz „Turskog toka“. Međutim, tada joj je nužno taj plin dobivati s turskog teritorija, pri čemu nije na odmet naglasiti kako su politički odnosi Sofije i Ankare daleko od idealnih. To kod Bugara stvara osjećaj nelagode, poglavito kada se radi o ovisnosti u tako važnoj gospodarskoj sferi kakva je energetika.