Bitka titana: SAD pozvale na završetak priče o „Sjevernom toku 2“, a Putin pozvao EU tvrtke na priključenje tom projektu

Počinje kulminacija američko-ruske bitke za i protiv projekta plinovoda „Sjeverni tok 2“, koji bi dnom Baltičkog mora povezivao rusku i njemačku obalu, paralelno s već postojećim plinovodom „Sjeverni tok“.

U petak, 25. svibnja, predstavnik američke misije u EU Adam Shub, pozvao je Europsku uniju na suprostavljanje realizaciji projekta „Sjeverni tok 2“.

„SAD podupiru Ukrajinu, Poljsku i druge zemlje članice EU, koje ruski plin smatraju ugrozom nacionalnoj sigurnosti. Mi pozivamo članice EU na pridruživanje takvom stavu, koji provode zemlje s obje strane Atlantika, kako bi se suprostavilo „Sjevernom toku 2“ i podržalo budući ukrajinski plinski tranzit“, izjavio je Adam Shub na energetskoj konferenciju u Bruxellessu.

Istodobno, na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu,u okviru platforme biznis-dijaloga „Rusija-Francuska“, ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio, kako je Moskva spremna proširiti sastav sudionika projekta „Sjeverni tok 2“.

„Francuska tvrtka Engie sudjeluje u „Sjevernom toku 2“. Mi ćemo pozdraviti i druge sudionike, između ostalog i (francuski) „Total“. Možemo proširiti taj spisak na račun i drugih europskih tvrtki, zato što je ovaj projekt uistinu sveeuropski“, izjavio je ruski predsjednik Putin. Rusija će također, kazao je Putin dalje, razmisliti i o liberalizaciji trenutačnog sustava pristupa izvozu plina u Europu.

Podsjećamo: u projektu „Sjeverni tok 2“, uz ruski Gazprom, trenutačno sudjeluje i 5 europskih tvrtki – Shell, OMV, Engie, Uniper i Wintershall. Svaka od europskih tvrtki operatoru projekta Nord Stream 2 daje po 285 milijuna eura. Rusija je često izjavljivala kako je taj projekt isključivo tržišnog karaktera, a da nastojanja za njegovim blokiranjema imaju politički karakter.

Na prošlotjednom susretu Vladimira Putina i njemačke kancelarke Angele Merkel u ruskom Sočiju, Putin je izjavio kako realizacija „Sjevernog toka 2“ ne znači prestanak tranzita ruskog plina i kroz Ukrajinu za potrebe EU i da će se te isporuke nastaviti pod uvjetom ekonomske isplativosti.

Projekt „Sjeverni tok 2“ odnosi se na izgradnju plinovoda kroz Baltičko more, kapaciteta 55 milijardi m3 plina godišnje. Ruska strana tvrdi kako će europski potrošači nakon njegovog puštanja u pogon uštedjeti najmanje 7,9 milijardi eura godišnje na uvozu plina, a ukoliko globalna potražnja za ukapljenim plinom bude rasla, taj se iznos može povećati i do 24,4 milijarde eura.

Do sada su dozvole za izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“ dale Njemačka, Finska i Rusija, a isto se uskoro očekuje i od Švedske i Danske. Upravo je Danska i najneizvjesnija u toj priči, budući da je njezin parlament svojedobno izglasao poseban zakon koji omogućuje glasovanje o davanju pristanka Kopenhagena na taj projekt. Osim toga, Danska je i veliki američki saveznik.

S druge strane, SAD više niti ne skrivaju svoje planove kada je riječ o protivljenju tom projektu, pa se, osim uobičajenih fraza o zaštiti europskih nacionalnih interesa i sigurnosti, već posve otvoreno govori o američkim namjerama povećanja izvoza svog LNG plina na europsko tržište. Nedavno je i novi američki veleposlanik u Njemačkoj otvoreno pozvao tu zemlju da obustavi projekt „Sjeverni tok 2“ i povuče sve svoje tvrtke s iranskog tržišta, što je izazvalo veliki skandal i pozornost tamošnjih i ostalih zapadnih medija.

S obzirom kako u ljeto ove godine mora biti donesena i konačna odluka o budućnosti „Sjevernog toka 2“, kroz (ne)pribavljanje svih potrebitih dozvola za njegovu izgradnju od strane spomenutih europskih država, razumljivo je kako po tom pitanju rastu napetost i nervoza na relaciji Washington-Moskva.

Zoran Meter: MERKEL PUTINU: „NJEMAČKI STRATEŠKI INTERES SU DOBRI ODNOSI S RUSIJOM“