Bloomberg: SAD je iscrpio svoje mogućnosti uvođenja proturuskih sankcija

Geopolitika.news je u svojim analizama u više navrata upozoravala na američku nemoć u svezi realizacije svojih namjera o uvođenju novih sankcija protiv Rusije zbog njezine uloge u Siriji. To se potvrdilo i na prošlog tjedna održanom samitu EU u Bruxellessu, kada je dio država članica odbacio takvu mogućnost, a poglavito je bilo jasno upozorenje talijanskog premijera Mattea Renzija o štetnosti i nesvrsishodnosti novih proturuskih sankcija, što je i dovelo do paralize američkog plana. Geopolitika.news je također navela, kako je maksimum što će Washington postići puštanjem svojih novih proturuskih „probnih balona“, održavanje koherencije unutar EU po pitanju produljenja već postojećih sankcija Rusiji, oko čega u Uniji također ima sve više prijepora. Jer ipak bi bilo teško očekivati da bi se Bruxelless mogao odlučiti na tako radikalan čin pružanja otpora Washingtonu u njegovim namjerama kažnjavanja Moskve (odbacivanje novih i ukidanje starih sankcija).

Jučer je američki Bloomberg u svojoj analizi gotovo potvrdio naše pretpostavke i kroz riječi uglednog analitičara iz The Wilson Center’s Kennan Institutea u Washingtonu Michaela Kofmana (poveznica: http://www.bloomberg.com/news/articles/2016-10-26/u-s-stuck-with-nobody-left-to-sanction-in-russia-over-syria).

U Bloombergovom članku se navodi kako su Amerikanci uveli toliku količinu sankcija protiv Rusije zbog njezine uloge u Ukrajini, da je Washington sada suočen s velikim problemom – koga još u Rusiji može izvrgnuti ograničenjima zbog uloge Moskve u sirijskom sukobu.

Zbog Ukrajine SAD je poduzeo mjere protiv mnogih ruskih političara, biznismena i tvrtki, počevši od savjetnika ruskog predsjednika Putina, pa sve do vođe bajkerskog kluba „Noćni vukovi“ Aleksandra Zaldostanova, poznatog po nadimku Kirurg. Na sankcijskoj listi se našla čak i državna tvrtka za izvoz naoružanja „Rosoboroneksport“ (za nju su naknadno sankcije ukinute jer se ona bavi i održavanjem helikoptera Mi-17 koje koriste afganistanske vojne snage i kojima se služe i Amerikanci i njihovi saveznici u toj zemlji, navodi Bloomberg).

Sada su u Washingtonu spoznali kako „u Rusiji nije preostalo nikoga, koga bi se moglo podvrgnuti sankcijama“, citira američki medij znanstvenog suradnika spomenutog američkog instituta, Michaela Kofmana. Potonji navodi kako SAD praktički nema manevarskog prostora za proširenje gospodarskih i financijskih sankcija protiv Rusije.

Jedna od preostalog malog broja varijanti jest uvođenje sankcija protiv dužnosnika Ministarstva obrane koji su povezani s ruskom kampanjom u Siriji, kao i proizvođačima oružja koje se u toj zemlji koristi. State Department sada priprema prijedloge o „sankcijskim mogućnostima“ za Bijelu kuću, a na raspolaganju im je nekoliko varijanti od kojih ni jedna nije „idealna“. One mogu biti učinkovite dugoročno, ali SAD žele brzi učinak, piše Bloomberg pozivajući se na svoj izvor.

Amerikanci imaju na raspolaganju i nekoliko radikalnih mjera, između ostalih i one o zabrani kupovanja ruskih obveznica od strane američkih banaka, ili isključenje Rusije iz bankarskog sustava SWIFT. Krajnja mjera može biti i embargo na uvoz ruskih energenata. Međutim, prema riječima američkih službenika, posljednja varijanta se ne razmatra jer EU iz Rusije dobiva trećinu od svojih ukupno potrebnih energenata i uvođenje spomenutog embarga prouzročilo bi snažan udar na njezino gospodarstvo. Pritom se i sama Europska unija opire uvođenju proturuskih sankcija glede stanja u Siriji. Prema riječima talijanskog premijera Renzija, EU mora iskoristiti sve moguće pritiske za riješenje stanja u Siriji ali „teško je vjerovati kako u to mogu spadati nove sankcije protiv Rusije“, piše Bloomberg.

Analitičarka Emma Ashford iz washingtonskog The Cato Institute kaže, kako proturuske sankcije do sada praktički nisu imale nikakvog učinka: Rusija ne mijenja svoju politiku po pitanju Ukrajine, a vrlo malo je vjerojatno kako če nove mjere promijeniti i njezinu politiku prema Siriji.