Budimpešta i „Gazprom“ potpisali sporazum o produljenju plinovoda „Turski tok“ u Mađarsku

Američka agencija „Bloomberg“ objavila je, pozivajući se na mađarskog ministra za vanjsku trgovinu i vanjske poslove Petera Szijarta, kako su Mađarska i ruski plinski gigant „Gazprom“ potpisali sporazum o produljenju plinovoda „Turski tok“ kroz Bugarsku i Srbiju u Mađarsku.

Mađarska će se priključiti tom plinovodu krajem 2019. godine. Ministar Szijarto je izjavio kako je ta trasa realističnija nego ona kroz Rumunjsku ili Hrvatsku. On je već ranije govorio o planovima mađarske vlade za povezivanje zemlje s južnim plinskim koridorom i razmatranju tog plana s „Gazpromom“.

Nedavno je Geopolitika.News pisala o početku izgradnje plinovoda „Turski tok“ i polaganja prvih cijevi koje će prolaziti po dnu Crnog mora do turske obale i dalje prema granici te zemlje s Europskom unijom. Jedna cijev tog plinovoda namjenjena je distribuciji plina za potrebe turskog tržišta i ima maksimalnu protočnost u iznosu od 15,75 milijardi m3 plina godišnje. Druga cijev istog kapaciteta bila bi namjenjena potrošačima iz Europske unije ukoliko oni to budu željeli. Taj plinovod iz Turske prema EU jedino može ići kroz Grčku ili Bugarsku. Bugarska posljednjih mjeseci se nastoji izboriti da taj „europski“ krak „Turskog toka“ ide preko njezinog teritorija, bojeći se kako bi to mogla dobiti Grčka. Sofija je već jednom okusila svu gorčinu gubitka unosnog plinskog biznisa i svega što je uz njega vezano, nakon što je kao ključna zemlja-tranziter projekta „Južni tok“ od njega u ime geopolitičkog sukoba SAD-Rusija bila primorana odustati usprkos već započetoj gradnji. Bugarska vlada ne bi željela da joj se to iznova dogodi ali je pitanje koliko se u sadašnjim geopolitičkim okolnostima i otvorenoj američko-ruskoj borbi za europsko plinsko tržište Sofija može postaviti kao samostalni čimbenik po tako važnom pitanju. Osim toga i Moskva teško prašta izigranost njezinih i zajedničkih interesa od strane prijašnje bugarske vlade vezano uz propast „Južnog toka“. Sa Srbijom, koja još dugo neće postati članica EU, stvar je ipak puno jednostavnija, a tako misli i mađarska vlada. U svakom slučaju, za nastavak izgradnje plinovoda „Turski tok“ prema jugo-istoku Europe nužno je pridobiti ili Bugarsku ili, nakon Grčke, Makedoniju – što će u sadašnjim političkim okolnostima u Skoplju i lako mogućem pokretanju sigurnosne destabilizacije na etničkoj osnovi (većinski Makedonci-manjinski Albanci) biti vrlo teško, a vjerojatno i nemoguće postići.