Asia Times: promatrajući američko-ruski poker, Tokio ulaže na Moskvu

Posljednjih dana intenzivirali su se rusko-japanski kontakti, kao i izjave čelnika dviju država na temu budućeg postizanja dogovora o konačnom riješavanju svih teritorijalnih sporova između dviju zemalja nastalih u vremenu nakon završetka Drugog svjetskog rata. Iza njih se jasno ocrtavaju interesi dviju zemalja za uspostavu snažne gospodarske suradnje, ne samo u energetskom sektoru koji je uvjek dominantan, ali i uviđa ograničavajući manevarski prostor kojeg ima Tokio – primoran sudjelovati u protursukim sankcijama nametnutim od strane Zapada, prije svega SAD-a, a što Rusija, iako formalno razumije japanski položaj, ne tolerira kada je u pitanju daljnji razvoj njihovih bilateralnih odnosa. Moskva razvidno jača pritisak na Tokio pojačavanjem strateškog partnerstva s Pekingom, uključno i onom najosjetljivijem području – sigurnosnoj i vojnoj politici, ali i namjerom jačanja svojih vojnih efektiva u blizini japanskih teritorija kroz izgradnje vojnih baza i prebacivanje strateškog naoružanja na prostor Dalekog istoka.

Tokio, ali i čitav niz čvrstih američkih saveznika u Istočnoj Aziji, sve više kalkuliraju i sve su manje uvjereni da im Washington može jamčiti potrebnu razinu regionalne stabilnosti kroz politiku njihovog uvlačenja u teritorijalne sporove s Kinom radi blokade kineskog gospodarskog i vojnog uzleta. To se poglavito vidi u političkim istupima kontroverznog filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea koji ne štedi ni Amerikance, ni UN kada je u pitanju unutarnja politika njegove zemlje – u najnovijem slučaju, borba protiv trgovine narkoticima.

Na temu najnovijih tendencija u rusko-japanskim odnosima oglasio se i vanjsko-politički medij Asia Times u analizi MK Bhadrakumara, bivšeg dugogodišnjeg indijskog karijernog diplomata i veleposlanika te zemlje u Uzbekistanu i Turskoj.

Nakon posljednjih izjava japanskog premijera Shinzo Abea, vidljivo je kako Tokio uloge stavlja na učvršćenje suradnje s Rusijom, a o razlozima koji su japanskog premijera potaknuli na aktiviranje diplomatskih veza s Moskvom pozabavio se medij Asia Times (http://atimes.com/2016/09/russia-wins-poker-game-with-japan-over-kuril-islands/).

„Neovisno o nadopunjavanju gospodarstava Rusije i Japana, kao i njihovih zajedničkih interesa i problema na Dalekom istoku, poslje završetka Hladnog rata riješenje njihovih nesuglasica ostalo je u nekom stupnju iluzorno“, kaže se u članku.

Međutim, prošlog mjeseca japanski premijer Abe je učinio niz važnih poteza usmjerenih na zatopljavanje odnosa Moskve i Tokia. Prvo, osnovao je novo ministarstvo za pitanja gospodarske suradnje s Rusijom, na čelu sa snažnim ministrom gospodarstva Hiroshigeom Sekom. Drugo, premijer je imenovao svog brata Nobuo Kishia državnim ministrom vanjskih poslova, odgovornim za odnose s Rusijom. Kao treće, pokrenuo je u Japanu medijski „blitzkrieg“ na temu spremnosti Tokija za sudjelovanje u velikim ruskim gospodarskim projektima, neovisno o „mrtvoj točci“ po pitanju Kurilskih otoka. Pritom u temelju gospodarske suradnje sada mora biti načelo – da Rusija ne može i neće odustati od svog gledišta u tom teritorijalnom sporu, piše Asia Times.

Svega dan uoči susreta s premijerom Abeom u Kini, na samitu G20, ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja, kako Moskva „ne trguje teritorijima“, iako bi „jako željela naći riješenje toga problema“.

Pored gospodarskih interesa, premijer Abe je donio odluku o intenziviranju odnosa s Moskvom i zbog po Tokio neugodnog geopolitičkog stanja.

„Rast napetosti u odnosima Rusije i SAD-a prinudili su Moskvu na početak izgradnje nove pomorske baze na otoku Matua na Kurilskim otocima (otok u kurilskom arhipelagu). Pa iako otok Matua nije predmet spora sa strane Japana, ta činjenica ima važan vojni i strateški značaj ukoliko se tamo izgradi zračna luka za ruske strateške zrakoplove Tu-22M3, sposobne nositi dalekometne rakete, a također razmjeste i novim raketama osnažene ruske atomske podmornice“.

Sljedeći čimbenici koji utječu na novi smjer japanske politike u odnosu na Rusiju su: nastavak kineskog vojnog i gospodarskog rasta, još snažnije veze Moskve i Pekinga, američko-kineski raskol, a također i opće slabljenje američkog utjecaja u Azijsko-tihooceanskoj regiji, piše Asia Times.

Na temelju svega toga, poziv premijera Abea na nužnost „pokrivanja glave od nenormalne situacije“ svjedoči o tome, da Rusija „može pobjediti SAD u pokeru“, a sama činjenica navedenog obrata govori da je „politika Washingtona za izolacijom Rusije doživjela slom“, zaključuje autor teksta, indijski analitičar Bhadrakumara.